Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Stjepana Radića 81, Šibenik
K-3/2023-86
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Branka Ivića, kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Damira Vučenovića i Jelene Zorica Prgin, uz sudjelovanje Marijane Lokas kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. PB zbog kaznenog djela djelo protiv gospodarstva, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi st.1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj:125/11. i 144/12., – dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku posl. br. KO-DO-17/2022 od 26. listopada 2022., nakon javno provedene i zaključene rasprave dana 18. ožujka 2025., u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku Zvonka Ivića, branitelja optuženika, dr. sc. Krešimira Škarice odvjetnika iz Zagreba, zamjenice punomoćnika oštećenika, Ive Baica Skert odvjetnice u Šibeniku, a u odsustvu uredno pozvanog optuženika PB
p r e s u d i o j e :
Optuženi RB, OIB [osobni identifikacijski broj], sin pok. UB i pok. DB, rođene P, rođen **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, oženjen, otac četvero djece, od toga dvoje maloljetno, zaposlen u braniteljskoj zadruzi "Velika korita" iz Čiste velike, s prosječnim mjesečnim primanjima od oko 500,00 eura, osnivač i direktor trgovačkog društva "Baraka consulting" d.o.o. iz Šibenika, vlasnik zemljišta, nije mu poznato kojih čestica i koliko, suvlasnik stana u [adresa] od 50 m[2] , srednjeg imovnog stanja, osuđivan,
k r i v j e
I. što je u vremenu od travnja 2012. do 1. listopada 2012., u Šibeniku, kao vlasnik i direktor TD 2 Beta Domestic d.o.o. sa sjedištem u [adresa], koristeći se ugovorom o djelu za zastupanje u osiguranju, kojeg je OB kao zastupnik zaključio s osigurateljem TD "Croatia osiguranje", a zatim nakon što je 1. listopada 2012., kao direktor i vlasnik istog svog TD s TD "Croatia osiguranje" kao osigurateljem zaključio ugovor o zastupanju u osiguranju, temeljem kojih ugovora bio u obvezi u ime i za račun osiguratelja sklapati ugovore o osiguranju s osiguranicima, a novčana sredstva dobivena od osiguranika u vidu naplaćene premije u roku od dva radna dana uplatiti na račun osiguratelja, čime je na sebe preuzeo dužnost zaštite imovinskih interesa TD "Croatia osiguranja" u granicama zaključenih ugovora, s ciljem da za sebe pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist, protivno tako zaključenim ugovorima, u vremenu do 15. travnja 2014., od novčanih sredstava dobivenih od osiguranika u vidu naplaćene premije, 198.951,10 HRK / 26.405,35 EUR zadržao i prisvojio za sebe, oštetivši tako TD "Croatia osiguranje" za taj novčani iznos,
dakle, u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na pravnom poslu i odnosu povjerenja i na taj način pribavio sebi znatnu imovinsku korist te onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio znatnu štetu,
čime je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi st.1. KZ/11, a kažnjivo po čl. 246. st. 2. KZ/11, pa se na temelju čl. 246. st. 2. KZ/11 optuženi RB
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine.
II. Na temelju čl.158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'' br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24., - dalje u tekstu: ZKP/08) dosuđuje se imovinskopravni zahtjev na način da se optuženiku BB nalaže isplatiti oštećeniku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ul. Vatroslava Jagića 33, 10 000 Zagreb, iznos od 26.405,35 EUR / 198.951,10 HRK, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
III. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženi RB se obvezuje nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08, i to: troškove provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 1.796,53 EUR, provedenog sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 212,36 EUR, troškove pristupa svjedoka na raspravu u iznosu od 40,00 EUR i trošak pristupa financijsko- knjigovodstvenog vještaka na raspravu u iznosu od 106,16 EUR, ukupan iznos od 2.155,05 EUR, te troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 na ime paušalne svote u iznosu od 500,00 EUR, sveukupno 2.655,05 EUR (dvijetisućešestopedesetpeteuraipetcenti), koje troškove se optuženiku nalaže platiti u korist državnog proračuna u roku od 15 dana.
IV. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženi RB obvezuje se nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP/08 na ime nužnih izdataka oštećenika CROATIA osiguranje d.d. na ime nagrade i nužnih izdataka njegovog opunomoćenika Zorana Vukića, odvjetnika iz Odvjetničkog društva VUKIĆ & partneri d.o.o., o visini kojih troškova će biti doneseno posebno rješenje, nakon što oštećenik dostavi sudu podatke o troškovima.
O b r a z l o ž e n j e
1. Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku (dalje u tekstu: ŽDO Šibenik) podiglo je pred Županijskim sudom u Šibeniku optužnicu posl. br. KO-DO-17/2022 od 26. listopada 2022. protiv optuženika PB, zbog počinjenja kaznenog djela protiv gospodarstva, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11.
2. Optužno vijeće Županijskog suda u Šibeniku rješenjem posl. br. Kov-15/2022- 19 od 21. veljače 2023. potvrdilo je optužnicu ŽDO Šibenik posl. br. KO-DO-17/2022 od 26. listopada 2022. protiv opt. PB zbog počinjenja kaznenog djela protiv gospodarstva, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11.
3. Očitujući se o optužbi i imovinskopravnom zahtjevu, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo za koje se tereti te da ne priznaje postavljeni imovinskopravni zahtjev oštećenika.
4. Sukladno čl. 417 a. st. 5. ZKP/08 optuženik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.
5. U dokaznom postupku ispitan je svjedok TB (list spisa 1286-1287), svjedok OB (list spisa 1314), na temelju čl. 431. st. 1. toč. 7. i 8. ZKP/08 pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedoka HB (list 1142 spisa), VB (list 1146-1147 spisa), SB (list 1147 spisa), LB (list 1147-1148 spisa), IB (list 1253-1254 spisa), KB rođ. AB (list 1254-1255 spisa), FB (list 1262-1263spisa) te zapisnik o ispitivanju sudskog vještaka za financijsko-računovodstvene poslove ĆB (list 1261- 1262 spisa). Pročitani su materijalni dokazi: ugovor o zastupanju o osiguranju od 1. listopada 2012. (list 34-39 spisa), ugovor o zastupanju o osiguranju od 1. travnja 2013. s prilogom (list 40-47 spisa), plan prodaje za 2013. (list 48 spisa), odluka Croatia osiguranje br. SP-20/2013 (list 49-51 spisa), obavijest o raskidu Ugovora o zastupanju u osiguranju (list 52-54 spisa), Ugovor o djelu za zastupanje u osiguranju (list 55-57 spisa), obavijest o nepravilnostima u radu (list 58 spisa), revizija poslovanja agencija za zastupanje u osiguranju od 17. srpnja 2013. (list 59 spisa), dokument pod nazivom „Osvrt na poslovanje navedenih agencija“ (list 60 spisa), zapisnik Croatia osiguranja od 29. listopada 2013. (list 61-62 spisa), zahtjev za naplatu bjanko zadužnice (list 63 spisa), dokument pod nazivom „2 Beta Domestic d.o.o. - kronologija“ (list 64-65), Izvješće o provedenoj internoj provjeri (list 66-67 spisa), rješenje od 27. rujna 2012. (list 68 spisa), Pravilnik o načinu vođenja evidencije polica osiguranja i drugih obrazaca iste vrijednosti (list 69-71 spisa), izvršen je uvid u povijesne izvatke iz Sudskog registra (list 72-85 spisa) i u potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (list 87-115 spisa), pročitan je ugovor o radu (list 116-117 spisa), odluka o ponudi ugovora o radu na neodređeno vrijeme u Croatia osiguranju d.d., Filijala Zagreb s ugovorom o radu (list 118-120 spisa), izvršen je uvid u Pregled nenaplaćenih polica (list 121-130 spisa), u Očevidnik o redoslijedu plaćanja s obračunatom kamatom (list 131 spisa), u očevidnike o redoslijedu plaćanja (list 132-134 spisa), u očevidnike o danima insolventnosti (list 135-144 spisa), uvid u podatke iz Jedinstvenog registra računa (list 145 spisa), u bjanko zadužnice i dr. (list 145-151 spisa), u opomene s policama osiguranja (list 154-653 spisa), pročitan je zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 720-722 spisa), prigovor od 14. svibnja 2015. (list 723 spisa), podsjetnik na dospjele obaveze br. 18-ROP-215- 01529 (list 724 spisa), prigovor od 3. travnja 2015. (list 728 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 729-730 spisa), izvadak iz Matice umrlih na ime JB (list 733 spisa), izvršen je uvid u račun (list 765-766 spisa), pročitani su podsjetnici (opomene) o nepodmirenju dospjelih obveza, prigovori na iste, izjave o plaćanju police i dr. (list 791-831 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financijsko-računovodstvene poslove ĆB, mag. oic. (list 951-1068 spisa), pročitan je, odnosno izvršen uvid u odgovor Croatia osiguranja d.d. Zagreb, ur broj: 48165/2023-I od 17. studenog 2023. (list 1167 spisa) i dopis suda navedenom trgovačkom društvu od 4. rujna 2023. (list 1160 spisa) kojim su od istog tražene predmetne informacije, te izvršen uvid u tabelu „Obračun 9504 II BETA DOMESTIC d.o.o. 01102012 – 31. 05. 2014.“ (list 1168 spisa).
