P-3458/2020.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji ovog suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: EK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv tuženika: JADROLINIJA, Društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Skraćeno: Jadrolinija Rijeka, Riva 16, Rijeka, OIB: 38453148181, zastupana po punomoćniku Srđanu Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 19. veljače 2025. godine, godine u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 18. ožujka 2025. godie, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Dužan je tuženik JADROLINIJA, Društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Skraćeno: Jadolinija Rijeka, Riva 16, Rijeka, OIB: 38453148181, isplatiti tužitelju AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti novčani iznos od ukupno 5.194,41 kn ( slovima: pettisućastodevedeset kuna i četrdesetjednu lipu ), zajedno sa zateznom kamatom koja na predmetni iznos teče od dana podnošenja tužbe, pa sve do isplate, po stopi propisanoj Zakonom o obveznim odnosima primjenom uvećanja prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena.

2. Dužan je tuženik JADROLINIJA, Društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, Rijeka, Skraćeno: Jadolinija Rijeka, Riva 16, Rijeka, OIB: 38453148181, platiti troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na predmetni iznos teče od dana presuđenja pa sve do isplate, sve to u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti presude.“

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj dana 25.7.2020.g. u 19.30 sati putovao trajektom Marjan na relaciji Split-Supetar, bio je među 5-6 posljednjih vozila koji su se uspjeli ukrcati u puni trajekt, da ga je prilikom ukrcaja osobnog vozila na čijem je krovu prevozio bicikl, posada trajekta smjestila u krajnju lijevu traku te da ga pritom nije upozorila da se neće moći iskrcati zbog visine bicikla na krovu jer da ta traka nakon spuštanja bočnih pontona ima smanjenu visinu, tako da je prilikom izlaska iz trajekta oštetio krov automobila. Navodi da se tužitelj obratio mornaru, te mu isto rekao, na što da je dobio odgovor da je ušao među zadnjima i da ga nisu imali gdje drugdje smjestiti, no da su ga svakako morali upozoriti da tom trakom neće moći izaći iz trajekta. Naknadno je saznao da ga je posada trebala putiti kapetanu da se utvrdi šteta i napravi zapisnik. Tužitelj da je nakon toga nekoliko puta pokušao mirnim putem iznaći rješenje i nadoknadu štete, ali bezuspješno, što da proizlazi iz e-korespondencije sa tuženikom, te iz ponude ovlaštenog servisera za popravak štete na vozilu u iznosu od 5.194,41 kn. Slijedom navedenog predlaže se kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti, ističe prigovor stvarne nadležnosti, navodeći da sukladno čl. 34.b. st. 1. toč. 6. ZPP-a u sporovima koji se odnose na brodove, i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima u kojima se primjenjuje plovidbeno pravo, u prvom redu sude trgovački sudovi, te mjesne nadležnosti navodeći da je čl. 48. st. 1. ZPP-a propisano da je za suđenje u sporovima protiv pravnih osoba mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi njegovo registrirano sjedište. Nadalje, da je čl. 613. Pomorskog zakonika propisano da prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika, za oštećenje manjak ili gubitak prtljage, ako se događaj koji je prouzročio štetu dogodio za vrijeme prijevoza te za zakašnjenje u predaji prtljage putniku ako se šteta, odnosno zakašnjenje može pripisati krivnji prijevoznika ili osoba koje rade za prijevoznike. Osoba koja traži naknadu opisane štete mora dokazati da se događaj koji je prouzročio štetu dogodio u tijeku prijevoza te visinu štete. Ističe kako do štete na vozilu tužitelja ne bi došlo da je tužitelj sačekao izlazak svih vozila iz sredine garaže broda, jer bi u tom slučaju bio navođen od strane posade broda da vozilom krene u sredinu garaže broda te na taj način sigurno izađe. Također da tužitelj nije prijavio štetu odmah po događaju te nije ispunio potvrdu o oštećenju vozila koju izdaje brod na kojem se štetni događaj dogodio.

3. U dokazne svrhe sud je pregledao svu dokumentaciju priloženu u spisu i to: izvid štete 208099900059 od 1.8.2020.g., e-mail korespondencija, račun Autoservisa Lacković od dana 21.8.2020.g., potvrda tuženika, bilješka sa trajekta Marjan na relaciji Split-Supetar od 25.7.2020.g., potvrda o oštećenju vozila - izvješće br. 02/7-2020. od 26.7.2020.g., fotografije ( list 21. -23 spisa ), dopis pošiljatelja CK primatelju SK od 2.4.2021.g., izveden je dokaz saslušanjem tužitelja AK, svjedoka TK, VK, CK,

4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. U postupku je bilo potrebno raspraviti i utvrditi odgovara li tuženik za štetu nastalu oštećenjem vozila tužitelja prilikom iskrcaja iz trajekta „Marjan“ u Supetru, u vlasništvu tuženika.

