REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-3352/2024-2

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Jelene Rajić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja pod 1) ŽŠ iz [adresa], pod 2) RŠ iz [adresa], pod 3) ŽŠN, iz [adresa], pod 4) LŠ iz [adresa], pod 5) GŠ iz [adresa], pod 6) OŠ, iz [adresa] i pod 7) BŠ iz [adresa], ovi pod 1), 2) i 3) te pod 5) i 6) svi zastupani po opunomoćenici BŠ, ujedno tužiteljici pod 7) te odvjetnici u Odvjetničkom društvu KRKA & KRKA d.o.o. Split, Starčevićeva 13, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe HŠ iz [adresa], radi promjene katastarskog upisa, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-156/2024-16 od 26. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-156/2024-16 od 26. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 1), 2) i 3) te pod 5), 6) i 7), za poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/20-07/261, URBROJ: 541-11/5-21-2 od 20. rujna 2021., te rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, KLASA: UP/I 932-07/20-02/80, URBROJ: 541-26/3-20-5 od 14. travnja 2020. Ujedno je sudskim rješenjem, iste oznake i nadnevka, odbijen zahtjev u presudi navedenih tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, a žalba tužiteljice pod 4) LŠ iz [adresa], je odbačena.

2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, KLASA: UP/I 932-07/20-02/80, URBROJ: 541-26/3-20-5 od 14. travnja 2020., kojim se po zahtjevu HŠ, zainteresirane osobe u ovom sporu, za provođenjem promjena u katastarskom operatu, u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 64 vrši promjena podataka o stvarnom položaju za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i dioba z.k. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te osnivanje novih katastarskih čestica [katastarska čestica], a sve na temelju geodetskog elaborata izrađenog od strane ovlaštenog izvođača „Tahimetar" d.o.o. iz Splita, te je rješenje donijeto pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/08., dalje: ZDIKN).

3. Tužitelji žalbu protiv presude podnose zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredbi Zakona o upravnim sporovima, pogrešne primjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i pogrešne primjene Pravilnika o geodetskim elaboratima.

4. U žalbi navode da je u predmetnom postupku nesporno utvrđeno da je rješenjem Područnog ureda za katastar Split, KLASA: UP-I-932-07/20-02/80 UR.BROJ: 541-26/3-20-5 od 14. travnja 2020., dopuštena promjena u k. o. [katastarska općina] za posjedovni list broj 64, na način da je osnovana čestica [katastarska čestica], uz promijenjenu površinu od 1250m2 i da je predložena izmjena izvršena na način da se oblik i površina novonastale čestice [katastarska čestica] sastoji od dijelova čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji su, kao nasljednici upisanih vlasnika na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], isticali činjenice koje prvostupanjski sud nije cijenio u obrazloženju presude. Tako prvostupanjski sud nije obrazložio činjenicu da je povećanjem površine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a umanjenjem površine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] došlo do promjene pravnih odnosa na način da se umanjilo vlasništvo upisanih vlasnika na čest. zem. [katastarska čestica]. Formiranjem nove čestice oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nezakonito se oduzima dio površine te čestice i ista površina pripaja drugoj čestici (čest. zem. [katastarska čestica]), čime se nezakonito utječe na vlasničke i pravne odnose. Nadalje, pregledom vlasničkog lista može se utvrditi kako predmetne nekretnine nisu u istom z.k .tijelu, a o čemu sud nije vodio računa prilikom donošenja predmetne presude. Prvostupanjski sud nije obrazložio ni okolnosti da prilikom predložene izmjene nije istovremeno podnesen i prijedlog radi izmjene upisanih posjednika u omjeru kako bi to trebalo prikazati kada bi se vršilo pripajanje drugih čestica, stoga bi posljedica navedenog postupanja bila da se podnositelju zahtjeva dodjeljuje površina drugih čestica na kojima isti nije vlasnik ni posjednik, bez naknade upisanim vlasnicima. U odnosu na ove navode prvostupanjski sud nije obrazložio povredu prava tužitelja koje su isti isticali tijekom trajanja postupka, čime je počinjena bitna povreda odredbi Zakona o upravnim sporovima. Prvostupanjski sud također nije obrazložio ni prigovore tužitelja u pogledu točnosti skice, niti je utvrđeno stvarno stanje na terenu provođenjem predloženih dokaza. Podnositelj zahtjeva nije upisani posjednik ni vlasnik predmetnih čestica te je okolnost da je isti dostavio predugovor odnosno Ugovor o kupoprodaji irelevantna, obzirom da je isti trebao provjeriti zemljišnoknjižno stanje prije sklapanja predugovora, a posebno uzimajući u obzir činjenicu da su tužitelji upisani kao suvlasnici na dijelu čestica koje bi se po prijedlogu podnositelja zahtjeva trebale cijepati. Dakle, navedenim postupanjem, odnosno povećanjem površine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a umanjenjem površine čest. zem. [katastarska čestica], učinjena je povreda prava suvlasništva tužitelja kao nasljednika suvlasnika čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koje pravo se prema Ustavu RH ubraja u jedno od temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina. Isto tako, sud nije cijenio načelo “nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego ga sam ima”, a prema kojem načelu pravo vlasništva na nekog drugog može prenijeti samo vlasnik.

