Poslovni broj: UsI-2468/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja pod 1) ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 3) AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 4) UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 5) JC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 6) IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po opunomoćenici Ljiljani Nogolici, odvjetnici iz Zagreba, Ilica 73, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Republike Hrvatske, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, OIB: 43539267895, Zadar, Plemića Borelli 9, radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 5. ožujka 2025. u prisutnosti tužiteljice pod 4) i opunomoćenice tužitelja od pod 1) do pod 6), a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 18. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja od pod 1) do pod 6) kojim traže poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II 932-07/24-07/56, Urbroj: 541-11/4-24-3 od 20. rujna 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostave za katastar nekretnina Obrovac, Klasa: UP/I 932-07/23-02/37, Urbroj: 541-24-05-01/3-23-4 od 21. studenog 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja od pod 1) do pod 6) za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 23. listopada 2024. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II 932-07/24-07/56, Urbroj: 541-11/4- 24-3 od 20. rujna 2024., tužitelji u bitnom najprije reproducira izreke osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, nakon čega ističu kako je tuženik odbio žalbu tužitelja smatrajući da je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata pravilnom primjenom odredbe čl. 89. st 1. i čl. 91. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, da žalba nije od utjecaja na drugačije rješavanje stvari te da prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu ovdje tužitelja. Tužitelji podnose ovu tužbu u cijelosti smatrajući kako je pobijano rješenje nezakonito iz razloga kako slijedi. Prvostupanjsko rješenje doneseno je u postupku povodom zahtjeva Republike Hrvatske od 21. srpnja 2023. za provedbu geodetskog elaborata od 22. veljače 2023. godine izrađenog za potrebe provedbe promjene u katastru zemljišta u svrhu ispravljanja propusta u održavanju katastra na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Najprije se ističe da je predmetni geodetski elaborat pregledan i potvrđen protivno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/2018, 39/2022; dalje: Zakon o državnoj izmjeri) i Pravilniku o geodetskim elaboratima (NN 59/2018; dalje: Pravilnik). Naime, pobijano rješenje se ni jednom riječju ne osvrće na činjenicu da u postupku izrade predmetnog elaborata tužitelji kao nositelji prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje geodetski elaborat nisu bili pozvani pokazati zemljište, suprotno odredbama čl. 90. Zakona o državnoj izmjeri. Iako tuženik u pobijanom rješenju navodi da se radi samo o „naknadnoj provedbi u grafičkom dijelu katastarskog operata“, nikakav ispravak grafike katastarskog plana kojim se mijenjaju granice i međe katastarskih čestica nije se mogao niti smio izvršiti prije nego se provede terenska izmjera uz prisutnost svih zainteresiranih stranaka i na taj način utvrdi oblik i površina predmetnih katastarskih čestica. Nadalje, izrekom prvostupanjskog rješenja, koja se sastoji od točke 1. A) i točke 1. B), neistinito se navodi da se mijenjaju podaci u posjedovnim listovima, dok se u obrazloženju proturječno tvrdi da se podaci i katastarski upisi ne mijenjanju niti u jednom pogledu. Takvu proturječnost tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja obrazlaže na način da se u predmetnom postupku ne predlaže nikakva naknadna promjena glede upisanih osoba, površine predmetnih k.č., adrese k.č. i načina uporabe k.č. „jer su to podaci knjižnog dijela katastarskog operata pa iz tog razloga stanje u pobijanom rješenju pod A) i pod B) ostaje istovjetno.“ Međutim, suprotno takvim navodima tuženika, u stvarnosti se tim rješenjem mijenja katastarski plan na način da se u grafiku katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu tužitelja na proizvoljan način ucrtavaju nove međe s k. č. br. [katastarska čestica], čime se na planu smanjuje površina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa 45067 m2 na cca 8000 m2 i povećava površina k. č. br. [katastarska čestica] za cca 37000 m2, a sve na štetu tužitelja. U pobijanom rješenju tuženik navodi da se u konkretnom postupku naknadno preuzimaju međe u katastarski plan s kopije katastarskog plana sa prikazom novog stanja iz predmeta Z- 220/77, a budući da u arhivi Ispostave za katastar nekretnina Obrovac ne postoji odgovarajuća skica ili kopija katastarskog plana. Sukladno navedenom, jedna međa se briše jer na kopiji katastarskog plana iz predmeta Z-220/77 nije vidljiva, a ne postoji drugi arhivi dokaz o ucrtavanju na to mjesto u katastarski plan te je analizom utvrđeno da je neosnovano ucrtana u katastarski plan u postupku vektorizacije. Iz navedenog proizlazi kako je stav tuženika da nepostojanje odgovarajuće skice izmjere iz 1977. godine predstavlja propust na koji se poziva u tehničkom izvješću. No, činjenica nepostojanja izmjere iz 1977. godine ne predstavlja takav propust o kojem se govori u tehničkom izvješću niti ima značenje dokaza o propustu koji se može ispraviti na predloženi način. Upravo suprotno, izmjere su vršene i granice k. č. br. [katastarska čestica] utvrđene, o čemu svjedoči i dopis Odsjeka za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove broj: 04/2-64/79 u kojem je navedeno da je komisija za utvrđenje granica utvrdila granice k. č. br. [katastarska čestica] vlasništvo VC (pravnog prednika tužitelja) iz [adresa] do koje može isparcelirati građevinsko zemljište u svrhu izgradnje. Uz navedeno, postojeća međa obilježena na terenu između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] i ucrtana na katastarskom planu od 1977. godine nije sporna, a o čemu jasno govori zakonska presumpcija iz članka 24. Pravilnika: “Međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa”. Izričito je propisano da onaj tko tvrdi drugačije mora to dokazati. Stoga je teret dokaza na investitoru koji nije dokazao nedostatke u katastarskom planu niti učinjene propuste, a poglavito ne ortofoto snimkom iz 1968. godine. Nejasno je tumačenje tuženika u odnosu na ortofoto snimku iz 1968. Naime, tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako je predmetna ortofoto snimka samo pomoćno sredstvo te da se međe ne ucrtavaju u katastarski plan temeljem predmetne snimke iz 1968. godine. Međutim, iz tehničkog izvješća proizlazi da se nova međa uređuje koristeći „približni položaj ograđenog dijela nekretnine od kojeg je nastala k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] “, dakle da se katastarski plan ipak mijenja i to „približno“ prema predmetnoj snimci. Na činjenicu da je ortofoto snimka iz 1968. nastala skoro 9 godina prije nego što je formirana k. č. br. [katastarska čestica], tuženik se niti jednom rečenicom ne osvrće, kao ni na činjenicu da je pravnom predniku sadašnjih vlasnika pravomoćnim i konačnim rješenjem tadašnje vlasti priznato pravo vlasništva na novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 82 200 m2. Štoviše, tuženik se i sam poziva na rješenje Skupštine Općine Obrovac, Komisije za uzurpaciju od 25. srpnja 1975. godine kojim je pravnom predniku tužitelja priznato pravo vlasništva na novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 82 200 m2 i u kojem se navodi da je ograđenost poljoprivrednog zemljišta utvrđena 25. srpnja 1975. godine. Iz predmetnog rješenja proizlazi da je pravni prednik tužitelja stekao pravo vlasništva na predmetnoj čestici i to u površini od 82 200 m2 pa je zaista nejasno kako je moguće tvrditi da predmetna promjena ne utječe na promjenu površine k. č. br. [katastarska čestica] kada se tom promjenom smanjuje površina predmetne čestice za 37000 m2. Tuženik između ostalog navodi i „kako se preuzimanje granica katastarskih čestica iz navedene kopije plana [iz predmeta Z- 220/77] u katastarski plan vrši isključivo u onom dijelu te kopije katastarskog plana koji tokom vremena nije promijenjen u postupcima temeljem drugih odgovarajućih geodetskih elaborata...“. U tom smislu valja istaknuti da su VC te tužitelji kao njegovi pravni slijednici prodavali dijelove predmetne k. č. br. [katastarska čestica] tako da danas u katastarskom operatu predmetna nekretnina ima površinu od 45067 m2. Za sve kupoprodaje, koje su provedene u katastru i zemljišnim knjigama, uredno su izrađivani geodetski elaborati koji su potvrđeni od strane Ispostave za katastar nekretnina Obrovac. Najprije, zasigurno predmetni geodetski elaborati ne bi mogli biti provedeni u katastru i zemljišnoj knjizi da je bila sporna međa sa k. č. br. [katastarska čestica] ili da predmetna nekretnina za koju je izrađivan elaborat nije imala ucrtane granice. Nadalje, ako je površina k. č. br. [katastarska čestica] iznosila 82 200 m2, a nakon predmetnih kupoprodaja 45067 m2, nejasno je gdje su nestali skoro 37000 m2 zemljišta tužitelja te se ponovno postavlja pitanje kako je moguće suvislo tvrditi da predmetna promjena ne utječe na promjenu površine k. č. br. [katastarska čestica]. Bez ikakvog uporišta nadalje tuženik obrazlaže da nova katastarska izmjera nije provedena na području k. o. [katastarska općina], a koja bi obuhvatila područje te k.o. na kojoj se nalaze i predmetne nekretnine. Baš naprotiv, sukladno Odluci Državne geodetske uprave (NN 118/2017) kao i Odluci Državne geodetske uprave (NN 76/2015) provedena je nova katastarska izmjera u kojoj su tužitelji bili pozvani kao vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] na svoj trošak, vidljivim trajnim oznakama obilježiti granice zemljišta, što su tužitelji i učinili, a koje granice, uz manja odstupanja, odgovaraju granicama čestice na katastarskom planu, o čemu svjedoči i Poziv za pokazivanje međnih oznaka uslijed nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] KLASA: 931-04/16-03/37, URBROJ: 541-04-01-01/1-17-31. Dakle, nejasno je kako je moguće suvislo tvrditi da se predmetna Odluka državne geodetske uprave ne odnosi na područje k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi i predmetna k. č. br. [katastarska čestica] kada je upravo sukladno toj odluci provedena nova katastarska izmjera. Dakle razvidno je da se ne radi ni o kakvoj ispravci grubih propusta u održavanju katastarskog operata niti ti propusti postoje, već je riječ o nezakonitom smanjenju površine i oduzimanju otprilike 37000 m2 predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja i to bez ikakve pravne osnove. Slijedom navedenog, tužitelji su tužbenim zahtjevom predložili sudu donijeti presudu na način kako je to precizirano u izreci ove presude.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako je tužba u potpunosti nerazumljiva, te nisu navedeni razlozi zbog kojih se predmetno rješenje tuženika pobija. Zainteresirana osoba ističe da je drugostupanjsko tijelo pobijanim aktom zauzelo ispravan stav. Slijedom navedenog zainteresirana osoba ističe kako je pobijano drugostupanjsko rješenje doneseno po pravilima upravnog postupka, te pravilima materijalnog i procesnog prava, kao i da nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Tužitelji u tužbi nisu svojim navodima doveli u pitanje niti jedno utvrđenje i zaključak tuženika. Slijedom izloženog se predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