6. Između stranaka nije sporno da je oštećenje je na vozilu u vlasništvu tužitelja marke Ford, Tipa Focus, godina proizvodnje 2016., nastalo prilikom iskrcaja vozila u trajektnoj luci u Supetru. Navedeno proizlazi iz bilješke časnika broda od dana 26.7.2020.g., u kojoj se navodi:“ u luci Supetar, prema tvrdnji vlasnika vozila [registarska oznaka], prilikom iskrcaja je zapeo biciklom na krovu o platformu u garaži i time oštetio krov vozila. O ovom događaju je obavijestio I. časnika palube tek sutra(dan) 26.7.2020. u 8,40 sati tako da brod nije mogao izvršiti uvid u navedeno oštećenje na licu mjesta. Napominjem da je dotično vozilo bilo uredno parkirano, ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila protekao je u redu. Brod noći u luci Split, noćno dežurstvo obavlja mornar HK. Iz potvrde o oštećenju vozila i eventualnim ozljedama putnika ili članova posade kao posljedica štetnog događaja, izvješća br. 02/7-2020 proizlazi da je uzrok štete na vozilu tužitelja nepoznat, te da nema očevidaca. Šteta je opisana kao u ranije citiranoj bilješci sa napomenom da je vozilo bilo parirano cca 10 metara od platformi i samoinicijativno krenulo prema izlazu. Na gotovo isti način očitovao se i CK, djelatnik tuženika, saslušan u svojstvu svjedoka, u svom mailu od 2. travnja 2021. godine upućen SK, punomoćniku tuženika, u kojem navodi, pored ostalog da je mišljenja, ako je šteta nastala na način kako je to opisao tužitelj, da je upravo tužitelj zbog svog nepromišljenog ponašanja i krajnje nepažnje i odgovoran za nastanak iste.

7. Na okolnost nastanka predmetne štete izveden je dokaz saslušanjem tužitelja te svjedoka. Svjedokinja TK, sestra tužitelj u svom je iskazu navela da predmetnog dana 25.7.2020. nije bila na trajektu kojim je putovao njen brat, tužitelj već da saznanja o štetnom događaju ima od njega. Navodi da je tužitelja dočekala u svojoj kući koja se nalazi u predjelu Vlačica u Supetru. Tužitelj je došao iznerviran i u šoku, da je nedavno bio kupio novo auto sa kojim je došao na Brač i na kojemu je imao montiran bicikl, na krovu, pa joj je ispričao kako je prilikom izlaska iz trajekta zapeo za platformu koja također služi za parkiranje automobila. Unutar kabine vozila čuo je nekakvo lupanje i lom te da nije bio siguran je li došlo do oštećenja bicikle, vozila ili obje stvari. Ispričao joj je da se obratio nekom članu posade koji se tamo zatekao koji mu je rekao da je on posljednji ušao u trajekt, te da mu ne može pomoći. Kasnije se tužitelju obratio drugi član posade koji ga je požurivao da se iskrca s trajekta jer je to bilo u ljetnom mjesecu kada na trajektu vlada velika gužva, tako da ni od njega nije dobio nikakvu informaciju na koji način da postupi niti kome da se obrati kako bi zaštitio svoja prava u toj situaciji. Navodi da je te iste večeri nazvala policajca kojega poznaje kako bi ga pitala za savjet a on joj je odgovorio da policija nije nadležna za događaje na trajektu. Nakon toga je pozvala agenciju Jadrolinije u Supetru u kojem razgovoru joj je djelatnica rekla da se takvo nešto nije smjelo dogoditi, da je tužitelj trebao dobiti zapisnik sastavljen od kapetana. Unutar jednog sata tužitelj da je poslao mail u centralu Jadrolinije u Rijeci, te da je i ona telefonskim putem s nekim u Rijeci stupila u kontakt, vjeruje da se ta osoba zove SK, koji joj je putem e-maila odgovorio kako mora odbiti tužiteljev odštetni zahtjev. U uredu Jadrolinije joj je također rečeno da ne mogu kontaktirati članove posade tijekom vožnje, već da moraju čekati da isti trajekt ponovno pristane u Supetru tako da je zajedno s bratom sutradan ujutro ponovno došla u trajektnu luku na trajekt Marijan gdje je tužitelj razgovarao sa prvim časnikom CK kojemu sve ispričao, a kada je taj časnik od tužitelja brata tražio da prepozna mornara s kojim je stupio u kontakt nakon nezgode, tužitelj je naveo da se radi o krupnom čovjeku kojega je i prepoznao, a kada ga je upitao da li se sjeća predmetnog događaja, odgovorio je da ga se sjeća, a upitan zbog čega nije prijavio događaj da je on odgovorio da nije znao da je to službeno. Posebno upitana navodi kako je kapetan zapisnik o predmetnog događaju upisao upisan u brodski dnevni sljedećeg dana a ne onog dana kada se dogodio. Na sljedeće pitanje da li joj je poznato da bi netko od posade upravljao iskrcajem vozila navodi da joj to nije poznato. Na daljnje pitanje jeli nešto od posade vidio štetu koja je nastala na vozilu njenog brata navodi da o tome nema saznanja. Na daljnje pitanje jeli njezin brat slikao oštećenja koje je nastalo na njegovom vozilu na samom trajektu navodi da nije, već je fotografirao sutra dan štetu.