5.1. Na ročištu rasprave održanom 20. lipnja 2024. zastupnik optužbe izjavio je da odustaje od prijedloga da se u svojstvu svjedoka ispita ŽB, sestra optuženika (koja se u istrazi koristila zakonskom mogućnošću da ne svjedoči temeljem čl. 285. st. 1. toč. 2. ZKP/08), a obrana je izjavila da neće predlagati da se u svojstvu svjedoka ispita spomenuta ŽB.
5.2. Odbijeni su prijedlozi obrane da se od TD Croatia osiguranje d.d. zatraži "Ugovor o cesiji sklopljen između knjigovodstvene firme svjedokinje i Croatia osiguranja koji je u svojem iskazu spominjala svjedokinja SB" te za provođenje drugog – novog financijsko-računovodstvenog vještačenja. Prijedlog obrane da se od TD Croatia osiguranje d.d. pribavi spomenuti "Ugovor" je odbijen budući iz dokaza koje je prethodno, prije nego što je obrana stavila taj prijedlog, pročitan dopis TD Croatia osiguranje od 17. studenog 2023. (list 1167 spisa) i dopis suda navedenom trgovačkom društvu od 4. rujna 2023., a iz kojeg dopisa TD Croatia osiguranje jasno proizlazi da nikakav ugovor o cesiji nije sklopljen između TD Croatia osiguranje d.d. i TD "Lakol" d.o.o. [adresa]. Nadalje, odbijen je i prijedlog obrane iznesen u pisanom podnesku od 2. srpnja 2024. kojim se predlaže provođenje drugog – novog financijsko- računovodstvenog vještačenja, budući da je isti potpuno paušalan i kao takav neutemeljen, pa je ocijenjeno da je isti iznesen radi odugovlačenja postupka.
5.3. Na kraju dokaznog postupka, a prije uzimanja obrane optuženika, pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika (list 1072 – 1073 spisa).
6. Optuženik je na raspravi iznio svoju obranu, s time da nije želio odgovarati na pitanja zastupnika optužbe i punomoćnika oštećenika. U svojoj obrani optuženik je u bitnom kazao da je on radio u agenciji koja se bavila osiguranjem svog prijatelja CB, a koja je surađivala s Kvarner osiguranjem, te je imao kontejner u kojem su se obavljali ti poslovi u blizini stanice za tehnički pregled u [adresa]. U Prološčićevoj agenciji je radila supruga optuženika, a on osobno (optuženik) da se nije bavio poslovima osiguranja jer nije znao taj posao, budući je on ugostitelj. On je u agenciji CB obavljao poslove koji nisu bili vezani za osiguranje, pa je tako dovezao auto kad je trebalo i sl. Onda je osigurao prostor za Prološčićevu agenciju u krugu stanice za tehnički pregled, što da je bio presedan da neka agencija ili osiguravajuće društvo bude u krugu stanice za tehnički pregled. Upravo zbog te pozicije da su izvrsno poslovali, a kad je on osnovao svoju agenciju da je ostvarivala promet na godišnjoj razini od 2.000.000,00 kuna, a on osobno da je mjesečno zarađivao oko 23.000,00 kuna. U to vrijeme, do 2011., dnevno je znao osigurati preko 30 automobila, što je bio rekord i na razini Republike Hrvatske. Da bi se on mogao baviti zastupanjem osiguranja kupio je tvrtku "Alias agent" iz Zagreba, ali zbog sličnosti imena s "Allianz osiguranjem" morao je preimenovati naziv svoje tvrtke te ju je nazvao "2 Beta Domestic". Njegova tvrtka da je surađivala sa Croatia osiguranje d.d., odnosno sklopio je ugovor da može zastupati tu osiguravajuću kuću i to nakon što je preko MB dobio licencu. Pojasnio je da mu je ŠB, tadašnji šef HANFA- e, nakon što je on kupio spomenutu tvrtku "Alias agent", rekao da mora nekog zaposliti tko već ima licencu HANFA-e za zastupanje osiguranja. U svojoj tvrtki zaposlio je svoju sestru ŽB i još dvije djelatnice jer je bilo puno posla, ali provizija je bila jako mala, oko 10%, tako ako je sklopljena polica na 2.000,00 kuna, njegova tvrtka, odnosno agencija je dobivala 200,00 kuna, što je bilo jako malo da bi mogao podmiriti obveze koje je njegova tvrtka, odnosno agencija imala, pogotovo za plaće djelatnika. Zbog toga da je bio kod R, ne sjeća se imena, koji je radio u centrali Croatia osiguranje d.d. u Zagrebu i bio "glavni šef" za sve agencije koje su surađivale s Croatia osiguranje d.d., i da je istom objasnio da postotak kojeg dobivaju agencije po sklopljenoj polici osiguranja nije dostatan i da se iz te provizije ne mogu podmiriti niti plaće djelatnica, pa mu je on predložio da njegove djelatnice prijeđu raditi u Croatia osiguranje d.d., da bi im plaću isplaćivalo Croatia osiguranje d.d., ali da bi te djelatnice ostale raditi za njega, odnosno u njegovoj agenciji, te da tu suradnju mora dogovoriti sa njihovim područnim uredom u [adresa]. On u to vrijeme da je ušao u još jednu investiciju, jer kako je on ugostitelj imao je namjeru otvoriti restoran u novoizgrađenom centru Dalmare, a nakon što su ga u Croatia osiguranju "izigrali" za poslovni prostor, a on je već bio kupio opremu, stolove i stolice i sl. Međutim, da je nastupila recesija i da mu je ta investicija propala. S obzirom na probleme koje je imao s isplatom plaća radnicima, naveo je dalje optuženik u svojoj obrani, da je znao gotovinu koju je dobivao od sklopljenih polica osiguranja koristiti za isplatu plaća djelatnicima. Međutim, taj iznos koji bi on na taj način uzeo od sklopljenih polica osiguranja, npr 10.000,00 kuna, on da je u dogovoru sa HB povlačio kreditnu karticu svoje sestre ŽB u tom iznosu, tako da bi te police osiguranja bile plaćene i zatvorene. Pojasnio je da je princip poslovanja sa Croatia osiguranjem bio takav da je on, odnosno njegova agencija morala pokriti sklopljene police u određenom iznosu, ali da Croatia osiguranje nije zanimalo je li to bilo u gotovini, karticama ili čekovima, jer je njima bilo bitno da su oni "financijski zatvoreni". Optuženik je dalje u svojoj obrani naveo da je poslovanje njegove agencije bilo sve teže zbog recesije i da je on odgovornim osobama Croatia osiguranja u [adresa] kazao da će se on povući iz tog posla pod uvjetom da Croatia osiguranje u radni odnos primi njegovu sestru ŽB i njegovu djelatnicu prezimena FB, na što su u Croatia osiguranju pristali i da im je on kazao da sve svoje klijente prepušta njima, čitav njegov "portfelj", što je bila vrijednost oko 20.000.000,00 kuna.
Optuženik je kazao da je on uvjeren da za ovo što se tereti u predmetnom postupku, za iznos od oko 20-ak tisuća eura po sklopljenim policama osiguranja, da je u to vrijeme te police sklopio netko od djelatnika Croatia osiguranja i onda to prebacio na njegovu agenciju, a novac uzeo sebi, odnosno da on ne zna što je bilo s novcem, ali da je siguran da Croatia osiguranje nije privatizirana da on nikada ne bi završio na sudu, jer da se u Croatia osiguranju prije privatizacije radilo svašta, ne samo u [adresa], već u cijeloj Hrvatskoj. Na kraju je kazao da nikada Croatia osiguranje d.d. na njegov rad i rad njegove agencije nije imala nikakvih primjedbi u smislu da bi bio nesrazmjer u iznosu novca koji je trebalo predati po sklopljenim policama osiguranja, jedino da je problem mogao nastati u tome kad se polica osiguranja plaćala na rate i klijent platio jednu ratu, a za plaćanje ostalih rata nije bila zadužena njegova agencija već Croatia osiguranje, ponavljajući da je u njegovom radu i radu njegove agencije sa Croatia osiguranjem sve funkcioniralo i da Croatia osiguranje nije privatizirana "mi ne bi ovdje sjedili nikada".
