Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1303/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja B2 kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, zastupanog po punomoćniku Miroslavu Lovriću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Ovr-347/2024 od 11. lipnja 2024., dana 18. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Ovr-347/2024 od 11. lipnja 2024. izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22).

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"Na temelju ovršne isprave – Ugovora o kreditu broj [broj kredita] sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine potvrđen (solemniziran) od strane Javnog bilježnika Lucije Carić iz Dubrovnika pod posl.br.OV-3246/22009 od 26. svibnja 2009.g., a radi osiguranja novčane tražbine i to glavnice u iznosu od 40.997,72 EUR sa zakonskom zateznom kamatom na glavnicu od 3. svibnja 2024. do naplate po stopi koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, iznosa od 2.384,33 EUR sa osnova dospjele redovne kamate na iznos glavnice i iznosa od 39.915,84 EUR s osnova dospjele zakonske zatezne kamate, a prema članku 14. stavku 4. i 8. u svezi sa člankom 290. Ovršnog zakona i troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 957,21 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ovog rješenja do naplate po stopi koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena

određuje se osiguranje

I. Uknjižbom u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Dubrovniku založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja i to nekretnine:

- 5. suvlasnički dio: 21/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) stan S1 prizmemljeukupne korisne površine 75,11 m2 kojem pripadaju trijem površine 2,18 m2, terasa površine

3,33 m2, sveukupne površine 80,61 m2

- 7. suvlasnički dio: 5/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) poslovni prostor 2 prizmelje- ukupne korisne površine 18,10 m2 kojem pripada terasa površine 1,38 m2, sveukupne površine 19,48 m2 sve u čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] II. Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu. (čl. 11. st.4. Ovršnog zakona).

IV. Dužan je protivnik osiguranja u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka osiguranja u iznosu od 957,21 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate."

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08,57/11, 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23 - dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Kao prvo valja navesti da predmet ovog postupka nije ovrha na nekretnini nego prisilno zasnivanje založnog prava radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja.

5. Sud prvog stupnja odlučio je kao u izreci pobijanog rješenja pozivom na odredbe sadržane u čl. 296. i 297. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16.,73/17., 131/20., 114/22. - dalje: OZ) uz obrazloženje da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke iz citiranog propisa jer predlagatelj osiguranja u odnosu na protivnika osiguranja traži osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama u suvlasništvu ovršenika na temelju ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina.

6. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio ovaj je sud ocijenio da u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. toga Zakona. Također, suprotno navodima žalbe, sud nije počinio niti povredu iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a na koju se sadržajno ukazuje navodima žalbe i to jer pobijano rješenje sadrži valjane i jasne razloge za odluku kakva je donesena i za sve zaključke do kojih je sud došao na temelju provedenog postupka.

7. Žalitelj ne osporava da je kao direktor KONAVOČICA TRADE d.o.o., kao korisnika kredita s HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb kao kreditorom dana 21. svibnja 2009. sklopio Ugovor o kreditu broj: [broj kredita] sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine potvrđen (solemniziran) od strane javnog bilježnika Lucije Carić iz Dubrovnika pod posl. brojem OV-3246/2009 (list 33 do 40 spisa) kojim je odobren kredit u iznosu od 45.000,00 eur-a (čl. 2. Ugovora) i da je čl. 14. tog Ugovora o kreditu osobno kao jamac platac izričito pristao da se može provesti prisilna ovrha na njegovoj cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini

8. Suprotno žalbenim navodima, predlagatelj osiguranja je u prijedlogu za osiguranje na stranici 9 spisa obrazložio kako je stekao predmetnu tražbinu osiguranu Ugovorom o kreditu: kao cesionar sa društvom H-ABDUCO d.o.o. iz Zagreba, Slavonska avenija 61, OIB:13667298928 kao cedentom te je dana 17. prosinca 2014. sklopio Ugovor o ustupu tražbine na kojem su potpisi osoba ovlaštenih za zastupanje cedenta i cesionara ovjereni istoga dana od strane javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-8576/2015. Isto tako, dana 14. ožujka 2019. sklopljen je i Aneks Ugovoru o ustupu tražbine na kojem su potpisi ovjereni od strane javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba pod posl. brojem OV-4921/2019, o čemu je uz prijedlog dostavio navedene ugovore. to je i po stavu ovoga suda sud prvoga stupnja prije donošenja pobijanog rješenja pravilno utvrdio da je predlagatelj osiguranja dokazao da je na njega preneseno potraživanje prema protivniku osiguranja iz prethodne točke ovog obrazloženja. Stoga nije bilo potrebno da sud prvog stupnja u izreci i u obrazloženju pobijanog rješenja posebno obrazlaže kako je predlagatelj osiguranja stekao predmetnu tražbinu pa tim žalbenim navodima zakonitost pobijanog rješenja nije dovedena u sumnju.

