REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1821/2020-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivanki Brletić, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Vildane Jarak, u pravnoj stvari tužiteljice HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje OIB: 38922958547, Zagreb, Marićeva 71, zastupanog po punomoćnici Dajani Tica, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. siječnja 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 18. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 896,00 eur sa zateznim kamatama od 5.ožujka 2020. po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 1.094,84 eur sa pripadajućim zateznim kamatama.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 1.616,98 eur sa zateznim kamatama od 18.ožujka 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 2.lipnja 2017. doživjela prometnu nezgodu na istočnom kolniku autoceste A1 kod prometnog čvora Zdenčina-Jastrebarsko. Predmetni prometnu nezgodu prouzrokovala je ĐĐ upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka]-967 (BIH). U njoj je zadobila tjelesne ozljede koje su joj prouzročile neimovinsku štetu u vidu boli i straha, imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege za vrijeme liječenja, a nakon završenog liječenja morat će ulagati pojačane napore u životu i radu. Potražuje naknadu štete u iznosu od 1.990,84 eur sa pripadajućim zateznim kamatama

2. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Osporava odgovornost jer smatra da je za nastanak prometne nezgode isključivo odgovorna tužiteljica. Ističe da se tužiteljica kretala na autocesti na način da nije držala potreban razmak tako da ne ugrožava i ne dovodi u opasnost druge sudionike u prometu, zbog čega je prednjim dijelom svoga vozila naletjela na stražnji dio osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala ĐĐ, krećući se ispred tužiteljice istom prometnom trakom u istom smjeru. Zbog ne držanja potrebnog razmaka ispred vozila ispred sebe kao i zbog neprilagođene brzine kretanja, tužiteljica je odgovorna za nastanak štetnog događaja pa tuženik spori osnov i visinu tužbenog zahtjeva.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu, medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu te je provedeno vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing Berislavu Šimunoviću i dr. Jakši Filipoviću Čugura, te je saslušana tužiteljica i svjedokinja ĐĐ.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Iz iskaza svjedokinje ĐĐ proizlazi da je vozila lijevom trakom te je vidjela nešto ispred sebe, dosta je usporila, te ju je udarilo auto odostraga. Navodi da je kočila i da je došlo do udara, dok iz iskaza tužiteljice proizlazi da je vozila od Rijeke prema Zagrebu po autocesti na kojoj je bila kolona vozila. Prometna nesreća se desila kod odmorišta Desinec. Vozila je u desnoj traci u koloni, htjela je preteći kolonu i prebaciti se u lijevu traku. Ispred nje su se kretali autobus i kamion i kretali su se brzinom od oko 80 km/h te je namjeravala preteći taj autobus i kamion. U lijevoj traci već je bilo nekoliko vozila koji su htjeli zaobići kolonu i kad je zadnja osoba u lijevoj traci prešla njezin auto i autobus ona se prestrojila u lijevu traku i onda je uočila da to zadnje vozilo stoji u lijevoj traci i počela je kočiti i došlo je do sudara. Kada je odlučila prestrojiti se iz desne u lijevu traku vozila je od oko 80 km/h, a ubrzo nakon toga je krenula kočiti jer je vidjela taj auto. Kada je krenula pretjecati dala je gas, ali je ubrzo počela kočiti jer je vidjela taj auto ispred. Kada se prestrojila u lijevu traku, auto u koji je kasnije udarila bio je udaljen za otprilike dužinu autobusa. Kada je uočila to vozilo naglo je zakočila, stala na kočnicu i nije puštala.

6. Iz nalaza i mišljenja vještaka Berislava Šimunovića proizlazi da je vozilo tužiteljice prilikom izbjegavanja sudara radnjom skretanja udesno s prednjim lijevim dijelom naletjelo na stražnji desni dio vozila stranih registarskih oznaka. Mjesto sudara se nalazilo u lijevoj prometnoj traci južnog kolnika autoceste A1, kojom su se kretala oba vozila, neposredno prije pojave traga zanošenja stražnjeg desnog kotača vozila stranih registarskih oznaka. Za izračun brzina kretanja oba vozila neposredno prije i u trenutku sudara nema elemenata. Da je tužiteljica pri kretanju držala potreban razmak između svog vozila i vozila stranih registarskih oznaka, pa da je u trenutku kada je vozačica stranih registarskih oznaka poduzela radnju intenzivnog kočenja i ona poduzela intenzivno kočenje, uspjela bi smanjiti brzinu kretanja svog vozila na brzinu kretanja vozila stranih registarskih oznaka i do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Da vozačica vozila stranih registarskih oznaka nije bez potrebe poduzela radnju intenzivnog kočenja, oba vozila bi sigurno prošla predmetnim dijelom prometnice i do ovog štetnog događaja ne bi došlo.

7. Tužiteljica je imala primjedbe na nalaze i mišljenja vještaka dipl.ing. Berislava Šimunovića u dijelu u kojem navodi da tužiteljica navodno nije držala potreban razmak između vozila, odnosno da je tužiteljica navodno mogla zaustaviti svoje vozilo da je poduzela radnju intenzivnog kočenja.