6.1. Nakon što je optuženik iznio svoju obranu na raspravi, reproducirane su snimke ispitivanja optuženika pred policijskim službenicima PU šibensko-kninske, Službe kriminalističke policije od 28. srpnja 2020. i njegovog ispitivanja kod Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku od 21. listopada 2021., a u oba slučaja optuženik je koristio svoje zakonsko pravo da ne iznosi obranu, odnosno branio se šutnjom.
7. Nakon takvog provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, kao i obrane optuženika, na nedvojben način je utvrđeno da je opt. RB počinio kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11.
8. Nije sporno da je u inkriminiranom razdoblju opt. RB bio vlasnik i direktor trgovačkog društva "2 Beta Domestic" d.o.o. sa sjedištem u [adresa]. Nije sporno da trgovačko društvo "2 Beta Domestic" d.o.o. na početku utuženog razdoblja nije posjedovalo dozvolu za obavljanje poslova u osiguranju i da se u razdoblju od travnja 2012. do 1. listopada 2012. koristilo ovlaštenjem koje je za obavljanje takvih poslova imao OB, koji je imao sa Croatia osiguranje d.d. sklopljen Ugovor o djelu za zastupanje u osiguranju od 22. siječnja 2010. To proizlazi iz obrane optuženika, iskaza svjedoka OB, te Ugovora o djelu za zastupanje u osiguranju sklopljenog između Croatia osiguranje d.d. , Filijale Šibenik i OB od 22. siječnja 2010. i ovlaštenja za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na ime OB od 30. listopada 2009. Nadalje, nije sporno da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga 27. rujna 2012. donijela rješenje klasa: UP/I-453-02/12-37/47, URBROJ: 326-663-12-6, kojim je trgovačko društvo "2 Beta Domestic" d.o.o. zastupano po direktoru i vlasniku opt. BB, dobilo dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju (obrana optuženika, spomenuto rješenje od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga). Nije sporno, nakon što je trgovačko društvo "2 Beta Domestic" d.o.o. dobilo spomenutu dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, da je dana 1. listopada 2012. zaključen Ugovor o zastupanju u osiguranju između trgovačkog društva Croatia osiguranja d.d. [adresa] i trgovačkog društva "2 Beta Domestic" d.o.o. zastupanog po direktoru opt. BB, te da je odredbom čl. 11. tog ugovora određeno da trgovačko društvo "2 Beta Domestic" d.o.o. po uredno obavljenom poslu stječe pravo na naknadu u obliku bruto provizije za osiguranja koja su sklopljena i za koja je naplaćena premija osiguranja sukladno važećim uvjetima osiguranja i cjenicima premije, a odredbom čl. 15. iz tog Ugovora je propisano da je trgovačko društvo "2 Beta Domestic " d.o.o. dužno naplaćenu premiju u roku od 48 sati uplaćivati na račun osiguravatelja Croatia osiguranje d.d. To proizlazi iz obrane optuženika, iskaza svjedoka HB i TB, iz materijalnih dokaza, ugovora o zastupanju sklopljenih između Croatia osiguranje d.d. kao osiguratelja i trgovačkog društva "2 Beta Domestic" d.o.o, kao zastupnika, te iz Pravilnika o načinu vođenja evidencije polica osiguranja i drugih obrazaca iste vrijednosti, temeljem kojeg je Pravilnika, odredbe čl. 11., naplaćenu premiju po iskorištenom obrascu korisnik dužan istu položiti na blagajnu podružnice Croatia osiguranje d.d.. odnosno u korist zbirnog računa premija kod područne pošte, banke ili FINA-e za novosklopljena osiguranja isti dan, a najkasnije u roku dva radna dana od dana naplate (od dana zaključivanja ugovora u osiguranju), a u odredbi čl. 17. tog Pravilnika da se isti prilaže kao sastavni dio ugovora u zastupanju o osiguranju te se smatra da je njegova primjena obavezna. Isto tako nije sporno da je trgovačkom društvu "2 Beta Domestic" d.o.o pripadala provizija od 10% od bruto naplaćene provizije za osiguranje od automobilske odgovornosti, što proizlazi iz obrane optuženika i materijalnih dokaza. Nije sporno da je trgovačko društvo Croatia osiguranje dana 9. travnja 2014. donijelo Odluku o raskidu Ugovora o zastupanju sa trgovačkim "2 Beta Domestic" d.o.o i da je kao razlog naveden neispunjenje obveze uplate premije (list 52-53 spisa). Nadalje, nije sporno da je Trgovački sud u Zadru, Stalna služba u Šibeniku rješenjem br. St-683/2015 od 4. veljače 2016. otvorio i istovremeno zaključio stečajni postupak nad dužnikom "2 Beta Domestic" d.o.o Šibenik za zastupanje u osiguranju u stečaju, a rješenjem istog suda br. Tt-16/4663-2 od 2. prosinca 2016. trgovačko društvo "2 Beta Domestic" d.o.o brisan iz sudskog registra, što proizlazi iz povijesnog izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zadru, Stalna služba Šibenik (list 72-79 spisa).
8.1. Sporno je je li optuženik u cilju da za sebe, a na štetu TD Croatia osiguranje d.d., pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist, protivno zaključenim ugovorima s naprijed navedenim trgovačkim društvom tijekom inkriminiranog razdoblja od travnja 2012. do 15. travnja 2014.od novčanih sredstava dobivenih od osiguranika u vidu naplaćene premijezadržao i prisvojio za sebe iznos od 198.951,10 HRK / 26.405,35 EUR, kako tvrdi optužba, ili se radi o tome da je, kako je optuženik naveo u svojoj obrani, naprijed navedeni iznos o sklopljenim policama osiguranja, u inkriminirano vrijeme police osiguranja sklopio netko od djelatnika Croatia osiguranja i onda to prebacio na njegovu agenciju, a novac uzeo sebi.
9. Svjedok OB je u bitnom kazao da on opt. RB poznaje dugo, od svoje 16.-17. godine i kada je optuženik osnivao obrt ili tvrtku koja bi se bavila poslovima zastupanja, on je (svjedok OB) imao HANFA-inu licencu što je optuženiku trebalo da bi osnovao obrt ili tvrtku za zastupanje. On da ništa nije radio za optuženikovu tvrtku ili obrt, iako je bio naveden u nekakvom svojstvu u toj njegovoj tvrtki ili obrtu, jer da je to bio preduvjet da bi optuženikova tvrtka ili obrt mogao koristiti njegovu licencu, nakon čega ih je život odveo svakog na svoju stranu i više nisu bili u kontaktu. On da ne zna kako je optuženik radio na osnovu njegove licence niti kako je poslovao, pretpostavlja da se borio na tržištu kao i svi ostali.
10. ČB ispitan u svojstvu svjedoka u bitnom je izjavio da je on bio vlasnik agencije za zastupanje, odnosno obrta " [obrt]", koji je radio s više osiguravajućih društava, ali ne i s Croatia osiguranje d.d. U njegovu obrtu da je jedno vrijeme bio zaposlen optuženik, unazad desetak godina, ne zna točno razdoblje, ali svakako dok nije otvorio svoju firmu za zastupanje u osiguranju. Dok je imao obrt poslovao je i u [adresa] kod stanice za tehnički pregled, u prostorima koji su se sastojali od tri spojena kontejnera. Po sjećanju svjedoka, optuženik je bio u njegovom obrtu zaposlen dvije godine ili više, da je surađivao s optuženikom kada je otišao iz njegova obrta i osnovao svoju tvrtku "2 Beta Domestic", te da mu je poznato da je optuženikova tvrtka surađivala s Croatia osiguranjem. Svjedok je pojasnio način zastupanja u osiguranju, odnosno način poslovanja agencija s osiguravajućim društvima, navodeći da je praksa kod svih društava manje-više ista. Agencija, obrt ili firma koja ima licencu za zastupanje kod određene osiguravajuće kuće zaduži određeni broj polica, što mora biti precizno, a onda se prati razduživanje tih polica i koliko je njemu poznato osiguravajuća društva imaju svoj pravilnik kojim je određeno koji je rok za polaganje novca naplaćenog po prodanim policama osiguranja. Odgovarajući na pitanje branitelja optuženika, svjedok je kazao da u slučaju postojanja nerazmjera između broja sklopljenih ugovora po policama i uplaćenog novca osiguravajućem društvu, u takvim slučajevima osiguravajuća društva u pravilu da reagiraju isto, pozivaju agenta da vide u čemu je problem i pozivaju ga da uplati novac dobiven po sklopljenim policama, a ako agent to ne napravi, osiguravajuće društvo ne daje mu nove police dok ne namiri iznos po već sklopljenim policama. Odgovarajući na pitanje državnog odvjetnika, svjedok je kazao da je on, odnosno njegov obrt, novčana sredstava dobivena sklapanjem polica osiguranja razduživao, odnosno uplaćivao osiguravajućem društvu.