4.U sporu je održana rasprava 5. ožujka 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupile tužiteljica pod 4) i opunomoćenica tužitelja od pod 1) do pod 6), dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženik, odgovor na tužbu zainteresirane osobe od 25. studenog 2024., podnesak zainteresirane osobe od 4. ožujka 2025., te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

9.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostave za katastar nekretnina Obrovac, Klasa:

UP/I 932-07/23-02/37, Urbroj: 541-24-05-01/3-23-4, od 21. studenog 2023. u katastarskom operatu za katastarsku općinu [katastarska općina] mijenjaju se podaci o katastarskim česticama oznake k. č. br. [katastarska čestica] na način kako je to precizno iskazano u izreci rješenja pod A) dosadašnje stanje i pod B) novo stanje, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

10.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II 932-07/24- 07/56, Urbroj: 541-11/4-24-3 od 20. rujna 2024. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njihova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

11.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom postupku činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

12.Prema odredbi čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.

Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Sukladno odredbi čl. 91. st. 2. istog Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Temeljem odredbe članka 61. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine" br. 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) donesen je Pravilnik o geodetskim elaboratima („Narodne novine" br. 59/18 dalje u tekstu Pravilnik), koji se primjenjuje od 1. rujna 2018. i kojim je propisan sadržaj i oblik geodetskih elaborata, način njihove izrade, pregledavanje i potvrđivanje.

Sukladno čl. 6. st. 1. t. 20. Pravilnika geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu ispravljanja propusta u održavanju katastra.

Sukladno čl. 32. st. 1. Pravilnika geodetski elaborat za ispravljanje propusta u održavanju katastra može se izrađivati samo na području katastarskih općina za koje se vodi katastar zemljišta. Prema. st. 2. istog članka geodetski elaborat iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na području katastarskih općina u kojima se zemljišne knjige temelje na katastarskom planu koji se vodi kao službeni dio katastarskog operata. Sukladno stavku 3. istog članka geodetski elaborati iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se za potrebe ispravljanja propusta koji su nastali uslijed toga što pojedini prijavni listovi i/ili kopije plana sa predloženim novim stanjem nisu provedeni u katastarskom operatu, a provedeni su u zemljišnoj knjizi.

