Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

P-1319/2020-56

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sucu Barbari Mendeš, u pravnoj stvari tužitelja ŽĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku ČĆ, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika MĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima RĆ i Bojanu Filipoviću, odvjetnicima u [adresa], radi utvrđenja vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana 3. veljače 2025., u nazočnostitužiteljice osobno, punomoćnika tužiteljice, tužene osobno i punomoćnika tužene, na ročištu za objavu presude, dana 18. ožujka 2025.,

p r e s u d i o j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

""I/ Utvrđuje se da je tužiteljica ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2, ZU 2099, k. o. [katastarska općina]-Makar:

- u 110/413 dijela s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine u Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl. ing. građ., elaborat T.D. 03-03/23-V iz ožujka 2023. godine na tlocrtu 1. kata u mj. 1:100 označenog narančastom bojom, u Stručnom mišljenju i zaključku od 14.03.2023. opisanog kao stan oznake ''S-4'' na 1. katu zgrade, koji se sastoji od hodnika, kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka, tri sobe, kupaonice i wc- a, ukupne površine posebnog dijela 88,32 m2, sa pripatkom loggiom površine 3,55 m2, loggiom površine 5,21 m2, loggiom površine 9,01 m2, loggiom površine 4,52 m2 i loggiom površine 6,69 m2, sveukupne korisne vrijednosti površina 110,06 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 110/413,

pa je tužena dužna trpjeti da na temelju ove presude i po njezinoj pravomoćnosti te temeljem potvrde iz čl.73.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tužiteljica svoje pravo vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2, ZU 2099, k. o. [katastarska općina]-Makar, u navedenim dijelovima upiše u zemljišnim knjigama suda uz istodobno brisanje tog prava i u istim dijelovima sa imena tužene, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženoj da u roku od 15 dana tužiteljici preda u posjed stan u prizemlju stambene zgrade sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2, z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar, koji je u Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl.ing.građ., elaborat T.D. 03-03/23-V iz ožujka 2023. godine na tlocrtu prizemlja u mj. 1:100 označen crvenog bojom, a u Stručnom mišljenju i zaključku od 14.03.2023. opisan kao stan oznake ''S-2'' u prizemlju zgrade, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, te kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 14,82 m2.

III/ Nalaže se tuženoj da u roku od 15 dana tužiteljici nadoknadi troškove postupka u iznosu od 3.870,82 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na dosuđeni iznos troškova postupka teku od presuđenja do isplate, a koje zakonske zatezne kamate su propisane čl.29. st.2. Zakona o obveznim odnosima."

r i j e š i o j e

Odbija se prijedlog tužiteljice – predlagateljice osiguranja ŽĆ, od 7. veljače 2022. god. koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice – predlagateljice osiguranja ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju ima protiv tužene – protivnika osiguranja MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koja tražbina je upravljena na utvrđenje suvlasništva kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], put površine 22 m2, sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar u 1/3 dijela, te na predaju u posjed garaže zapadne orijentacije u prizemlju kuće sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica], kuža i dvorište ukupne površine 278 m2, z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Makar, anagrafske oznake

[adresa], određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

1. Zabranjuje se tuženoj – Protivniku osiguranja MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da otuđi ili optereti nekretnine ili stvarna prava koja su na tim nekretninama uknjižena u njezinu korist i to nekretnine zemljšnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], put površine 22 m2, sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]- Makar, s upisom prava vlasništva u korist tužene – protivnika osiguranja, za cijelo.

2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Makarskoj da upiše zabilježbu opterećenja i otuđenja iz toč. 1. ovog rješenja.

3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred Općinskim sudom u Makarskoj pod posl. br. P-1319/2020 vodi po tužbi tužiteljice – predlagateljice osiguranja protiv tužene – protivnika osiguranja, radi utvrđenja i predaje."