8. Svjedok VK, pok. E, naveo je da ih je o onome što se dogodilo obavijestio prvi časnik koji im je rekao da je tužitelj tek tog dana navečer ili sljedećeg dana prijavio štetu koja je nastala na njegovom vozilu odnosno biciklu koji je bio na krovu. Koliko mu je poznato tužitelj je svoje vozilo parkirao nekih 10-ak metara ispred rampe s lijeve strane. Uobičajeno je, a tako načelno uvijek i rade da prilikom iskrcaja članovi posade reguliraju raspored iskrcaja. Upitan navodi da ne postoje stroga pravila po kojima se vrši iskrcavanje, sve to ovisi o prometu i o konkretnoj situaciji. Naglašava da koliko god se posada trudila da sve teče u redu vrlo često su putnici nestrpljivi i svatko želi prvi izaći iz trajekta. Uobičajeno je da članovi posade prilikom iskrcaja stoje na provi s time da treći časnik kontrolira izlazak putnika, dvojica su na platformama itd. Vrlo često putnici se ne drže njihovih uputa već naprotiv često idu na njih. Iz trajekta se izlazi iz dva traka s time da u trajektu ima 7 traka po sredini broda s time da je u krmi i provi manje traka obzirom na oblik broda. Posebno upitan od strane tužitelja osobno je li se sjeća događaja kada mu je tužitelj prišao i rekao da je oštetio svoje vozilo zbog toga što su ga članovi posade uputili na pogrešnu traku svjedok navodi da kao noštromo – vođa palube radi već 33 godine te da nije moguće niti je istina da je netko tužitelja uputio da vozilom krene u smjeru na način da ošteti vozilo sa biciklom na krovu. Ističe da se u tom trenutku u sredini broda nalazio šleper tako da tužitelj nije mogao izaći po sredini međutim rampa je obilježena žutom trakom na kojoj ne postoji oznaka visine međutim tužitelj je bio svjestan da na svome vozilu ima biciklu pa je trebao pričekati odnosno procijeniti da je njegovo vozilo više od rampe. Nadalje navodi kako na bočnim stranama trajekta postoje oznake visine rampe isto kao što postoje oznake visine garaže i druge oznake.