13.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i rješenje prvostupanjskog tijela u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

14.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno povodom zahtjeva podnositelja Republike Hrvatske, zainteresirane osobe u ovom sporu, od 21. srpnja 2023. za provedbu geodetskog elaborata od 22. veljače 2023., broj 2023-044, izrađenog od trgovačkog društva Teodolit d.o.o. za potrebe provedbe promjene u katastru zemljišta u svrhu ispravljanja propusta u održavanju katastra na k. č. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Sukladno čl. 91. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina geodetski elaborat je potvrđen od strane prvostupanjskog tijela da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe održavanja katastra zemljišta potvrdom KLASA: 932-06/2023-02/65, URBROJ: 541- 24-05-01/3-23-4 od 21. srpnja 2023. Prije donošenja prvostupanjskog rješenja prvostupanjsko tijelo je provelo ispitni postupak na način što je tužitelje iz ovog spora pozvalo na usmenu raspravu zaključkom od 21. srpnja 2023. na koju su pristupile UC i IC kada su dotični upoznati sa sastavnim dijelovima geodetskog elaborata, kada im je uručena kopija istog, te su oni u spis dostavili ovjerenu Izjavu svih tužitelja o neslaganju s predmetnom promjenom te očitovanje na geodetski elaborat od 23. kolovoza 2023. njihove opunomoćenice odvjetnice Ljiljane Nogolica. Prvostupanjsko tijelo je smatrajući da su ispunjene sve pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa donijelo svoje rješenje od 21. studenog 2023. naprijed citirane izreke, protiv kojeg su tužitelji izjavili žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje su tužitelji pokrenuli predmetni upravni spor.

15.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužitelji ističu u tužbi identični onima koje su već isticali u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužitelja koje ističu u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

16.Naime, glede tužbenih prigovara koje tužitelji u ovom sporu ističu, prije svega je za naglasiti kako su za rješavanje predmetne upravne stvari mjerodavne naprijed citirane odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Pravilnika o geodetskim elaboratima, s čim u vezi je prvenstveno za navesti kako se geodetski elaborati izrađeni u svrhu ispravljanja propusta u održavanju katastra izrađuju u slučajevima u kojima je promjena predložena tim potvrđenim geodetskim elaboratom već provedena u zemljišnoj knjizi (pravovremeno), ali je katastarski ured propustio pravovremeno promjenu provesti u katastarskom operatu, te se ovom svrhom geodetskih elaborata osigurava njezina naknadna provedba isključivo u katastarskom operatu, s tim da ovisno o okolnostima pojedinog slučaja može biti isključivo u knjižnom dijelu katastarskog operata, isključivo u grafičkom dijelu katastarskog operata ili u njihovoj kombinaciji. Temelj za izradu ovih elaborata su prema čl. 32. citiranog Pravilnika prijavni listovi i kopije katastarskih planova sa prikazom novog stanja iz elaborata u arhivi katastarskog ureda koji, oboje ili isključivo pojedinačno, nisu provedeni u katastarskom operatu ili prijavni listovi i kopije katastarskih planova iz elaborata u zbirci isprava zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda koji su obavezno već provedeni u zemljišnoj knjizi. Arhivski prijavni listovi služe kod ove svrhe elaborata za potrebe naknadnog provođenja promjene u knjižnom dijelu katastarskog operata glede osoba, površina katastarskih čestica, adresa katastarskih čestica i načina uporabe kada to zahtijevaju okolnosti pojedinog slučaja što se prikazuje u izreci prvostupanjskog rješenja pod A) i pod B). Arhivske kopije katastarskih planova sa prikazanim novim stanjem kod ove svrhe elaborata služe za potrebe naknadnog provođenja promjene u grafičkom dijelu katastarskog operata (ucrtavanje u katastarski plan) kada to zahtijevaju okolnosti pojedinog slučaja, a koje se novo stanje prikazuje na Izvodu katastarskog plana koje je sastavni dio rješenja.