Obrazloženje

1. Tužiteljica ŽĆ je kod ovog suda, kao stvarno i mjesno nadležnog, ustala tužbom protiv prvotno označenog sad pok. tuženika SĆ u kojoj navodi da je u zemljišnim knjigama suda na nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], put površine 22 m2, sve z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar, upisano je pravo vlasništva u korist tuženika, za cijelo. Iste nekretnine po novom premjeru nose oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] te su u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina]-Makar upisane u posjedovnom listu broj 1045, također na ime tuženika za cijelo. Upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama ne odražava stvarno stanje vlasništva na istima, jer je tuženikov upis prava vlasništva za cijelo formalne naravi, a stranke su u naravi suvlasnici tih nekretnina. Naime, još 1969. godine su kat. čest. [katastarska čestica], tada kao zemljište za izgradnju svoje obiteljske kuće, vlastitim sredstvima kupili roditelji tuženika, a baka i djed tužiteljice, sada pok. Ž i VĆ, s time da je u kupoprodajnom ugovoru kao kupac formalno bio naveden tuženik koji je tada imao svega 21 godinu, te je takav formalan upis ostao do dan danas. Ž i VĆ svojim radom i sredstvima izgradili su prizemlje u grubim radovima, dok novac za dovršetak prizemlja te za gradnju prvog kata šalje pok. otac tužiteljice i brat tuženika, KĆ iz [adresa], gdje je tada radio i živio sa svojom obitelji. 1976. godine pok. otac tužiteljice se vraća s obitelji u [adresa], u prizemlju kuće otvara auto-limarsku radionicu te od vlastitih sredstava financira dovršetak prvog i gradnju drugog kata. Za čitavo to vrijeme tuženik je nezaposlen te bez bilo kakvih prihoda, a prvi put se zapošljava 1978. godine kao poštar. 23. kolovoza 1983. godine zaključen je Ugovor o podjeli kuće i obvezama prema radovima u istoj između tuženika, pok. oca tužiteljice KĆ te njihovih roditelja sada pok. Č i IĆ, uz svjedoke NĆ i MĆ. Tim ugovorom je pok. ocu tužiteljice pripao prvi kat te dio prizemlja u kojem se nalazi garaža, tuženiku je pripao drugi kat i dio prizemlja u kojem se nalazila auto-limarska radnja pok. oca tužiteljice, dok je dio prizemlja u kojem se nalazi jednosoban stan i potkrovlje pripalo roditeljima, sada pok. M i VĆ. Nedugo nakon zaključenja taj se ugovor realizira na način da pok. otac tužiteljice useljava na prvi kat te stupa u posjed dijela prizemlja u kojem se nalazi garaža, a svoju auto-limarsku radionicu preseljava u [adresa], dok tuženik useljava na drugi kat i stupa u posjed dijela prizemlja u kojem je do tada bila auto-limarska radionica pok. oca tužiteljice, koji također financira sve ono što je preuzeo kao svoju obvezu Ugovorom od 23. kolovoza 1983. godine, odvaja priključak struje za svoj prvi kat, te dodatno snosi i troškove radova koje se prema istom Ugovoru obvezao snosi, tuženik. Do 1993. god. su na prvom katu predmetne nekretnine stanovali roditelji tužiteljice, sada pok. otac KĆ i majka HĆ, a nakon toga je na istom prvom katu stanovao brat tužiteljice JĆ, da bi od 2016. isti, prvi kat iznajmili podstanarima. U garaži pak u prizemlju koja je Ugovorom od 23. kolovoza 1983. pripala pok. ocu tužiteljice, oduvijek su držali svoje razne stvari, alat i sl. Prošle godine je tuženik, koristeći činjenicu da pok. otac tužiteljice stanuje u [adresa] te da na prvom katu nitko od njegove obitelji ne stanuje jer je isti iznajmljen podstanarima, izbacio stvari iz garaže u prizemlju koja je Ugovorom od 23. kolovoza 1983. pripala pok. ocu tužiteljice, a radi se o garaži zapadne orijentacije, promijenio bravu na vratima od te garaže te je na taj način oduzeo posjed iste dotadašnjem posjedniku i stvarnom vlasniku. Pok. otac tužiteljice KĆ preminuo je 11. listopada 2020., te ga je na njegovom dijelu predmetne nekretnine temeljem oporuke naslijedila tužiteljica. Sukladno čl.370.st.2. Zakona o vlasništvu, vlasnik posebnoga dijela zgrade iz stavka 1. ovoga članka nakon stupanja na snagu tog Zakona ostaje vlasnikom svoga posebnoga dijela nekretnine, s time da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine neodvojivo povezuje s određenim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine po odredbama stavka 3. i 4. istog članka. Sukladno odredbi čl.370.st.4. ZV-a, veličina odgovarajućega suvlasničkoga dijela iz stavka 3. ovoga članka utvrdit će se odgovarajućom primjenom pravila toga Zakona o veličini odgovarajućega suvlasničkoga dijela nekretnine koji ovlašćuje suvlasnika da ima u svome vlasništvu posebni dio zgrade; do tada se smatra da su dijelovi svih suvlasnika jednaki, ali svaki od suvlasnika nekretnine, pa makar i ne bio vlasnikom posebnoga dijela zgrade, može zahtjeva, da se utvrdi veličina suvlasničkih dijelova koje će sud među njih pravedno podijeliti. S obzirom da u Ugovoru o podjeli kuće od 23. kolovoza 1983. godine nisu navedeni suvlasnički dijelovi koji svakoj od tri ugovorne strane pripadaju tim ugovorom, sukladno čl.36.st.2. ZV-a, do daljnjega se suvlasnički dijelovi imaju smatrati jednakima. Stoga suvlasnički dio koji tužiteljici pripada temeljem činjenice stvarnog vlasništva prvog kata te dijela prizemlja u kojem se nalazi garaža, što je tužiteljica stekla nasljeđivanjem iza svog pok. oca KĆ kao jedne od ugovornih strana Ugovora o podjeli kuće od 23. kolovoza 1983. godine, iznosi 1/3 dijela predmetnih nekretnina. Tužiteljica, pridržavajući pravo da nakon provedenog dokaza uviđajem na licu mjesta, te nakon što stalni sudski vještaci izrade svoje nalaze i mišljenja, uskladi tužbeni zahtjev s istima, te tužbenim zahtjevom traži utvrđenje da je ista suvlasnik kat čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i akt. čest. 1760/22, put površine 22 m2, sve upisano u ZU 2099 k. o. [katastarska općina] – Makar, u 1/3 djela, što je tuženik dužan priznati, te je dužan trpjeti da se tužiteljica u zemljišnim knjigama upiše kao suvlasnik predmetnih nekretnina u 1/3 dijela, uz istodobno brisanje tog prava u istome dijelu s imena tuženika (točka I. tužbenog zahtjeva), Točkom II. tužbenog zahtjeva tužiteljica traži da je tuženiku naloži da u roku od 15 dana tužiteljici preda u posjed garažu zapadne orijentacije u prizemlju kuće sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište, ukupne površine 278 m2 ZU 2099 k. o. [katastarska općina]- Makar, anagrafske oznake [adresa]. sve uz naknadu troškova parničnog postupka tužiteljici (točka III. tužbenog zahtjeva).