11. Svjedok HB je iskazao da je on bio zaposlenik Croatia osiguranje d.d. od 2003. do 1. siječnja 2017., jedno vrijeme da je bio direktor filijale Croatia osiguranje u [adresa], a prije toga rukovoditelj prodaje osiguranja u filijali [adresa]. Croatia osiguranje d.d. da je između ostalog poslovalo i na način da bi zaključilo ugovor s osobama koje imaju odobrenje za zastupanje u osiguranju. Suradnja se odvijala na način da Croatia osiguranje d.d. daje određen broj polica zastupniku uz ovlaštenje da ih može sklopiti u ime i za račun Croatia osiguranje d.d., a zastupnik se obvezuje da će sva sredstva koja naplati od premija osiguranja, u roku od 48 sati, uplatiti na račun Croatia osiguranje d.d. Svjedok je naveo da se sjeća optuženika, koji u početku nije imao ovlaštenje za zastupanje, koje je jedno vrijeme davalo Ministarstvo financija, a nakon toga HANFA. U vrijeme kada optuženik nije imao ovlaštenje za zastupanje da je koristio ovlaštenje koje je imao OB, odnosno police osiguranja koje su dane ovlašteniku OB. Optuženik da je u početku uredno poslovao, naplaćene premije osiguranja da je polagao na račun osiguranja. Kada je optuženik ishodovao ovlaštenje od HANFA-e za mogućnost sklapanja ugovora u osiguranju, ugovor je sklopljen s njime, po direktoru filijale TB. Po tom ugovoru optuženik je mogao na području Šibensko-kninske županije sklapati ugovore o osiguranju u ime i u korist Croatia osiguranje d.d. Ugovor da je zaključio optuženik kao direktor svoje agencije "2 Beta Domestic" d.o.o., a kasnije je sklopljen ugovor tako da je optuženikova agencija mogla raditi na prostoru cijele Republike Hrvatske. Po ugovorima optuženik se obvezao novčana sredstva koja naplati od polica osiguranja razdužiti u roku od 48 sati uplatom na račun TD Croatia osiguranje d.d. Nakon što je u početku poslovanje s agencijom optuženika bilo uredno, ubrzo nakon toga da je primijećeno da ne uplaćuje novac dobiven po sklopljenim policama osiguranja, pa je optuženik pozivan da uplati novac na račun Croatia osiguranja, po njihovim pozivima optuženik da je dolazio i na sastanke, ispričavao se zbog neizvršenih uplata tražeći da dug kojeg ima prema Croatia osiguranju plati u obrocima, što mu je i dozvoljavano. Međutim, kada je dug optuženika prema Croatia osiguranju prešao preko 200.000,00 HRK, a moguće i preko 300.000,00 HRK, optuženiku da je raskinut ugovor za zastupanje u osiguranju s njegovom agencijom, odnosno njegovom tvrtkom. Svjedok je kazao, koliko se može sjetiti, da i nakon što je raskinut ugovor s optuženikom, da je isti neko vrijeme nastavio raditi kao da ugovor nije raskinut, izdavajući njihove police osiguranja i prisvajajući novac, a nakon toga optuženik da je jednostavno nestao, te po njegovim informacijama optuženik je otišao u inozemstvo. Svjedok je kazao i to, koliko se može sjetiti, dok je optuženik koristio ugovor koji je glasio na GB, da ni tada nije razdužio sav novac dobiven po sklopljenim policama osiguranja. Na pitanje državnog odvjetnika svjedok HB je kazao da se u inkriminiranom razdoblju događalo da su osobe koje su zaključile police automobilskog osiguranja zvale da im je došla opomena da nisu podmirili obaveze po sklopljenoj polici, odnosno platili ugovoreni iznos police osiguranja, a koje osobe su tvrdile da su oni platili policu osiguranja i da im je unatoč tome došla opomena za neplaćanje police. Na pitanje branitelja svjedok je kazao da je agencija koja je s njima imala sklopljeni ugovor bila ovlaštena primati novac za sklopljenu policu, koji novac su bili u obvezi položiti u roku od 48 sati na račun Croatia osiguranja, a postojala je i opcija da klijent direktno plati na račun Croatia osiguranja naknadu.
12. TB ispitan u svojstvu svjedoka je u bitnom kazao da je on bio direktor filijale Croatia osiguranje u [adresa] u razdoblju od 1996., pretpostavlja do 2013. Kao direktor filijale da nije imao puno dodira s poslovanjem agencija koje su sklapale police osiguranja za račun Croatia osiguranja, tih agencija da je bilo više i da je to bilo u nadležnosti službe prodaje osiguranja. Kazao je, koliko se sjeća, dok je on radio u Croatia osiguranju, misli da je to bilo do 2013., u poslovanju s agencijom u vlasništvu optuženika da nije bilo problema ili on nije bio upoznat s tim problemima, ako ih je bilo. Svjedok je pojasnio da su agencije sklapale police osiguranja u korist Croatia osiguranja te je obveza agencija bila naplaćena novčana sredstva po tim policama uplaćivati na račun Croatia osiguranja i da pretpostavlja da je u tim ugovorima koji su sklapani s agencijama bio naveden rok u kojem su agencije trebale uplatiti novčana sredstva naplaćena po policama osiguranja, ali da se tih rokova ne sjeća. Agencije da su dobivale naknadu po sklopljenoj polici. Svjedoku je bio predočen Ugovor o zastupanju u osiguranju zaključen između Croatia osiguranje d.d., filijale u [adresa] i "2 Beta Domestic" d.o.o. od 1. listopada 2012., te je svjedok nakon izvršenog uvida u predmetni ugovor izjavio da je na tom ugovoru, na posljednjoj stranici, njegov potpis kao direktora filijale Croatia osiguranja u [adresa]. Svjedok upitan o načinu poslovanja s agencijama je kazao da ako neka agencija npr. za jedan mjesec zaduži 50 polica osiguranja od auto odgovornosti, a onda sljedeći mjesec zatraži dodatnih npr. 50 polica, a da prethodno nije izvršena uplata za onih ranije izdanih 50 iz prethodnog mjeseca, treba provjeriti zbog čega to nije napravljeno, zatražiti objašnjenje od agencije, jer da teoretski postoji mogućnost da su svih 50 polica poništene. Takvo poslovanje da bi bilo normalno, ali da ne zna je li tako funkcioniralo u praksi, jesu li Odjel prodaje i Odjel financija tako postupali, a dok je on bio direktor filijale Croatia osiguranja u [adresa] da nije bio obaviješten da postoje neki problemu u poslovanju s agencijom u vlasništvu PB.
13. Svjedokinja VB u bitnom je kazala da je radila za optuženika, odnosno njegove tvrtke, kao referent prodaje, a radilo se o prodaji polica osiguranja od automobilske odgovornosti. Bili su smješteni u montažnoj kućici – kontejneru koji se nalazio u blizini stanice za tehnički pregled u [adresa]. Glede klijenata koji su dolazili, ili su dolazili sami ili bi ih dovodio optuženik ili su dolazili po preporuci optuženika, jer se radilo o njegovim poznanicima, prijateljima ili poslovnim partnerima. Plaćanje je bilo na dva načina, gotovinom ili karticom. Ako se plaćalo gotovinom, novac da je odlagala u policu, a novac je uzimao ili optuženik RB ili njegova tadašnja djevojka AB. Ako se plaćalo karticom, slipove su odlagali gdje i novac, a iste je kao i novac uzimao ili optuženik ili AB. Svjedokinja je kazala da joj nije poznato gdje je završio novac koji je naplaćen po policama osiguranja, niti joj je poznato kada se plaćalo karticom na koji je račun to plaćano. Osim nje, na poslovima sklapanja polica osiguranja da se radile i ĐB i tadašnja djevojka optuženika AB. U vrijeme dok je ona radila za optuženika da se ne sjeća da bi bilo provala u kontejner u kojem su radili te da optuženik nije prigovarao da bi nestajao novac iz ladice u kojoj su ostavljali novac. Svjedokinja je pojasnila, odgovarajući na pitanje branitelja, da ona ne zna je li postojao rok u kojem se novac naplaćen po policama osiguranja trebao predati u Croatia osiguranje d.d., jer je optuženik bio šef i da je on valjda to znao.