8. Vještak Šimunović, u svom usmenom očitovanju, na pitanje kolika je prosječna reakcija vozača koji se kreće brzinom od 100 km/sat iskazuje da reakcija prosječnog vozača na opasnost iznosi 0,6 sek, a vrijeme prihvata kočionog sistema je 0,2 sek. Iz ovoga proizlazi da je od uočavanja opasnosti pa do početka kočenja vozila prošlo oko 0,8 sek, a s obzirom na brzinu kretanja oko 100 km/sat u tom vremenu vozilo pređe oko 22,2 m. Navodi da, kao što sam u pisanom nalazu naveo, nema elemenata za izračun brzina kretanja za oba vozila sudionika predmetne nezgode neposredno prije i u trenutku sudara.Na upit kolika je dužina zaustavnog puta vozila iz brzine kretanja od 100 km/sat iskazuje da ovaj put iznosi oko 74,7 m. Od ovih 74,7 m, 22,2 m otpada na prelazak vozila prilikom reakcije do početka kočenja, a samo kočenje iznosi 52,5 m.S obzirom na raspoloživu dokumentaciju iz spisa proizlazi da je vozilo stranih registarskih oznaka neposredno prije štetnog događaja naglo smanjilo brzinu kretanja pa proizlazi da tužiteljica u konkretnoj prometnoj situaciji nije morala zaustaviti vozilo nego svesti svoju brzinu kretanja na brzinu kretanja vozila stranih registarskih oznaka. Na upit koja je prosječna reakcija vozača u slučaju nailaska na prepreku iskazuje da je reakcija prosječnog vozača intenzivno kočenje radi zaustavljanja prije uočene prepreke.

9. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Šimunovića kao argumentiranog i sačinjenog po pravilima struke iz kojeg proizlazi da je tužiteljica doprinijela nastanku štetnog događaja jer pri kretanju držala nije potreban razmak između svog vozila i vozila stranih registarskih oznaka. Da je u trenutku kada je vozačica stranih registarskih oznaka poduzela radnju intenzivnog kočenja i tužiteljica poduzela intenzivno kočenje, uspjela bi smanjiti brzinu kretanja svog vozila na brzinu kretanja vozila stranih registarskih oznaka i do ovog štetnog događaja ne bi došlo zbog čega je sud utvrdio doprinos tužiteljice u nastanku štetnog događaja od 20%.

10. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Jakše Filipovića Čugure proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila trzajnu povredu vrata, natučenje LS kralješnice, oguljotinu lijeve strane vrata, natučenje desnog ručnog zgloba. Vještak, tako ocjenjuje da je tužiteljica u konkretnom slučaju pretrpjela bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 4 dana, bolove slabijeg intenziteta 20 dana kumulativno. Tužiteljica je trpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkotrajan. Sekundarni strah jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 4 dana, te manjeg intenziteta 20 dana. Tuđa pomoć bila joj je potrebna 2 sata dnevno 20 dana.

11. Odredbom čl. 1100 st. 1 Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 dalje:ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu , nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredba st. 2. istog članka određuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

12. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Filipovića koji je sud prihvatio kao argumentiranim i učinjenim u skladu s pravilima struke, sud je utvrdio da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede i trzajnu povredu vrata, natučenje LS kralješnice, oguljotinu lijeve strane vrata, natučenje desnog ručnog zgloba. Trpjela je fizičke bolove i strah. Tako je sud cijeneći sve navedeno uz činjenicu da je tužiteljica rođena 1985. godine, utvrdio da je kod nje došlo do povrede prava osobnosti, prava na tjelesno i duševno zdravlje, te je s obzirom na težinu povreda i okolnosti slučaja, ocijenio da joj pripada pravična novčana naknada neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti u iznosu od 1.000,00 eur na temelju odredbe čl. 1100. st. 1 ZOO. Na ime imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege valjalo je dosuditi iznos od 120,00 eur (tužitelju je potrebno 40 sati tuđe pomoći x 3,00 eur) sveukupno 1.120,00 eur što umanjeno za doprinos tužiteljice od 20%, ukupno iznosi 896,00 eur, dok je u preostalom dijelu odbijen tužbeni zahtjev.

13. Zatezna kamata na iznos neimovinske štete tužitelju je u smislu odredbe čl. 1103 ZOO.

14. Stopa zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

15. Odluka o troškovima temelji se na odredbama čl. 151., čl. 154. St 2., čl. 155. I čl. 164. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst , 25/13, 89/14, 70,19, 80,22,114/22, 155/23 dalje: ZPP). Tužiteljica je uspjela u parnici po pitanju osnove 100%, a po pitanju visine 45% što čini uspjeh tužiteljice od 145%. Tuženik je po pitanju osnove visine uspio sa 55%. Kada se oduzme 145 od 55 i podijeli sa 2 dobije se uspjeh tužiteljice u parnici od 45%.

Trošak tužiteljice odnosi se na trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova i tužbe 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife i nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23 – dalje OT), za zastupanje na ročištima 8.2.2021., 12.9.2022., 20.3.2023., 20.12.2023.,13.3.2024., 27.01.2025. po 100 bodova, (Tbr. 9. t. 1. OT), sastav podnesaka od 26.1.2021., 13.3.2023., što uvećano za vrijednost boda od 2,00 eur i PDV 25% daju iznos od 2.500,00 eur. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 eur i presudu u iznosu od 66,36 eur. Tužiteljica je uspjela u parnici 45% te stoga trošak iznosi 1.184,72 eur.Tom trošku valja pridodati trošak prometnog i medicinskog vještačenja, te dodatnog očitovanja prometnog vještaka u iznosu od 432,26 eur tako da cjelokupan trošak tužiteljice iznosi 1.616,98 eur.

16. Odluka o zateznima kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151.st.3 ZPP, a ista teče od dana donošenja ove presude do isplate.

U Zagrebu, 18. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ivanka Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana primitka presude, putem ovog suda u 4 istovjetna primjerka.

DNA:

1. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu 66,36 eur

2. tuženiku po pun.