9. Svjedok CK navodi da je u vrijeme kada se dogodio predmetni događaj bio prvi časnik palube, zbog čega se sjeća predmetnog događaja. Posebno upitan navodi kako se oznake visine platforme nalaze bočno na strani trajekta s time da je ista oznaka vidljiva putnicima, dok je rampa označena žutom bojom. Sjeća se da je na tom putovanju bila velika gužva, također se ukrcalo mnogo kamiona, jedna labudica i cisterna koje je parkirao u tri reda kamione a u četvrti osobna vozila, tako da ostale trake nije bilo moguće koristiti jer su kamioni širi od označenih traka. Sjeća se da je tužiteljevo vozilo parkirao nekih 10-ak metara ispred platforme i to upravo iz razloga kako bi mogao lagano skrenuti desno i neometano izaći iz trajekta. Upitan je li trebao pripaziti da prilikom izlaska tužitelja iz trajekta isti bude upućen da izlazi po sredini navodi da kada je trajekt pun na njemu se nalazi 130 auta, velika je gužva međutim svaki član posade kontrolira situaciju prilikom izlaska koliko je to moguće. Posebno upitan od strane tužitelja svjedok navodi da se sjeća razgovora sa tužiteljem u kojemu je tužitelj rekao da ga je neki mornar krivo uputio a vezano za predmetni događaj. Svjedok navodi da se sjeća da kada mu je sutradan pristupio tužitelj da je pozvao mornara po imenu VK koji mu je ukratko ispričao događaj odnosno da je tužitelj zapeo biciklom za platformu. O predmetnom događaju je saznao tek sutradan s time da je povjerovao tužitelju kada mu je rekao da je do oštećenja došlo na trajektu. Upitan navodi da ovakav slučaj još nisu imali. Posebno upitan svjedok navodi da ne zna kolika je točno visina platforme. Nije siguran, vjeruje 2,10m. Na daljnje pitanje tužitelja što bi se dogodilo da je mornar VK uredno prijavio kapetanu štetni događaj, svjedok navodi da bi bilo sve isto kao što se i sad dogodilo obzirom da je svjedok povjerovao tužitelju da se dogodilo tako kako je on opisao pa je na taj način i sastavio zapisnik. Na poseban upit zamj. pun. tužitelja navodi da se oznaka visine platforme nalazi sa strane garaže, dodaje kako trenutno radi na drugom brodu, visina platforme nije uvijek jednaka zbog čega ranije nije znao odrediti točnu visinu kod konkretnog trajekta, te ističe kako je to najpogodnije mjesto za takvu oznaku jer je najvidljivije za vozače. Svjedok napominje kako na mjestu gdje se nalazi žuta traka na platformi nije moguće staviti tablu sa visinom platforme obzirom da se prilikom svakog iskrcaja ta rampa spušta pa bi polomila tablu. Brod se svaku godinu provjerava od strane hrvatskog registra brodova i kapetanije koji sve provjeravaju pa tako i oznake koji se nalaze na trajektu. Navodi da su oznake sa visinom platforme postavljene na visini 1,70m 1,80m. Na daljnje pitanje tužitelja jesu li oznake vidljive svjedok navodi da jesu.

10. Svjedoci su iskazivali uvjerljivo i logično, zbog čega im je sud i poklonio vjeru.

11. Tužitelj EK u svom je iskazu naveo da se kritične zgode ukrcao osobnim automobilom i biciklom na krovu vozila na trajekt koji je vozio na relaciji Split Supetar, prilikom ukrcaja posada ga je razmjestila lijevu traku, koja nije imala dovoljno visine po sredini, kako bi kasnije mogao neometano izaći iz trajekta. Smatra da su ga trebali upozoriti pri ukrcaju da mora otići u srednju traku tj. po sredini trajekta kako bi mogao bez opasnosti za vozilo i bicikl izaći iz trajekta. Kada su pristali u Supetar njegova je traka bila prva na redu za iskrcaj s time da je s lijeve strane njegovog vozila bila oplata broda a s desne strane veliki kamion šleper. Mornar koji je radio na iskrcaju mu je rukom davao znak da može krenuti prema rampi odnosno da se počne iskrcavati, te je u tom trenutku bicikl zapeo za bočne platforme čime je bicikl oštećen kao i krov vozila te nosači na krovu. Pričekao dok se ostala vozila iskrcaju te je pozvao mornara da mu kaže što se dogodilo, na što mu je mornar odgovorio da što hoće, da se zadnji ukrcao na trajekt, nakon čega mu je drugi mornar rekao da se mora iskrcati sa trajekta, jer da počinje ukrcaj za Split. Izašao je iz trajekta te je nazvao policiju koja mu je rekla da oni nemaju nikakve ovlasti na brodu te da nazove ured Jadrolinije što je i učinio a gospođa u uredu Jadrolinije mu je rekla da su mu na trajektu, zbog štetnog događaja trebali sačiniti zapisnik. Toga dana poslao je mail Jadroliniji, a kako mu je djelatnica u uredu Jadrolinije rekla da će sutradan u 8,30 u Supetarsku luku ponovo stići trajekt Marjan da se mogu obratiti nekome od posade, otišao je ispred trajekta i razgovarao prvim časnikom palube CK, koji ga je upitao može li prepoznati mornara s kojim je jučer razgovarao, na što da mu je on pokazao na mornara kojega je CK upitao zašto se nije nekome obratio odnosno zašto nije prijavio štetni događaj na što mu je ovaj odgovorio da nije znao da je to bilo službeno. Časnik palube mu je rekao da ne mogu događaje retroaktivno unositi u brodski dnevnik, te da je to trebalo sastaviti dan prije, te mu je rekao da mora pričati s kapetanom, a on da zajedno sa vozilom dođe isti dan 12,30 kad trajekt bude pristajao ponovno u Supetru. Prvi časnik palube je zaista poslikao vozilo i rekao da će ga kontaktirati. Toga dana ga je zvao prvi časnik palube da dođe po zapisnik po koji je on otišao slijedećeg jutra, nakon čega započinje korespondencija s A. U svom odgovoru Jadrolinija da je istakla da je on samoinicijativno izašao iz trajekta, šta da nije točno, već se obratio mornaru. Vozilo je popravio u Zagrebu, a račun je dostavio uz tužbu. rekli su mu da je sam trebao paziti na visinu rampe, no da on kritične zgode nije mogao uzeti metar i mjeriti, te da je to bila obveza djelatnika tužene, te da mogli samo napisati visinu rampe, primjerice 2,50m.