14. ĐB ispitana u svojstvu svjedoka u bitnom je kazala da je na prodaji polica osiguranja od automobilske odgovornosti najprije radila u TD "Prološčić" d.o.o., u uredu koji se nalazio u kontejneru u blizini stanice za tehnički pregled u [adresa], a 2012. da je iz tog trgovačkog društva prešla raditi u trgovačko društvo čiji je vlasnik bio opt. RB, te da je kod njega radila oko jedne godine, također u prostoru jednog kontejnera kod stanice za tehnički pregled u [adresa]. Kod optuženika je radila iste poslove kao i u TD "Prološčić", poslove prodaje polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Klijente da je uglavnom dovodio optuženik, a ponekad su znali doći i sami. Klijenti su premije, odnosno police osiguranja, plaćali uglavnom u gotovom novcu, a u nekim slučajevima karticom, a kada je plaćano karticom da joj nije poznato na čiji račun je išao novac. Gotov novac dobiven od klijenata za police osiguranja da je odlagala u jednu ladicu stola, kao i slipove kartica, a taj novac i slipove da je uzimao opt. RB koji je dolazio pred kraj druge, odnosno popodnevne smjene. Ponekad da se znalo dogoditi da optuženik ne dođe dok je popodnevna smjena trajala, u kojem slučaju bi zaključala kontejner i otišla, a nakon nje bi došao optuženik i uzimao novac i slipove iz ladice stola u koju ih je stavljala. Inače, princip je bio da ako radi popodnevnu smjenu da sljedeći dan radi jutarnju smjenu, pa kad bi se dogodilo da bi u popodnevnoj smjeni ostavila novac u ladici, sljedeće jutro kada bi došla na posao u ladici više ne bi bilo novca, jer je optuženik dolazio nakon završetka popodnevne smjene i uzimao novac iz ladice. Optuženik nikada da nije prigovarao da nedostaje novac iz ladice, nikada nisu imali provalu u kontejner i nikada im nitko nije ukrao novac, ponavljajući da sav novac koji bi dobili od klijenata i slipove kartica su odlagali u ladicu stola i onda je sav taj novac i slipove iz ladice uzimao i odnosio opt. RB. Da je bilo slučajeva kada bi klijenti uredno platili policu u cijelosti i onda bi nakon nekog vremena došli kod njih protestirati da im je Croatia osiguranje d.d. poslalo opomenu da plate policu, iako su oni policu uredno platili, a o tome, o protestima klijenata, da je izvještavala optuženika, a on da bi joj odgovorio da je to sve sređeno i da je u pitanju neka greška. Da je bilo slučajeva kada su klijenti plaćali policu osiguranja gotovim novcem da su novac osobno na ruke predavali optuženiku. Odgovarajući na pitanje branitelja, svjedokinja je kazala da se događalo da je klijentima omogućavano plaćanje na rate, ali da joj nije poznato da neki klijenti nisu plaćali uredno rate, budući ona i njene kolegice nisu dalje pratile što se događalo s plaćanjem rata.
15. Svjedokinja FB na ročištu rasprave održanom 21. lipnja 2024. u bitnom je kazala da je radila za optuženika, odnosno njegovu tvrtku "2 Beta Domestic", ne sjeća se godine kada je radila, a da je radila svega dva ili tri mjeseca na sklapanju polica osiguranja, odnosno prodaji polica osiguranja klijentima, u prostoru jednog kontejnera kod stanice za tehnički pregled u [adresa]. Klijente da je uglavnom dovodio opt. RB, isti da je s klijentima dogovarao cijenu police, a ona da bi odradila samo tehnički dio posla, sklapanje police preko računala. Klijenti da su uglavnom plaćali gotovinom, pretežito u tim slučajevima, kada je ona sklapala police, s tim klijentima da bi bio i opt. RB, i u tim slučajevima ako je plaćanje bilo gotovinom da je opt. RB i uzimao novac od klijenata. U situaciji ako opt. RB ne bi bio tu, a klijenti plaćali gotovinom policu, novac da bi ostavila u ladici radnog stola. Ponekad bi klijenti plaćali karticom, za što su imali POS uređaj, ali joj nije poznato na čiji račun je išao novac kada bi klijenti plaćali karticom. Novac koji bi ostavljala u policu radnog stola, zajedno s primjerkom police osiguranja za određenog klijenta, ali ona nije bila zadužena za razduživanje tog novca, misli da je to radio sam opt. RB, a samo u nekoliko navrata da ju je optuženik poslao s uplatnicom da položi na banku novac dobiven od klijenata za police osiguranja. Ona da je prešla raditi u Croatia osiguranje d.d. koje joj je ponudilo posao. Nije joj poznato koji su bili problemi između opt. PB i Croatia osiguranje d.d., samo je znala da optuženik nije više mogao poslovati s Croatia osiguranjem.
Svjedokinji je na prijedlog državnog odvjetnika predočen dio iskaza kojeg je dala u Županijskom državnom odvjetništvu 14. prosinca 2021., a koji glasi, citat: "Pred sam kraj popodnevne smjene kod nas u kontejner je dolazio RB, on bi otvorio onu ladicu s novcima i iz ladice uzeo sav novac i slipove kartica.
Ponekad je RB znao doći i iza popodnevne smjene i pokupiti novac. Naime, kad bi mi završila popodnevna smjena u 20,00 sati ja bih zaključala vrata od kontejnera i otišla kući. RB je imao ključ od tih vrata, pa je on iza smjene, kad bi ja otišla kući, dolazio, otključao vrata i pokupio sav novac sa slipovima iz ladice. Ujutro kad bih ja došla na posao u ladici nisam našla ništa, jer bi večer prije nakon 20,00 sati RB došao, otključao kontejner i uzeo novce sa slipovima." završen citat, pa nakon što je svjedokinji predočen navedeni dio njenog iskaza kod državnog odvjetnika, ista je izjavila da je ona upravo tako i kazala i da je točno ono što je tada izjavila. Svjedokinja je u svom iskazu kazala i to da joj opt. RB nikada nije prigovarao da je nestao novac, odnosno da bi nedostajalo novca, a da nije nikada čula da bi u tom smislu prigovarao drugim djelatnicima.
Odgovarajući na pitanja, svjedokinja je kazala da kada je prešla raditi u Croatia osiguranje d.d., a radila je na pultu u centrali filijale Croatia osiguranje u [adresa], da je bilo puno prigovora od strane klijenata koji su sklopili police osiguranja u vrijeme kada je ona radila u firmi opt. PB, da su ti klijenti protestirali jer da su dobili opomenu da nisu platili policu osiguranja, a tvrdili su da su platili. Još u vrijeme kada je radila za firmu opt. PB da su znali dolaziti klijenti koji su sklopili police osiguranja, tražeći opt. RB, ali ga nisu mogli pronaći, da su klijenti znali biti ljuti i frustrirani, tvrdeći da su policu osiguranja platili, a da primaju opomene od Croatia osiguranje d.d. jer da ih nisu platili. To da je bilo u zadnjem periodu kada je ona radila za firmu opt. PB.
Vezano za način poslovanja dok je radila u firmi opt. PB, da se događalo da klijenti dođu i sami u kontejner radi sklapanja police, koje ne bi osobno dovodio opt. RB, ali većina klijenata koji bi tako došli da su došli po preporuci opt. PB. Svjedokinja je izjavila da joj nije poznato u kojem roku je trebalo razduživati novac naplaćen po sklopljenim policama osiguranja.
16. Na prijedlog obrane, u svojstvu svjedoka ispitana je i KB rođ. AB, a u svom iskazu u bitnom je kazala da je ona bila zaposlena kod ČB, u njegovu obrtu, na poslovima prodaje polica osiguranja, a nakon što je prestala raditi u njegovu obrtu da se zaposlila u Croatia osiguranju, ali da se ne sjeća točno razdoblja u kojem je i kada radila u obrtu ČB. Dok je ona radila u njegovu obrtu, ne zna je li u to vrijeme kod njega bio zaposlen i opt. RB, ali ga je viđala u kancelariji obrta ČB u [adresa]. Nakon što je prešla raditi u Croatia osiguranje, radni prostor joj je bio u prostorijama obrta ČB. O poslovanju osiguravajućih društava da joj nije puno poznato jer je njen posao bio prodavanje polica osiguranja. Da joj je poznato da je firma opt. PB "2 Beta Domestic" imala ugovor o zastupanju s Croatia osiguranjem, kao i to da je trebalo razdužiti policu osiguranja i novac koji je naplaćen po sklopljenoj polici, ali da se ne sjeća roka u kojem je to trebalo napraviti te da joj nije poznato da je Croatia osiguranje imala nekakav spor vezano za poslovanje s tvrtkom "2 Beta Domestic".
17. Iskazi naprijed navedenih svjedoka ocijenjeni su kao vjerodostojni, jer o bitnim činjenicama i okolnostima, o onome što im je poznato, iskazuju jednako, a njihovi iskazi su sukladni i materijalnim dokazima izvedenim na raspravi. Dakle, iz iskaza spomenutih svjedoka jasno proizlazi, a to nije niti sporno, da je optuženik bio taj koji je faktično, stvarno, kao vlasnik i direktor TD "2 Beta Domestic" d.o.o., kroz inkriminirano razdoblje vodio poslovanje imenovanog trgovačkog društva, da njegovo trgovačko društvo nije uplaćivalo (sav) novac naplaćen po sklopljenim policama osiguranja, pa je optuženik pozivan da uplati novac naplaćen po sklopljenim policama osiguranja na račun TD Croatia osiguranje d.d., da je optuženik obećavao izvršiti tu obavezu, ali to nije napravio, pa kada je dug optuženikova trgovačkog društva prema TD Croatia osiguranje d.d. prešao preko 200.000,00 kuna, ugovor o zastupanju s njegovim trgovačkim društvom je raskinut (svjedok HB). Nadalje, iz iskaza ispitanih svjedoka VB, ĐB i FB, sve zaposlenice optuženikova trgovačkog društva u inkriminiranom razdoblju, proizlazi da je upravo optuženik raspolagao novcem, odnosno uzimao novac koji je bio naplaćen klijentima po sklopljenim policama osiguranja, bilo da je direktno uzimao novac od klijenata, ako bi se zatekao prilikom sklapanja police osiguranja s klijentom (svjedokinja FB), ili novac uzimao iz ladice gdje su ga sve tri naprijed spomenute zaposlenice spremale. Nadalje, iz iskaza tih svjedokinja jasno proizlazi da optuženik nikada nije prigovarao da novac naplaćen po sklopljenim policama osiguranja koje su one ostavljale u ladicu nedostaje, a nikada nije izvršena ni provalna krađa u prostorijama u kojima su radile. Iz iskaza ispitanih svjedoka (HB, ĐB i FB) proizlazi da su klijenti koji su sklapali police osiguranja s TD Croatia osiguranje d.d., preko optuženikova trgovačkog društva "2 Beta Domestic" d.o.o., dolazili protestirati jer su dobivali opomene Croatia osiguranja da nisu izvršili plaćanje police osiguranja, a tvrdili su da su je platili, da su klijenti tada znali biti ljutiti, frustrirani, tražeći opt. RB, kojeg međutim nisu mogli pronaći (svjedokinja FB), da su o tim dolascima nezadovoljnih klijenata koji su protestirali obavještavali optuženika, koji bi tada odgovarao da je sve sređeno i da je u pitanju neka greška (svjedokinja ĐB).
18. Da su iskazi naprijed navedenih svjedoka vjerodostojni ukazuju i materijalni dokazi. Tako iz obavijesti o nepravilnosti u radu od 13. ožujka 2013. (list 58 spisa), koju je Croatia osiguranje d.d. uputilo TD "2 Beta Domestic" d.o.o., proizlazi da i nakon višekratnih upozorenja se ponavljaju odstupanja od odredbi Ugovora o zastupanju u osiguranju i Pravilnika o naplati premije neživotnih osiguranja, da je na nepravilnosti ukazala i nedavna revizija i da je potrebno odmah uskladiti poslovanje u svezi sa zaključivanjem polica osiguranja, poglavito polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, s odredbama spomenutog Ugovora i Pravilnika. Nadalje, iz dokumenta naziva "Osvrt na poslovanje navedenih agencija", među kojima je i "2 Beta Domestic" d.o.o., a koji se odnosi na dug premija osiguranja od automobilske odgovornosti na dan 30. lipnja 2013., proizlazi da TD "2 Beta Domestic" d.o.o. generira veliki dug po premijama, poglavito po policama osiguranja od automobilske odgovornosti i da je praksa TD "2 Beta Domestic" d.o.o. da na policama osiguranja od automobilske odgovornosti u ulozi ugovaratelja stavlja navedenu tvrtku, na koju ispostavlja i frakture za police, ali ih ne plaća, zbog čega je dug prema TD Croatia osiguranje d.d. 294.672,80 kuna. Da su iskazi naprijed spomenutih svjedoka o tome da su klijenti dolazili protestirati jer su primali opomene da nisu platili sklopljene police osiguranja, a oni su tvrdili suprotno - da su platili, proizlazi iz niza pritužbi klijenata (list 154-653 i 791-831 spisa), pa je za navesti samo manji njihov broj, npr. NB (list 186 spisa), ZB (list 188-189 spisa), EB (list 192-193 spisa), PC (list 194 spisa), RC (list 196-197 spisa), UC (list 207-208 spisa), DC (list 228-229 spisa), OC (list 261-262 spisa), BC (list 264-265 spisa), TC (list 795 spisa), HC (list 796 spisa), VC (list 797 spisa), SC (list 798-799 spisa), LC (list 800 spisa).
19. Svjedokinja SB u svom iskazu je navela da je ona direktorica TD "Lakol" d.o.o. iz [adresa] koje se bavi pružanjem knjigovodstvenih usluga i da poznaje optuženika dvadesetak godina kroz poslovnu suradnju, još od vremena kada je imao ugostiteljski objekt. Sjeća se da je vodila i knjigovodstvo optuženikovih firmi, nije se mogla izjasniti kada je prestala ta suradnja, pretpostavlja kada je optuženikova firma prestala radili ili joj nije plaćao za pružanje knjigovodstvenih usluga, a najvjerojatnije kombinacija ta dva razloga. Međutim, da i sada (u vrijeme davanja svjedočkog iskaza 26. svibnja 2023.), odnosno njena firma, surađuje s optuženikom jer vode knjigovodstvo za njegovu firmu "Baraka consulting" d.o.o. U svom iskazu je navela, koliko se sjeća, da je optuženikovo trgovačko društvo za koje je vodila knjigovodstvo radilo s Croatia osiguranje d.d. i da se sjeća da je Croatia osiguranje d.d. trebalo platiti nekakav iznos njenom trgovačkom društvu na ime cesije, umjesto optuženika, odnosno njegova trgovačkog društva, što Croatia osiguranje d.d. nikad nije napravilo, platilo taj iznos njenom trgovačkom društvu. Ne sjeća se iznosa, ali da "nije bio mali iznos", te misli da su "oni" (Croatia osiguranje d.d.) njemu (optuženiku) bili dosta dužni. Tim iznosom kojeg je trebala dobiti cesijom da je optuženik, odnosno njegovo trgovačko društvo, trebalo platiti knjigovodstvene usluge koje su obavljene za njegovo (optuženikovo) trgovačko društvo. Ona da je potpisala tu cesiju, pretpostavlja da ju je potpisao i optuženik, a da po toj cesiji Croatia osiguranje d.d. nikada nije izvršilo uplatu niti izvijestilo zbog čega nije plaćeno po istoj.
19.1. Iskaz ove svjedokinje nije prihvaćen kao vjerodostojan i to iz više razloga. Prvo, protivan je svim drugim dokazima, i personalnim i materijalnim. Nitko od ispitanih svjedoka, ni oni koji su bili zaposlenici Croatia osiguranje d.d. dulje vremensko razdoblje, pa i tijekom inkriminiranog razdoblja (HB i TB) o tome ne govore, kao niti ijedan od zaposlenika optuženikova trgovačkog društva u inkriminirano vrijeme (VB, ĐB, FB i KB rođ. AB), a niti oni s kojima je optuženik blisko poslovno surađivao (ČB i OB), nisu niti spomenuli da imaju bilo kakvih saznanja o tome da bi Croatia osiguranje d.d. imalo kakav novčani dug prema trgovačkom društvu optuženika i da se u tom pravcu dogovara ili da bi čak bila potpisana cesija, a obzirom da se radilo o svjedocima koji su bili zaposleni na rukovodećim položajima u filijali Croatia osiguranje d.d. u [adresa] (TB i HB) svakako bi to morali znati, kao i spomenuti zaposlenici koji su radili u trgovačkom društvu optuženika (od toga jednoj, FB, po njezinoj izjavi nije isplaćena posljednja plaća) ili osobe s kojima je blisko poslovno surađivao (OB i ČB).