17.Nadalje, sastavni dijelovi geodetskih elaborata iz čl. 40. Pravilnika ovise o svrsi elaborata pa s tim u vezi treba istaknuti kako elaborati izrađeni u ovu svrhu nikako ne sadrže one sastavne dijelove elaborata koji se odnose na provedbu u zemljišnoj knjizi jer ova svrha elaborata nije predviđena za provedba u zemljišnoj knjizi zbog čega elaborati ove svrhe nisu od utjecaja na postojeća prava i upise u zemljišnoj knjizi. Kod ove svrhe elaborata sastavni dijelovi ovise o tome radi li se u pojedinačnom slučaju o naknadnoj provedbi promjene isključivo u knjižnom dijelu katastarskog operata kada je nužan arhivski prijavni list i/ili se radi o naknadnoj provedbi u grafičkom dijelu katastarskog operata kada je nužna kopija katastarskog plana sa prikazom novog stanja. Kod ove svrhe elaborata ne radi se o novom uređenju međa, za što postoji odgovarajuća svrha elaborata, niti se radi o jednostranom povlačenju granica već je temelj za izradu geodetskih elaborata ove svrhe arhivska tehnička dokumentacija koja je trebala svojevremeno biti korištena za provedbu promijene. Nositelji prava na katastarskim česticama (vlasnici i drugi) se kod ove svrhe elaborata ne obavještavaju u postupku izrade geodetskog elaborata jer se radi o naknadnoj provedbi promijene u kojoj su nositelji prava svojevremeno imali pravo sudjelovanja i zaštiti svoje interese. Za apostrofirati je kako je nužnost za ispravnu primjenu ove svrhe elaborata već izvršena provedba promijene u zemljišnoj knjizi. Nadalje, izvješće o izrađenom elaboratu kod ove svrhe elaborata sadrži isključivo tehničko izvješće koje potpisuje samo investitor, a u kojem je obrazloženo temeljem kojih arhivskih podataka se predlaže promjena u katastarskom operatu, a može sadržavati i priloženu arhivsku dokumentaciju koja je poslužila kao temelj za ispravak. Navedeno izvješće je u konkretnom slučaju vidljivo kao potpisano digitalnim potpisom 27. lipnja 2023. od strane podnositelja zahtjeva za provedbu, a kopiju geodetskog elaborata s uključenim tim potpisom na izvješću su tužitelji preuzeli na usmenoj raspravi održanoj 4. kolovoza 2023. pred prvostupanjskim tijelom.

18.Također, iz predmetnog geodetskog elaborata razvidno je kako predmet istog čini naknadna provedba promjene iz 1977. godine, a radi se o diobi k. č. br. [katastarska čestica] na nove k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Nositelji prava na navedenim katastarskim česticama su svojevremeno imali pravo sudjelovanja i zaštite interesa jer je iz predmetnog elaborata vidljivo da sadrži rješenja nadležnih tijela o provedbi te promjene kako u katastarskom operatu tako i u zemljišnoj knjizi, oboje iz 1977. godine. Da je ova promjena pravovremeno provedena u zemljišnoj knjizi dokaz je u geodetskom elaborata priložena tehnička dokumentacija iz zbirke isprava nadležnog zemljišnoknjižnog odjela, predmet Z-220/77, koju čine rješenje od 23. kolovoza 1977. godine o provedbi u zemljišnoj knjizi, prijavni list br. 75/76 te pripadajuća kopija katastarskog plana, zatim rješenje od 17. veljače 1977. godine o provedbi te promjene u katastarskom operatu te rješenje od 25. srpnja 1975. godine, Komisije za uzurpaciju pri Skupštini Općine Obrovac.

19.Prema arhivskoj građi Ispostave za katastar nekretnina Obrovac predmetna promjena je provedena pravovremeno u knjižnom dijelu katastarskog operata temeljem prijavnog lista oznake Up.br. 75/76, što pak znači da se u konkretnom upravnom postupku ne predlaže nikakva naknadna promjena glede upisanih osoba, površine, adrese ili načina uporabe predmetnih katastarskih čestica jer su to podaci knjižnog dijela katastarskog operata pa iz toga razloga stanje u prvostupanjskom rješenju pod A) i pod B) ostaje istovjetno. Istovremeno, kako promjena svojevremeno nije bila provedena kroz grafički dio katastarskog operata jer u arhivi navedenog katastarskog ureda ne postoji odgovarajuća skica ili kopija katastarskog plana, kroz ovaj postupak se prema čl. 32. Pravilnika naknadno preuzimaju međe u katastarski plan s kopije katastarskog plana sa prikazom novog stanja iz predmeta Z-220/77. Ujedno je za nadodati, kako preuzimanje granica katastarskih čestica iz navedene kopije plana u katastarski plan vrši se isključivo u onom dijelu te kopije katastarskog plana koji tijekom vremena nije promijenjen u postupcima temeljem drugih odgovarajućih geodetskih elaborata, a radi se o preuzimanju dvije međe. U konkretnom slučaju se prema toj kopiji katastarskog plana iz Z-220/77 briše jedna međa iz razloga što na istoj nije vidljiva te za koju je utvrđeno da ne postoji nikakav drugi arhivski dokaz o ucrtavanju na to mjesto u katastarski plan u vidu drugih arhivskih kopija katastarskog plana novijeg datuma, a radi se o međi za koju je analizom utvrđeno da je neosnovano ucrtana u plan tokom vektorizacije.

20.Stoga, s obzirom da je kopija katastarskog plana sa ucrtanim novim stanjem propisana kao dokument temeljem kojega se vrši naknadno ucrtavanje u katastarski plan kroz ovu svrhu elaborata (čl. 32. Pravilnika), treba navesti kako je korištenje DOF- a iz 1968. u konkretnom slučaju isključivo bilo pomoćno sredstvo, ne propisano kao nužno, i proizlazi iz specifične okolnosti ovog slučaja naprijed citiranog rješenja od 25. srpnja 1975. Komisije za uzurpaciju pri Skupštini Općine Obrovac. Naime, u obrazloženju toga rješenja navedeno je kako je predmet istog priznavanje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem zahtjeva fizičke osobe za priznavanje prava vlasništva nastalog zauzećem (uzurpacijom) od prije 6. travnja 1941. godine, odnosno još davno prije čemu se i ne zna vrijeme, a zaposjeli su je još treće stranke, nekretnine koja u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište i pašnjak IV klase koje je ograđeno i privedeno kulturi, a što je uz izjave svjedoka i vještaka geometra (identifikacija kako stoji u dispozitivu toga rješenja) utvrđeno da odgovara stvarnom stanju. Dakle, ograđenost poljoprivrednog zemljišta utvrđena 25. srpnja 1975. godine za potrebe utvrđivanja prava vlasništva, koje traje od prije 1941. godine, je vidljiva na digitalnoj ortofotokarti iz 1968. godine. Stoga je za ponoviti kako se međe u konkretnom slučaju ucrtavaju u katastarski plan temeljem arhivske kopije katastarskog plana sa prikazom novog stanja iz zemljišnoknjižnog odjela što je propisano Pravilnikom, a ne prema DOF-u iz 1968.

21.S prethodnim u vezi je za kazati i kako tužitelji neosnovano ističu okolnost da je nova katastarska izmjera provedena za katastarsku općinu [katastarska općina] (sukladno Odluci Državne geodetske uprave "Narodne novine" br. 118/17) jer je iz navedene odluke, razvidno kako se radi o odluci o katastarskoj izmjeri na području Grada Obrovca za katastarsku općinu [katastarska općina], dakle ne o katastarskoj izmjeri za cijelu katastarsku općinu [katastarska općina] koja bi obuhvatila i predmetno područje. Također je dodatno za navesti kako se predmetnim katastarskim upisom ni na koji način ne utječe na postojeća prava tužitelja kako u zemljišnoj knjizi, tako ni u katastarskom operatu, već se osporenom rješenjima omogućava da granice katastarskih čestica koje su nesporne budu vidljive kao takve na katastarskom planu u „izvornom" obliku iz 1977. godine, jednako kao što bi danas bile vidljive da su tada ucrtane, odnosno u provedenom upravnom postupku je omogućeno da granice katastarskih čestica na katastarskom planu u predmetnom dijelu nekretnine tužitelja, koji kroz održavanje nije promijenjen temeljem drugih geodetskih elaborata, potiču iz iste one dokumentacije iz koje su potekli podaci pisanog dijela katastarskog operata te podaci zemljišne knjige.

22.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelji u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njihove tužbe.

23.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

24.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

25.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njihov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 18. ožujka 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenici tužitelja Ljiljani Nogolici, odvjetnici iz Zagreba, Ilica 73, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 5. ožujka 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi Republici Hrvatskoj, zastupanoj po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, Zadar, Plemića Borelli 9, uz zapisnik od 5. ožujka 2025. i zapisnik o objavi,

- u spis.