4.1. U predmetnom slučaju podnositelj zahtjeva temeljem sklopljenog predugovora nije mogao steći vlasništvo i posjed površine kako je to naznačeno u prijedlogu, jer ni osoba s kojom je sklopljen predugovor nije bila vlasnica navedenih nekretnina u navedenim omjerima. Dakle, podnositelj prijedloga mogao je steći vlasništvo samo na čestici i u površini čestice u omjeru na kojem je prodavateljica bila upisana kao vlasnica. Sve naprijed navedene navode tužitelji su isticali tijekom trajanja postupka, ali prvostupanjski sud nije obrazložio iste, čime je počinjena bitna povreda odredbi Zakona o upravnim sporovima, a činjenično stanje je ostalo neutvrđeno. Predlažu usvojiti žalbu i potražuju trošak za sastav žalbe.

5. Tuženik i zainteresirana osoba nisu dostavili odgovor na žalbu.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo valjane, argumentirano obrazložene razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

8. Iz podataka sveza spisa proizlazi da je prvostupanjski sud osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama koji su u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, pravilno i u potpunosti utvrđeni, nakon čega je, pravilnom primjenom odredaba mjerodavnog materijalnog prava ZDIKN-a i Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18, 112/18, dalje: Pravilnik), osnovano zaključio da provedbom geodetskog elaborata oznake 5/2020 od 9. listopada 2019., izrađenog po ovlaštenom društvu Tahimetar d.o.o.za geodetske poslove iz Splita, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja

9. Naime, iz podataka spisa proizlazi da je predmetni elaborat izrađen u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle u svrhu propisanu člankom 6. stavkom 1. točkom 14. Pravilnika. Sukladno odredbama članka 24. stavka 1. Pravilnika, geodetski elaborat se izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, dok se prema st. 2. navedenog članka, međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, a što je u konkretnom slučaju bilo zadovoljeno.

10. Postupak evidentiranja podataka u katastarskom operatu nekretnina vrši se sukladno geodetskom ili parcelacijskom elaboratu izrađenom po ovlaštenoj stručnoj osobi, čiji elaborat potvrđuje utvrđeno stanje na terenu, a provedba tako utvrđenih podataka slijedi nakon stručne provjere usklađenosti elaborata s katastrom i provjere podataka o ovlaštenicima, sve u postupku neposrednog rješavanja na zahtjev stranke. Izrada geodetskog elaborata i njegova provedba u katastarskom operatu Grohote je izvršena radi potrebe usklađenja oblika i veličine novoformirane katastarske čestice sa zemljišnoknjižnim česticama, a da se pritom nisu mijenjali vlasnički odnosi na zemljištu te je ono i dalje upisano na sve tužitelje u istim omjerima, samo sada na površini za 8m2 većoj od površine na kojoj su prijašnjim stanjem podataka u katastru bili upisani.

11. Za područje K. o. [katastarska općina] nije proveden postupak obnove i preoblikovanja zemljišne knjige na temelju podataka nove katastarske izmjere, posljedica čega je neusklađenost u pogledu broja, položaja, oblika i površine k. č. [katastarska čestica], koja je osnovana u novoj katastarskoj izmjeri.

12. Prema prijavnom listu u spisu predmeta predlaže se parcelacija zemljišnoknjižnih čestica i osnivanje novih čestica zemljišta u zk. ul. [broj ZK uloška] i u z.k. 330 k. o. [katastarska općina]. U postupku je izvršena identifikacija k. č. [katastarska čestica] s podacima iz zemljišne knjige te je utvrđeno da k. č. [katastarska čestica] odgovara čest. zem. [katastarska čestica], dijelu čest. zem [katastarska čestica], dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. Predloženim formiranjem novih zemljišnoknjižnih čestica na dijelu čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čija površina u zemljišnoj knjizi nije određena, a od koje se formira, po tužiteljima sporna, površina čest. zem. [katastarska čestica], ne utječe na činjenicu da su u posjedovnom listu svi tužitelji ostali upisani kao ovlaštenici te katastarske čestice u istim suvlasničkim omjerima, što samo znači da će i u zemljišnoj knjizi biti upisani na svim novoformiranim česticama koje su dio predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. S obzirom na to da se predloženom promjenom podataka u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi ne utječe na postojeće pravne odnose na predmetnom zemljištu, niti se utječe na vlasništvo, već se s obzirom na neusklađenost podataka u pogledu položaja, oblika i površine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirane u katastarskom operatu novom izmjerom zemljišnoknjižnih čestica vrši usklađenje stvarnog stanja, prigovori tužitelja ne mogu utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari.

15. Imajući u vidu, u postupku, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje i pravilnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava, prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika i rješenja prvostupanjskog upravnog tijela, ne može se ocijeniti nezakonitom.

16. Kraj takvog stanja stvari ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

17. Kako su tužitelji izgubili spor, to su, temeljem odredbe članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), pravilno odbijeni i sa zahtjevom za naknadu troškova spora, a iz istog razloga nemaju pravo ni na naknadu troška za sastavljanje žalbe pa je taj zahtjev valjalo odbiti pozivom na odredbu članka 79. stavak 6. ZUS-a.

18. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 18. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić