Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-197/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Ankici Matić, u pravnoj stvari predlagatelja KV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Tatjani Lindić, odvjetnici u Samoboru, protiv protustranaka 1. mlt. EV, [adresa], OIB. [osobni identifikacijski broj], 2. mlt. LV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. mlt. VV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po ocu i zakonskom zastupniku HV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi po punomoćniku Žarku Adameku odvjetniku u Samoboru, radi uređenje međe, rješavajući žalbu protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj R1- 201/2022 od 12. studenog 2024., dana 18. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je rješenje koje glasi:
"I. Uređuje se međa između kč. br. [katastarska čestica] vinograd Močvarki u Močvarki od 242 čhv., upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo predlagateljice KV i kč. br. [katastarska čestica] vinograd Močvarki u Močvarki od 242 čhv., upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu protustranaka mlt. EV, mlt. LV i mlt. VV, sve zastupane po ocu i zz HV na način kako je ista označena točkama A1-A2-A3, u naravi drveni kolčići od kojih je početna točka označena sa "A1" na granici između nekretnina i javnog puta te se u ravnoj liniji nastavlja niz padinu do središnje točke označene kao A2 i završava na kraju nekretnina u točki A3, u smjeru sjeverozapad-jugoistok, prema skici izrađenoj po Hvat d.o.o.. od 13. rujna 2024.(list 60 spisa).
II. Skica mjesta očevida s označenim točkama međe je sastavni dio ovog rješenja."
2. Žale se protustranke i pobijaju predmetno prvostupanjsko rješenje sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navodi i postupi u skladu sa istima.
3. Odgovor na žalbu je podnesen i pobija se žalba, sve sa prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba je osnovana.
5. Iz spisa proizlazi da je predlagateljica vlasnica nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su protustranke suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
6. Postupak uređenja međe ovlašteni su pokrenuti samo posjednici nekretnine koje su susjedne, kao u konkretnom slučaju.
7. U postupku uređenja međe ne utvrđuje se površina nekretnine između kojih se međa uređuje, već se uređuje linija susjednih nekretnina, tako da žalbeni navodi glede površine nekretnine protustranaka ne utječu na odluku suda prvog stupnja, međutim prilikom uređenja međe sud je dužan držati se redoslijeda i pravila o uređenju međa.
8. Prema odredbi članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, tada svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među, s tim da sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristaju, a ako ne bi bio u stanju postupiti prema navedenom, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, ako ni tu nije postignut sporazum tada prema posljednjem mirnom posjedu s tim da ako i tu ne uspije prema pravičnoj ocjeni suda.
9. U smislu citirane odredbe sud se je kod uređenja međa dužan držati redoslijeda i pravila o uređenju međe od čega je za realizaciju uređenja međe potrebno da mjernički vještak strankama pokaže prije označavanja međašnim znacima gdje bi bila međa po katastarskom nacrtu.
10. Stoga žalbeni navodi protustranaka da sud prvog stupnja nije dao valjane razloge o odlučnim činjenicama dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.
11. Naime kada sud u smislu odredbe članka 103. stavak 2. i 3. ZV-a uredi među po pravičnoj ocjeni, dužan je o razlozima odluke kojom se međa po tom kriteriju uređuje izričito navesti u čemu se ta pravična ocjena sastoji npr. da li je uređena međa predstavlja crtu sredine prijepora između stranaka ili se vodilo računa o točno određenim okolnostima konkretnog slučaja poput konfiguracije terena, kulture nasada, načina održavanja nekretnina u kontekstu ocijenjenih iskaza stranaka, odnosno drugih provedenih dokaza.
12. Stoga su žalbeni navodi osnovani, jer sud prvog stupnja nije dao valjane razloge o istome, što čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka (članak 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), pa sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP-a, u svezi sa člankom 381. ZPP-a valjalo je odlučiti kao u izreci jer su u pobijanoj odluci razlozi u smislu iznesenog u potpunosti izostali pri donošenju prvostupanjske odluke.
U Splitu, 18. ožujka 2025.
Sutkinja
Ankica Matić