9. Iz čl. 10. predmetnog Ugovora o kreditu broj [broj kredita] sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine potvrđen (solemniziran) od strane Javnog bilježnika Lucije Carić iz Dubrovnika pod posl.br.OV-3246/22009 od 26. svibnja 2009. proizlazi da su se ugovorne strane usuglasile da se radi osiguranja novčane tražbine iz tog ugovora zasnuje založno pravo na nekretnini, pobliže opisanoj u ugovoru, u vlasništvu založnog dužnika u cjelini, koji ujedno izričito izjavljuje da dozvoljava banci da može bez njegovog posebnog odobrenja ili naknadne suglasnosti, u zemljišnim knjigama na navedenim nekretninama uknjižiti založno pravo u iznosima navedenim u čl. 2. ugovora (glavnica u iznosu od 45.000,00 eur), uvećano za pripadajuće kamate i sve ostale troškove, radi osiguranja tražbine iz tog ugovora, a iz čl. 19. istog Ugovora o kreditu proizlazi da su se ugovorne strane usuglasile da taj ugovor o kreditu, kad ga javni bilježnik potvrdi (solemnizira) ima svojstvo ovršne isprave, s time da su ugovorne strane sporazumne da banka visinu i dospjelost tražbine iz tog ugovora dokazuje izvodom iz svojih poslovnih knjiga, sa potpisom i pečatom ovlaštene osobe, te da javni bilježnik na temelju takve isprave stavi na ovaj ugovor klauzulu ovršnosti.

10. Slijedom sadržaja citiranih ugovornih odredbi valja reći da žalbeni prigovor protivnika osiguranja da je sud u konkretnom slučaju odredio osiguranje uknjižbom založnog prava preko iznosa glavnice od 40.997,72 eur koji iznos je naveden u ovršnoj ispravi, i to za daljnji iznos od 2.384,33 eur na ime redovne kamate na iznos glavnice te za daljnji iznos od 39.915,84 eur na ime zakonske zatezne kamate na iznos glavnice, koji ne proizlaze iz ovršne isprave, a koji obračun predlagatelja osiguranja osporava zbog čega za te iznose, po njemu, sud ne može osnovati založno pravo sadržajno predstavlja tzv. opozicijski prigovor u okviru žalbenog razloga iz odredbe članka 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, o kojem ovaj sud nije ovlašten odlučivati, budući se radi o žalbenom razlogu o kojem sukladno čl. 52. OZ-a, odlučuje prvostupanjski sud.

11. Temeljem navedenog, valjalo je o žalbi žalitelja odlučivati izvan navedenog žalbenog razloga (čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a), o čemu će u nastavku postupka odlučivati sud prvog stupnja (donošenjem rješenja o upućivanju žalitelja na parnicu radi proglašenja osiguranja nedopuštenim, ukoliko predlagatelj osiguranja ospori postojanje tog razloga ili se o njemu ne očituje u roku od 8 dana).

12. S obzirom da je predlagatelj osiguranja dokazao da ima valjanu ovršnu ispravu iz koje proizlazi novčana tražbina prema protivniku osiguranja i da je protivnik osiguranja (su)vlasnik nekretnine na kojoj se predlaže odrediti prisilno založno pravo, sud prvoga stupnja je pravilnom primjenom odredbi materijalnog prava iz čl. 296. i 297. OZ-a odlučio kao u izreci pobijanog rješenja pod stavkom I, II i III izreke.

13. Žalitelj u žalbi određeno ne pobija odluku o troškovima postupka pod stavkom IV prvostupanjskog rješenja, a ovaj sud u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP- a, ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka

14. Slijedom izloženog, kako nije utvrđeno postojanje žalbenih razloga na koje temeljem odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temeljuodredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o osiguranju izvan žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. t. 9.OZ te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 18. ožujka 2025.

Sutkinja

Ksenija Jakovčević