19.2. Nadalje, iz dopisa Croatia osiguranje d.d. od 17. studenog 2023. (list 1167 spisa), što je odgovor na traženje suda u dopisu od 4. rujna 2023. (list 1160 spisa), u kojem je tražen odgovor je li postojalo dugovanje Croatia osiguranje d.d. temeljem sklopljenih ugovora prema trgovačkom društvu optuženika, ako da u kojem iznosu, te ako je odgovor na prethodno pitanje potvrdan je li u tom pravcu sklapan ugovor o prijenosu potraživanja (cesija) između trgovačkih društava Croatia osiguranje d.d., TD "2 Beta Domestic" d.o.o. (cedent) i TD "Lakol" d.o.o. (cesionar), jasno proizlazi da Croatia osiguranje d.d. nije imalo nikakvo dugovanje prema TD "2 Beta Domestic" d.o.o., da je Croatia osiguranje d.d. sukladno ugovorima o poslovnoj suradnji redovito isplaćivala proviziju u odnosu na ugovorenu i naplaćenu premiju, u kojem pravcu je dostavljena i tablica obračuna, te da s TD "Lakol" d.o.o. [adresa] nisu sklapane nikakve cesije, niti su tom trgovačkom društvu vršene isplate. Uostalom, čak niti sam opt. RB u svojoj obrani ne spominje da bi Croatia osiguranje d.d. bilo dužno njegovu TD "2 Beta Domestic" d.o.o., a pogotovo ne spominje da bi se u tom pravcu vodilo pregovore o prijenosu potraživanja njegova trgovačkog društva prema Croatia osiguranje d.d. na TD "Lakol" d.o.o., štoviše da bi taj ugovor, cesija, bio i potpisan. Sigurno optuženik to ne bi zaboravio iznijeti u svojoj obrani, a ako i bi, onda bi ga njegov branitelj sigurno podsjetio na to, pogotovo kada se ima u vidu da se po tvrdnji svjedokinje SB radilo o "nemalom iznosu". Osim naprijed navedenog, na krajnju neuvjerljivost iskaza svjedokinje SB ukazuje da to uopće (vezano za navodni dug Croatia osiguranje d.d. prema "2 Beta Domestic" d.o.o. i u svezi sklapanja cesije u koju bi bilo uključeno i njeno TD "Lakol" d.o.o.) nije spomenula prilikom ispitivanja kod državnog odvjetništva, a kazala je da joj optuženik nije plaćao za pružanje knjigovodstvenih usluga, zbog čega je s njime i prekinula poslovnu suradnju. Bilo bi sasvim životno i logično, da je bilo dogovora o cesiji, da to tada, što je za njenu tvrtku značajno, spomene, a jednako tako je neživotno i nelogično da svjedokinja koja je imala dugu poslovnu suradnju s optuženikom (dvadesetak godina) o dugu u svezi kojeg bi po njenim tvrdnjama čak potpisala cesiju, ne zna koliki bi taj (navodni) dug optuženika, odnosno njegova trgovačkog društva, prema njoj, odnosno njenom trgovačkom društvu, uopće bio. Kada se ima u vidu sve naprijed navedeno, uz okolnost da prema navodima svjedokinje ona i dalje poslovno surađuje s optuženikom, vodi knjigovodstvo njegova TD "Baraka consulting" d.o.o., njen iskaz ocijenjen je potpuno neuvjerljivim.
20. Iz provedenog financijskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku za financijsko – računovodstvene poslove ĆB iz [adresa], njegova mišljenja i nalaza, proizlazi da je u razdoblju od 12. travnja 2012. do 1. listopada 2012., kada je opt. RB koristio ugovor o djelu za zastupanje u osiguranju kojeg je OB kao zastupnik zaključio s TD Croatia osiguranje d.d., prema raspoloživoj dokumentaciji u spisu sklopljeno 77 polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u ukupnom iznosu od 126.229,53 HRK / 16.753,54 EUR. Od ukupno naplaćene premije opt. RB je uplatio Croatia osiguranje d.d. iznos 25.476,11 HRK / 3.381,26 EUR. Iznos razlike između naplaćenih premija po sklopljenim policama osiguranja od strane društva 2 Beta Domestic d.o.o. i razduženog novca Croatia osiguranje d.d. u razdoblju od 12. travnja 2012. do 1. listopada 2012. utvrđen prema raspoloživoj dokumentaciji u spisu je 100.753,44 HRK / 13.372,28 EUR, što predstavlja novčani iznos koji je opt. RB u vidu nagrade za svoj rad naplatio. Opt. RB u vidu nagrade je prema dokumentaciji koja prileži spisu mogao naplatiti iznos provizije pribavljača po sklopljenim policama osiguranja 10.855,74 HRK / 1.440,80 EUR. Razlika više naplaćenog iznosa provizije od strane pribavljača Croatia osiguranja d.d. opt. RB iznosi 89.897,70 HRK / 11.931,48 EUR. Nadalje, u razdoblju 1. listopada 2012. do raskida Ugovora 15. travnja 2014., kada je opt. RB postupao po ugovorima o djelu za zastupanje u osiguranju (pribavljač: 9504 2 Beta Domestic d.o.o. iz [adresa]) koje je on zaključio s Croatia osiguranje d.d., prema raspoloživoj dokumentaciji u spisu sklopljeno je 84 police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u ukupnom iznosu od 160.694,23 HRK / 21.327,79 EUR. Od ukupno naplaćene premije opt. RB je uplatio Croatia osiguranje d.d. iznos 37.985,87 HRK / 5.041,59 EUR. Iznos razlike između naplaćenih premija po sklopljenim policama osiguranja i razduženog novca je 122.708,36 HRK / 16.286,20 EUR. Iznos razlike između naplaćenih premija po sklopljenim policama osiguranja od strane društva 2 Beta Domestic d.o.o. i razduženog novca Croatia osiguranje d.d. u razdoblju od 1. listopada 2012. do 15. travnja 2014. utvrđen prema raspoloživoj dokumentaciji u spisu je 122.708,36 HRK / 16.286,20 EUR, što predstavlja novčani iznos koji je opt. RB u vidu nagrade za svoj rad naplatio. Opt. RB u vidu nagrade je prema dokumentaciji koja prileži spisu mogao naplatiti iznos provizije pribavljača po sklopljenim policama osiguranja 13.654,96 HRK / 1.812,33 EUR. Razlika više naplaćenog iznosa provizije od strane pribavljača Croatia osiguranja d.d. opt. RB iznosi 109.053,40 HRK / 14.473,87 EUR.
20.1. Zaključno, po provedenom vještačenju opt. RB, prema raspoloživoj dokumentaciji u spisu je manje, odnosno bio je dužan po sklopljenim policama osiguranja TD Croatia osiguranje d.d. u inkriminiranom razdoblju uplatiti iznos od 223.461,80 HRK / 29.658,48 EUR (100.753,44 HRK / 13.372,28 EUR + 122.708,36 HRK / 16.286,20 EUR), a potraživanja koja je imao optuženik prema Croatia osiguranje d.d., prema dokumentaciji koja prileži spisu, na ime provizije za sklopljene police osiguranja je iznos od 24.510,70 HRK / 3.253,13 EUR (10.855,74 HRK / 1.440,80 EUR + 13.654,96 HRK / 1.812,33 EUR), pa je ukupno dugovanje optuženika prema Croatia osiguranje d.d., prema dokumentaciji u spisu, 198.951,10 HRK / 26.405,35 EUR (89.897,70 HRK / 11.931,48 EUR + 109.053,40 HRK / 14.473,87 EUR), za koji iznos se optuženik i tereti da ga je protupravno pribavio, a za taj iznos oštetio TD Croatia osiguranje d.d.
20.2. Stalni sudski vještak za financijske i računovodstvene poslove ĆB ispitan na ročištu rasprave od 21. lipnja 2024. izjavio je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Odgovarajući na pitanja pojasnio je da je financijsko vještačenje izradio na osnovu postojeće dokumentacije u spisu te da su svi konačni izračuni i mišljenje dati na osnovu postojeće dokumentacije u spisu. Kazao je da vještačenjem utvrđeno dugovanje optuženika, odnosno njegova trgovačkog društva prema TD Croatia osiguranje d.d. u iznosu od preko 198.000,00 kuna za koje postoji dokumentacija u spisu je nesporno, a dokumentacija koju je tražio od TD Croatia osiguranje d.d. se odnosila na ostala potraživanja TD Croatia osiguranje d.d., za koja trgovačko društvo nije dostavilo dokumentaciju ili je nije dostavilo u originalu, pa da se zbog toga i pojavljuje razlika između prijavljene štete TD Croatia osiguranje d.d. i njegova izračuna u pisanom nalazu i mišljenju.
20.3. Pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financijske i računovodstvene poslove ĆB iz [adresa] te njegov iskaz na raspravi prihvaćeni su u cijelosti kao stručni, objektivni i uvjerljivi, a utemeljeni su na dokumentaciji koja prileži spisu.
