Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-243/2024-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića predsjednika vijeća, Jasmine Crnić člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljudevita Zoričića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RS iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana], zastupane po punomoćnici Zrinki Bojanić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice NS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Gordanu Vuletiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn- 2235/2021-20 od 5. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn- 2235/2021-20 od 5. travnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženici NS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici RS iz [adresa], JMBG [jedinstveni matični broj građana], naknadu štete u iznosu od ukupno 6.636,14 eur zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana 03.10.2018.g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do isplate, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici RS, JMBG [jedinstveni matični broj građana], da tuženici NS, OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 663,60 eur sa zateznom kamatom od 5. travnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev i naloži tuženiku da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka. Potražuje trošak žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužena u bitnom navodi kako je žalba tužiteljice u cijelosti neosnovana te je predlaže odbiti kao neosnovanu. Potražuje trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog tvrdnji koje je tužena iznijela u više navrata putem društvenih mreža i privatnih poruka trećim osobama i to 30. rujna 2018. kao komentar teksta na portalu „travnicki.info“ i 2. listopada 2018. na javnoj Facebook stranici grada Bugojna i „TNT portala“, te je istoga dana poslala poruke putem socijalne mreže Facebook MS i HS.

6. U tijeku prvostupanjskog postupka, kao i u žalbenoj fazi postupka, nije sporno da je tužena napisala predmetne komentare i navode u vezi s tužiteljicom, dok je sporno predstavljaju li te tvrdnje osnovu za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti.

7. Iz stanja spisa proizlazi kako je tužena o tužiteljici između ostaloga, navela sljedeće:

- 30. rujna 2018. ispod objavljenog teksta na portalu „travnicki.info“ naslova „R i ŽS će potpuno obnoviti odjel pedijatrije u [adresa]“ navela sljedeće: „Bilo bi super kad se obitelj RS nebi naslađivala smrću djeteta. RS ne zanima što njen brat DS i njegova žena sustavno maltretiraju jednu majku koja je izgubila dijete od maligne bolesti… imam slike i drage volje ću ih pokazat tako da netko ne bi

mislio da lažem. Tužno ali istinito.";

- 2. listopada 2018., na javnoj Facebook stranici grada Bugojno objavila je poruku sadržaja: "FS je predstavljena kao velika humanitarka, a to što se oglušuje na molbe majke preminulog djeteta od maligne bolesti, koju sustavno zlostavljaju njen brat DS i njegova psihički bolesna žena JS koja se liječila u psihijatrijskoj bolnici, RS to ne zanima. Sramite se, porodico N Sve navedeno mogu potkrijepiti dokazima, porukama.. Istinito je i žalosno.";

- 2. listopada 2018.g., na javnoj Facebook stranici "TNT portal" objavila javni komentar sadržaja: "FS je predstavljena kao velika humanitarka, a to što odobrava ponašanje brata DS i njegove psihički bolesne žene AS da sustavno maltretiraju majki koja je izgubila dijete od maligne bolesti, to je manje bitno. Žalosno, ali istinito. Posjedujem dokaze o tome i voljna sam pokazat te poruke tko god želi. Isključivo istinu govorim. Dotična RS se oglušuje na molbe majke, da je puste na miru porodica AS.";

- 2. listopada 2018. putem socijalne mreže Facebook poslala poruku prof. MS sadržaja: "imaš baš dobru prijateljicu FS koja podržava svog brata LS i njegovu psihički bolesnu suprugu JS da zlostavljaju majku preminulog djeteta od maligne bolesti. Kakva vam je to vjera Islam? Ja sam mislila da imate najčišću vjeru, ali očito sam bila u krivu. Pozdravi obitelj FS, započeli su rat i neka ga dovrše! Sramota su ljudskog roda!";

- 2. listopada 2018. putem socijalne mreže Facebook poslala poruku gđi. HS, sadržaja: "imaš baš dobru prijateljicu FS koja podržava svog brata LS i njegovu psihički bolesnu suprugu JS da zlostavljaju majku preminulog djeteta od maligne bolesti.. Kakva vam je to vjera Islam? Ja sam mislila da imate najčišću vjeru, ali očito sam bila u krivu. Pozdravi obitelj FS, započeli su rat i neka ga dovrše! Sramota su ljudskog roda!".

8. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavka 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti, a suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi samoj sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se nije ostvarila bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tužiteljica ističe u žalbi.

9. Međutim, zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud nije utvrdio odlučne činjenice.

10. Naime, prvostupanjski je sud preuranjeno zaključio da su sve objavljene informacije istinite, odnosno da su isključivo vrijednosni sud, te da tužiteljica nije dokazala sve pretpostavke odgovornosti za štetu zbog čega je i odbio tužbeni zahtjev.

