REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-516/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i mr.sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mladen Jurić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pero Jurić i Mladen Jurić, j.t.d. u Osijeku, protiv 1. tužene OC, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika MC, OIB [osobni identifikacijski broj], 3. tuženika DC, OIB [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica u Zagrebu, te 4. tuženika GC Hrvatske d.o.o. [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije 1.-3. tuženika protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž- 583/2024-2 od 13. kolovoza 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru broj P-985/2023-17 od 29. travnja 2024., u sjednici održanoj 18. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije 1.-3. tuženika se odbija u odnosu na 1. -4. pitanje.

II. Prijedlog 1.-3. tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje u odnosu na 5. - 9. pitanje te u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. 1.-3. tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-583/2024-2 od 13. kolovoza 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru broj P-985/2023-17 od 29. travnja 2024. te postavili devet pravnih pitanja: „1. Je li zakonita i pravilna presuda u kojoj se izreka presude odnosi na preminulu osobu, a koja je različita od osoba navedenih u uvodu presude, iako je prvostupanjski sud pravovremeno obaviješten o činjenici smrti i nasljednicima tuženika, a tužbeni zahtjev nije uređen u skladu s rješenjem o nasljeđivanju?

2. Je li zakonita presuda u kojoj su u uvodu presude pasivno legitimirane osobe na koje se izreka te iste presude ne odnosi?

3. Je li zakonita presuda temeljem tužbe na utvrđenje prava vlasništva (tzv. deklaratorna tužba) dijela nekretnine ako je tužiteljica već upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica cijele te iste nekretnine?

4. Je li zemljišnoknjižna vlasnica određene nekretnine ovlaštena podnijeti deklaratornu tužbu na utvrđenje prava vlasništva dijela te iste nekretnine?

5. Je li prvostupanjski sud ovlašten, nakon što mu je Vrhovni sud RH naložio utvrditi odgovara li površina čestice koju su kupili prednici tužiteljice današnjoj čestici u vlasništvu tužiteljice, donijeti presudu protivnu nalazu i mišljenju vještaka?

6. Je li zakonita presuda kojom se nalaže predaja spornog dijela nekretnine u posjed tužiteljici, a za koju nije nikada dokazano je li ikada bila u posjedu iste?

7. Je li sud ovlašten naložiti tuženicima predaju nekretnine u posjed tužiteljici, ukoliko je u istom postupku vještak mjerničke struke u svom nalazu utvrdio da je sporni dio nekretnine trebao pripasti nekretnini u vlasništvu tuženika još u vrijeme izrade elaborata za postupak osnivanja zemljišnih knjiga?

8. Je li zakonita presuda radi utvrđenja prava vlasništva protiv tuženika (ovdje Linde viličari Hrvatska d.o.o.) a koji nije vlasnik posjednik niti korisnik nekretnine koja čini predmet zahtjeva tužiteljice?

9. Jesu li pravilne i zakonite odluke nižestupanjskih sudova u kojima su isti, nakon ponovljenog postupka u kojem je samo provedeno vještačenje radi utvrđenja povijesti promjena čestice, promijenili zaključke o faktičnim činjenicama odnosno o kvaliteti posjeda tuženika iako u ponovljenom postupku nije proveden nijedan dokaz na okolnost posjeda?“.

1.1. Kao razloge važnosti postavljanih pitanja tuženici navode odluke Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-469/03, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3140/03 (za 1. i 2. pitanje), Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-512/20 od 30. rujna 2021., Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1971/80 od 18. ožujka 1981., Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-208/2017 (za 3. i 4. pitanje), Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1520/06, Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-423/06.

2. Tužiteljica u odgovoru na prijedlog osporava navode tužitelja i predlaže prijedlog odbiti. Potražuje trošak odgovora na prijedlog.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika nije osnovan i nije dopušten.

4. Pravilno drugostupanjski sud navodi da to što je prvostupanjski sud u izreci prvostupanjske presude kao tuženika označio LC umjesto njegovih nasljednika koje je naznačio u uvodu predstavlja očitu pogrešku u pisanju te time nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka.

4.1. Također drugostupanjski sud pravilno obrazlaže da tužiteljica ima pravni interes za deklaratorni dio tužbenog zahtjeva u situaciji kada i nakon što je tužiteljica upisana u zemljišnu knjigu kao vlasnica predmetne nekretnine (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) tuženici osporavaju tužiteljici njezino vlasništvo za sporni dio te nekretnine te se protive predaji u posjed te time nije postupila suprotno odredbi čl. 3. st. 1. ZPP.

5. Razlozi važnosti na koje se tuženici u prijedlogu za dopuštenje revizije pozivaju u odnosu na navedena pitanja (1. -4. pitanje) nisu u dovoljnoj mjeri uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.

6. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

7. U odnosu na pitanja 5. -9. ovaj revizijski sud ocijenio je da tuženici nisu naznačili razloge važnosti pravnih pitanja u smislu članka 385.a ZPP.

8. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.a st. 3. ZPP odlučiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.

9. Tuženici se u prijedlogu za dopuštenje revizije, izražavajući svoje neslaganje sa nižestupanjskim odlukama, pozivaju i na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pozivajući se na arbitrarnost u odlučivanju.

9.1. Ovaj sud smatra da nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, jer vjerojatnost teških postupovnih ili materijalnopravnih povreda u postupku nije učinjena vjerojatnima, te ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tuženicima bilo omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima tužitelja, iznose činjenice i predlažu dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluju u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženici nisu imali pravično suđenje, te je revizija u tom dijelu odbačena na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je riješeno kao u točki II. izreke ove odluke.

10. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi čl. 166. st. 1. ZPP).

Zagreb, 18. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Jadranko Jug