21. Obzirom na naprijed navedeno, tvrdnja optuženika u obrani iznesenoj na raspravi (u prethodnom postupku, i na ispitivanju u policiji i u državnom odvjetništvu, optuženik se branio šutnjom) da je iznos za koji se tereti u inkriminirano vrijeme sklopio police osiguranja netko od djelatnika TD Croatia osiguranje d.d. i onda to prebacio na njegovo trgovačko društvo, a novac uzeo sebi, odnosno da on ne zna što je bilo s novcem je potpuno nevjerodostojna, protivna izvedenim i personalnim i materijalnim dokazima te provedenom financijskom vještačenju, očito iznesena u cilju izbjegavanja kaznene odgovornosti za djelo za koje se tereti, pa je kao takva neprihvatljiva. Jedino bi se kao točna mogla prihvatiti tvrdnja optuženika da je siguran da TD Croatia osiguranje d.d. nije privatizirano da on "nikada ne bi završio na sudu", te branitelja optuženika u završnom govoru "…jedini razlog zbog kojeg je ovaj postupak uopće pokrenut i iniciran, jest promjena vlasničke strukture kod osiguravajuće kuće koja se na ovaj način pokušava obračunati s netransparentnošću, neurednošću poslovanja…", budući je oštećeno TD Croatia osiguranje d.d. po opunomoćeniku Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku podnijelo kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja, u kojoj kaznenoj prijavi se spominje TD "2 Beta Domestic" d.o.o. zastupano po direktoru opt. PB, tek u rujnu 2019., dakle nakon promjene vlasničke strukture tog trgovačkog društva, odnosno privatizacije. Međutim, to ne upućuje da optuženik nije počinio ono za što se tereti, kako očito tumači obrana, već suprotno, da se promjenom vlasničke strukture išlo na raščišćavanje ranijih dubioza pa i nesavjesnog poslovanja i rada odgovornih osoba oštećenog trgovačkog društva glede propusta u pokretanju odgovarajućih postupaka (uključujući i kazneno) prema određenim osobama, u predmetnom slučaju prema optuženiku.
22. Slijedom svega naprijed iznijetog, ovaj sud nalazi kako je nedvojbeno dokazano da je opt. RB počinio kazneno djelo za koje je proglašen krivim, zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, na način pobliže opisan pod toč. I. izreke ove presude, optuženik je postupao u stanju ubrojivosti (tijekom postupka nitko to nije dovodio u pitanje), s izravnom namjerom, uz svijest da je njegovo djelo zabranjeno, a nije postojao ni jedan ispričavajući razlog.
23. Nakon što je na takav način utvrđena krivnja optuženika, valjalo je donijeti odluku o vrsti i mjeri kazne.
23.1. Na strani optuženika sud nije utvrdio olakotnih okolnosti. Naime, optuženiku kao olakotna okolnost nije moglo biti cijenjeno ni očinstvo četvoro djece, budući je optuženik u dva navrata osuđivan zbog kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja, i to jednom presudom Općinskog suda u Šibeniku posl. br. Kmp-10/11 od 8. ožujka 2011., pravomoćna 12. travnja 2011., zbog kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja iz čl. 209. st. 2. KZ/97 na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, s rokom kušnje od dvije godine, te presudom istog suda posl. br. Kzd-7/15 od 17. ožujka 2016., pravomoćna istog dana, zbog kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja iz čl. 172. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, uz rok kušnje od jedne godine. Optuženiku kao olakotna okolnost nije se mogao uzeti ni protek vremena od počinjenja kaznenog djela za koje je proglašen krivim, budući je nastavio s činjenjem raznih kaznenih djela za koja je proglašen krivim po više presuda Općinskog suda u Šibeniku, pa između ostalog proglašen je krivim i zbog istog kaznenog djela, zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. KZ/11 (presuda Općinskog suda u Šibeniku posl. br. K-142/16 od 31. svibnja 2016., pravomoćna 14. lipnja 2016.), a i prekršajno je kažnjavan prema Zakonu o računovodstvu. Optuženiku je ovaj sud kao otegotne okolnosti cijenio njegovu dosadašnju višestruku osuđivanost zbog raznih kaznenih djela, i to i prije i poslije počinjenja kaznenog djela za koje je proglašen krivim u ovom postupku, pa je između ostalog osuđivan i zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. KZ/11 i kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz čl. 247. st. 1. KZ/11, iskazanu upornost u počinjenju kaznenog djela za koje je proglašen krivim, budući je isto činio kroz razdoblje od dvije godine te činjenicu da je predmetno kazneno djelo za koje je proglašen krivim počinio za vrijeme kušnje i to po presudi Općinskog suda u Šibeniku posl. br. Kmp-10/11 od 8. ožujka 2011., a koje je postala pravomoćna 12. travnja 2011., kojom je optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, s rokom kušnje u trajanju od dvije godine, te presudi Općinskog suda u Gospiću posl. br. K-644/09 od 21. travnja 2011., koja je postala pravomoćna 13. ožujka 2012., kojom je optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, uz rok kušnje od dvije godine, uz napomenu da nije bilo uvjeta za opoziv ovih uvjetnih osuda, obzirom na odredbu čl. 58. st. 7. KZ/11.
23.2. Imajući u vidu sve relevantne okolnosti, stupanj krivnje na strani optuženika (izravna namjera), dakle najveći stupanj krivnje, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, procjenu ličnosti počinitelja, vodeći računa o ciljevima kažnjavanja, cijeneći utvrđene otegotne okolnosti na strani optuženika, sud je na temelju čl. 246. st. 2. KZ/11 opt. RB osudio na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine (jer dosadašnje uvjetne osude, njih ukupno osam u razdoblju od 2010. do 2021. očito nisu utjecale na optuženika da prestane s činjenjem kaznenih djela), koja kazna će po ocjeni ovog suda u cijelosti postići svrhu kažnjavanja koju propisuje odredba čl. 41. KZ/11, dakle izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenja građana u javni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na optuženika, ali i sve druge građane, da ne čine kaznena djela, kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, a ovakva kazna s druge strane omogućit će optuženiku nakon izdržane kazne zatvora njegovo ponovno uključivanje u društvo.
24. Na temelju čl. 158. st. 2. ZKP/08 u cijelosti je dosuđen imovinskopravni zahtjev oštećenog TD Croatia osiguranje d.d. na način da je opt. PB naloženo isplatiti navedenom oštećenom trgovačkom društvu iznos od 26.405,35 EUR / 198.951,10 HRK, budući je tijekom postupka na nedvojben način utvrđeno da je optuženik navedeni iznos zadržao i prisvojio za sebe, na štetu navedenog trgovačkog društva.
25. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 opt. RB je obvezan nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08, i to troškove provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 1.796,53 EUR, provedenog sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 212,36 EUR, troškove pristupa svjedoka na raspravu u iznosu od 40,00 EUR i trošak pristupa financijsko-knjigovodstvenog vještaka na raspravu u iznosu od 106,16 EUR, ukupan iznos od 2.155,05 EUR, te troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 na ime paušalne svote u iznosu od 500,00 EUR, sveukupno 2.655,05 EUR, koje troškove je optuženiku naloženo platiti u korist državnog proračuna u roku od 15 dana. Naime, optuženik je obvezan na plaćanje troškova koji su tijekom postupka stvarno nastali, dakle troškovi provedenih vještačenja, pristupa svjedoka na raspravu i pristupa vještaka na raspravu, dok je paušalna svota određena obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka. Po ocjeni ovog suda, obzirom da je optuženik zaposlen i ostvaruje prema njegovim navodima mjesečna primanja od 500,00 EUR (kod drugog poslodavca), a uz to je osnivač i direktor trgovačkog društva "Baraka consulting" d.o.o., vlasnik zemljišta i suvlasnik stana u [adresa] od 50 m[2] , da je svoje imovno stanje ocijenio srednjim, da je više godina bio svjestan da se protiv njega vodi ovaj postupak koji uzrokuje i troškove, koje će trebati platiti ako bude proglašen krivim, dakle imao je dovoljno vremena da osigura određena novčana sredstva, ovaj sud nalazi da plaćanjem navedenih troškova neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje niti optuženika, a niti osoba koje je on eventualno dužan uzdržavati. Nadalje, na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 opt. RB obvezan je nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP/08 na ime nužnih izdataka oštećenika Croatia osiguranje d.d., na ime nagrade i nužnih izdataka njegovog opunomoćenika Zorana Vukića, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Vukić & partneri d.o.o., o visini kojih troškova će biti doneseno posebno rješenje, nakon što oštećenik dostavi sudu podatke o troškovima. Riječ je o troškovima kojih se optuženik ne može osloboditi na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08, odnosno optuženik ih je u kaznenom postupku dužan nadoknaditi ako nastanu (čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP/08).
26. Zbog svega naprijed navedenog, presuđeno je kao u izreci, na temelju čl. 455. st. 1. ZKP/08.
U Šibeniku 18. ožujka 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Branko Ivić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovjerenog prijepisa presude. Ako je presuda dostavljena optuženiku i njegovom branitelju u različite dane, žalbeni rok računat će se od kasnijeg dana.
Žalba se podnosi putem ovog suda na Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
DN:
1. ŽDO Šibenik
2. optuženik RB
3. branitelj optuženika, odvjetnik dr. sc. Krešimir Škarica iz OD Krešimir Škarica & partneri d.o.o. iz Zagreba
4. punomoćnik oštećenika, odvjetnik Zoran Vukić iz OD Vukić & partneri iz Rijeke
5. U spis