11. Prije svega, potrebno ja navesti kako ovaj spor nije slučaj slobode medija, jer je tužena fizička osoba koja ne obnaša dužnost u medijima, već u medijima daje svoje mišljenje o tužiteljici, i to o njoj kao osobi.

12. U konkretnom slučaju potrebno je utvrditi predstavljaju li komentari tužene činjenični ili vrijednosni sud o radu i postupanju tužiteljice, kao i koje su granice slobode govora do kojih pojedinac može ići, a da se ne govori o odgovornosti za štetu, posebno imajući u vidu kako su sloboda izražavanja i mišljenja jedna od temeljnih prava što ih jamče Ustav Republike Hrvatske i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

13. Člankom 38. stavcima 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/1990., 135/1997., 08/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010. i 05/2014. – dalje: Ustav) propisano je kako se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli pri čemu sloboda izražavanja misli obuhvaća, između ostaloga, i slobodu govora.

14. U vezi s tim potrebno je prije svega navesti kako sloboda izražavanja sa sobom nosi dužnosti i odgovornosti (odluka Ustavnog suda, broj U-III-2588/2016 od 8. studenoga 2016.) te da nije riječ o apsolutnom pravu odnosno apsolutnoj slobodi, već o pravu koje je podložno ograničenjima propisanim Ustavom i zakonom (odluka Ustavnog suda, broj U-III-1550/2005 od 21. studenoga 2007.).

15. U tom smislu u konkretnom slučaju na strani tužene nalazi se njeno pravo na slobodu govora, dok se na drugoj strani nalazi tužiteljičino pravo na poštivanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a koja prava su prava jednakog ranga (odluka Ustavnog suda, broj U-III-5408/2008 od 4. travnja 2012.).

15. Analizirajući gore navedene navode tužene izrečene o tužiteljici te ih dovodeći u vezu s dokazima izvedenim u tijeku postupka, ovaj drugostupanjski sud ne može zaključiti iz čega proizlazi da nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu, odnosno iz čega proizlazi da su navodi tužene bili istiniti i isključivo vrijednosti stavovi.

16. Pitanje ovoga postupka jest jesu li objavljene informacije u njihovoj ukupnosti takve naravi da vrijeđaju dostojanstvo, čast i ugled tužiteljice u društvu jer ju se na izravan i neizravan način karakterizira kao prijetvornu osobu koja se samo prikazuje kao humanitarka, a zapravo je socijalno neosjetljiva, odbija pomoći majci kojoj je umrlo dijete, naslađuje se smrću djeteta zajedno sa svojom obitelji, ne zanima je maltretiranje majke umrlog djeteta, a koje ponašanje prema općeprihvaćenim moralnim standardima društva može izazvati prijezir okoline i stvoriti odnos nepovjerenja prema tužiteljici (pri čemu treba uzeti u obzir i ocijeniti kakav je utjecaj što su takvi navodi izrečeni ne jednom, već u više navrata, kao i da li su te informacije postale dostupne velikom broju osoba). Pri tome je sud prvog stupnja izgubio iz vida činjenicu da se tužena u kaznenom postupku ispričala tužiteljici navodeći da nije istina ono što je navela za tužiteljicu, što tužiteljica osnovano ističe u žalbi.

17. Također, tužena je pišući navedene komentare o tužiteljici bila dužna upotrijebiti poseban oprez koji je svatko dužan upotrijebiti kada je riječ o iznošenju stavova vezanih uz drugu osobu.

18. Osim toga, potrebno je utvrditi i javni interes u ovoj stvari i jasno navesti da li i u kojem dijelu navodi tužene predstavljaju informacije koje javnost ima pravo znati, a koje od iznesenih informacija ne potpadaju u tu kategoriju.

19. Konačno, potrebno je utvrditi i ocijeniti utjecaj isprike tužene tužiteljici dane u kaznenom postupku Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj K-

7/19 od 1. lipnja 2021.

20. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud pravilno utvrditi činjenično stanje, nakon čega će dati jasne i valjane razloge za svoju odluku uzimajući u obzir shvaćanja ovog drugostupanjskog suda, a nakon čega će donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku.

21. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o trošku s obzirom na to da još uvijek nije poznat konačan uspjeh stranaka u sporu.

22. Odluka iz točke I izreke ovoga rješenja donesena je na temelju članka 370. ZPP.

23. Odluka iz točke II izreke ovoga rješenja donesena je na temelju članka 166. stavka 3. ZPP.

U Šibeniku, 18. ožujka 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Goran Stošić