12. Tužitelj je u svom iskazu naveo da su se predmetne prigode iz trajekta prva počela iskrcavati vozila iz njegove trake, odnosno krajnje lijeve trake. Sudac u ovom predmetu putuje trajektom na relaciji Split –Supetar-Split, već gotovo 25 godina, pa ima osobnih neposrednih saznanja o tome da iskrcavanje vozila iz garaže trajekta nikada nije započelo sa vozilima parkiranim u bočnim tracima, već se najprije iskrcavaju vozila parkirana na srednjim tracima, pa tek kad se sva ta vozila iskrcaju, slijede vozila parkirana bočno. Također tvrdnja tužitelja da bi mu mornar zadužen za regulaciju prometa prilikom iskrcaja dao znak rukom da može krenuti prema izlazu trajekta, u trenutku kada je prema njegovim riječima: "s lijeve strane njegovog vozila bila oplata broda a s desne strane veliki kamion šleper", nije uvjerljiva te je suprotna svemu onome čemu dugogodišnji putnici trajektom svakodnevno svjedoče u trenucima iskrcavanja vozila iz trajekta. Tužitelja djelatnici tužene zaduženi za razmještaj vozila prilikom ukrcaja nisu smjestili ispod rampe na kojoj parkiraju vozila kada je garaža trajekta puna, već su ga smjestili desetak metara ispred rampe, na kojem je mjestu tužitelj trebao strpljivo čekati da se iskrca kamion koji se nalazio sa desne strane njegovog vozila, i tek nakon toga, izaći prema izlazu iz garaže, sredinom trajekta. Također je notorna činjenica da je visina rampe označena brojevima koji se nalaze na vidljivom mjestu na bočnim stranaka garaže, zbog čega ne bi bila ostala neprimijećena od strane tužitelja, da je tužitelj prilikom iskrcaja postupao sa dužnom pažnjom. Vjerojatnije je da je tužitelj smetnuo s uma na je na krovu svojeg vozila montirao bicikl, čija visina je onemogućila prolaz vozilom ispod rampe, bez oštećenja. Navod tužitelja da mu je mornar zadužen za iskrcaj vozila dao znak rukom da se vozilom uputi prema izlazu trajekta nije uvjerljiv, kako se sa desne strane vozila tužitelja, u srednjoj traci , koja prilikom iskrcaja ima prednost pred bočnim trakama, nalazio veliki kamion, postoji velika vjerojatnost da je mornar dao znak za pokret vozaču kamiona, a ne tužitelju.

13. U brodskom dnevniku trajekta "Marjan", od dana 25. srpnja 2020. godine, navedeno je da " ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila protječu u redu. Brod noći u luci Split. Tek slijedećeg dana 26. srpnja 2020.g. u brodski dnevnik unosi se podatak da je prema tvrdnji vlasnika vozila [registarska oznaka]-tužitelja, prilikom iskrcaja zapeo biciklom na krovu, i time oštetio krov, te da je o ovom događaju obavijestio časnika palube tek slijedeći dan tako da brod nije mogao izvršiti uvid u navedeno oštećenje na licu mjesta. napominje se da je dotično vozilo bilo uredno parkirano.

14. Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i 41/08 – dalje: ZOO) određeno je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odredbom čl. 1045. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je u stavku 3. propisano da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju. Štetnik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta prouzročena višom silom, krivnjom samog oštećenog ili neke treće osobe.

15. Cijeneći sve izveden dokaze, iz iskaza saslušanih svjedoka te iz pisanih isprva priloženih u spis, proizlazi da je za predmetnu štetu nastalu na vozilu tužitelja kriv isključivo tužitelj koji prilikom iskrcaja sa trajekta nije postupao sa pažnjom koja je nužna u takvim situacijama, zbog čega ovaj sud smatra da je tijekom postupka utvrđeno da je predmetna šteta nastala bez krivnje tužene, odnosno nastala je isključivom krivnjom tužitelja, zbog čega je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

U Supetru, dana 18. ožujka 2025. godine.

Sutkinja

Katarina Heinrich

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika