Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-218/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ani Gradišek, u pravnoj stvari predlagatelja RS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku ID, odvjetniku u [trgovačko društvo] u Splitu, protiv protustranke RSŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi odluke o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Z-2225/2024 od 5. veljače 2024., dana 18. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja RSŽ i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Z-2225/2024 od 5. veljače 2024.

Nalaže se, Općinskom građanskom sudu u Zagrebu-Zemljišno knjižnom odjelu brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-10885/24 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-19) k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim pobijanim rješenjem, u toč. I. izreke, odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja te je potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišno-knjižnog referenta Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Z-410/2024 od 8. siječnja 2024.

Točkom II. izreke određuje se zabilježba odbijenog prigovora RS u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-19), k. o. [katastarska općina].

2. Pravovremeno podnesenom žalbom rješenje pobija predlagatelj iz svih zakonom predviđenih razloga. Predlaže, prihvatiti navode žalbe i preinačiti pobijano rješenje, podredno isto ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Nisu pobijanim rješenjem ni postupkom koji mu je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024- dalje:ZZK).

5. Predmet ovog postupka je uknjižba prava zaloga – hipoteke u iznosu od 100.000,00 Eur na teret nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-19) k. o. [katastarska općina], stan br 10 na III. katu, koji se sastoji od ulaznog prostora, kuhinje, izbe, dnevnog boravka, dvije sobe, kupaonice, WC i lođe, ukupne površine 87,02 m2, sa spremištem br. 10 u podrumu, površine 3,34 m2 koji dio je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, temeljem hipotekarne Izjave date od strane RSŽ, od dana 2. siječnja 2024. ovjerene istog dana pod brojem OV-5/2024.

6. Prvostupanjski sud je odbio zemljišnoknjižni prijenos hipoteke pozivom na odredbu čl. 48. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ( Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024 - dalje:ZZK) kojom je određeno da za upis knjižnoga prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj, te utvrđuje da priložena hipotekarna izjava od 2. siječnja 2024., ne predstavlja ispravu odgovarajućeg oblika i sadržaja, budući da iz istog nije vidljiv pravni temelj za stjecanje založnog prava, te zabilježuje odbijeni prijedlog radi uknjižbe založnog prava u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-19) k. o. [katastarska općina].

7. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda je pravilan i prihvaća ga i ovaj žalbeni sud.

8. Žalitelj osporava zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju jedino Ugovor o davanju u zalog nekretnine (Ugovor o hipoteci), sklopljen između predlagatelja i vlasnika nekretnina, predstavlja pravni posao koji predstavlja pravni temeljem stjecanja založenog prava. Navodi kako iz Hipotekarne izjave proizlazi da je pravni posao na temelju kojeg se daje izjava, zajam, a ugovor o zajmu može biti neformalan, odnosno nije propisano da mora biti sastavljen u pisanoj formi.

9. Žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

10. Sukladno odredbi čl. 48. st. 2. ZZK, za upis knjižnog prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.

11. S tim u vezi, sama izjava zemljišnoknjižnog vlasnika o dozvoli uknjižbe založnog prava na nekretnini u vlasništvu predlagatelja, nije temelj za stjecanje založenog prava koje će osiguravati određenu vjerovnikovu tražbinu. Naime da bi se, u konkretnom slučaju osigurala tražbina vjerovnika, bilo je potrebno da stranke zaključe Ugovor o hipoteci iz kojeg bi bilo razvidno da se dužnik obvezuje, radi osiguranja založnog prava koje će osiguravati određenu vjerovnikovu tražbinu, dopusti da vjerovnik svoje založno pravo upiše u javnu knjigu kao teret na njegovoj nekretnini. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju isprava na temelju koje je predložen upis, nije sastavljena u propisanom obliku, odnosno nije vidljiv pravni temelj za stjecanje založnog prava, te bi samo Ugovor o hipoteci, sklopljen između žalitelja i vlasnika nekretnine, mogao predstavljati pravni posao koji predstavlja pravni temelj stjecanja založnog prava.

12. Kako žalbenim navodima, nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je temeljem odredbe čl. 149. st. 3. ZZK odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te ujedno naložiti sudu prvog stupnja brisanje zabilježbe žalbe.

U Zagrebu, 18. ožujka 2025.

Sudac

Ana Gradišek