2. Tužiteljica je nadalje u tužbi iznijela i prijedlog radi osiguranja, navodeći da prema tuženiku (protivniku osiguranja) ima nenovčanu tražbinu radi utvrđenja suvlasništva kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], put površine 22 m2, sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar, te radi predaje u posjed garaže kao dijela prizemlja kuće sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica]. Protivnik osiguranja je prije nekoliko godina oglasio prodaju predmetnih nekretnina te je dovodio kupce na iste bez ikakvog znanja i obavijesti o tome svome bratu a ocu tužiteljice, sada pok. KĆ, kao stvarnom suvlasniku istih nekretnina. Iz takvog je postupanja protivnika osiguranja razvidno da postoji opasnost iz čl.346.st.1. toč.1. i toč.2. Ovršnog zakona da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječi, ostvarenje tražbine predlagateljice osiguranja, jer bi se eventualni stjecatelj s uspjehom mogao pozivati na načelo povjerenja u zemljišne knjige odnosno na stjecanje u dobroj vjeri te stoga postoji opasnost da tužiteljica prema eventualnom stjecatelju ne bi mogla isticati zahtjeve koje ističe prema protivniku osiguranja, a na koji način bi joj nastala nenadoknadiva šteta. Slijedom navedenoga, predlagateljica osiguranja temeljem odredbi čl.340., čl.341., čl.346. i čl.347. Ovršnog zakona, predlaže da Naslovni sud donese rješenje radi osiguranja osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice-predlagateljice osiguranja ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju ima protiv tuženika-protivnika osiguranja SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koja tražbina je upravljena na utvrđenje suvlasništva kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], put površine 22 m2, sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar, u 1/3 dijela, te na predaju u posjed garaže zapadne orijentacije u prizemlju kuće sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2, z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar, anagrafske oznake [adresa], kojim se određuje privremena mjera kojom se Zabranjuje se tuženiku-protivniku osiguranja GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da otuđi ili optereti nekretnine ili stvarna prava koja su na tim nekretninama uknjižena u njegovu korist i to nekretnine zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], put površine 22 m2, sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar, s upisom prava vlasništva u korist tuženika-protivnika osiguranja, za cijelo. 2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Makarskoj da upiše zabilježbu opterećenja i otuđenja iz toč.1. ovog rješenja. 3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred Općinskim sudom u Makarskoj vodi po tužbi tužiteljice-predlagateljice osiguranja protiv tuženika-protivnika osiguranja, radi utvrđenja i predaje.'

3. Tužiteljica je podneskom od 1. travnja 2021. (list 28 spisa), izvijestila sud je je tuženik ĆĆ preminuo, te ga je na cjelokupnoj imovini, pa tako i na predmetnim nekretninama naslijedila supruga MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nakon čega je sudpo izvršenom uvidu u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Anamarije Arapović Vranješ sa sjedištem u [adresa] br. O-38/2021, UPP/OS-16/2021 (list 29-33, 49-53 spisa), rješenjem posl. br. P- 1319/20-4 od 7. travnja 2021. utvrdio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari jer je tuženik ĆĆ preminuo, te je pozvana novooznačena tužena MĆ, da kao nasljednica pok. SĆ preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari. Navedenim rješenjem o nasljeđivanju iza smrti pok . SĆ, imovina ostavitelja pobliže označena pod točkom I. izreke rješenja, raspoređena temeljem sporazuma nasljednici MĆ, supruzi ostavitelja za cijelo.

4. Tužena se u svom odgovoru na tužbu od 18 lipnja 2021.(list 44 spisa), usprotivila tužbenim navodima i tužbenom zahtjevu kao neosnovano, te predlaže da sud odredi ročište na kojem će stranke pokušati sklopiti sudsku nagodbu.

5. Nadalje tužena u svom podnesku od 4. studenog 20201. (list 45-47 spisa) navodi da u odnosu na tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, poriče tužbene navode u većem dijelu kao netočne, a tužbenom zahtjevu se protivi u cijelosti, predlaže isti odbiti i tužitelja obvezati na snašanje troškova ovog postupka tuženiku. Navodi da je točno da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarska, na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] „kuća i dvorište“ površine 278 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] „put“ površine 22 m2, obje upisane u ZU 2099 u KO [katastarska općina]-Makar upisana tužena kao isključiva vlasnica, te da su točni i navodi tužbe da su prednici stranaka sklopili ugovor 23. kolovoza 1983. godine kojim je, između ostalih odredbi, ocu tužiteljice pripao prvi kat kuće, te manja garaža. No, ostatak tužbenih navoda je većim dijelom netočan, te ne odgovara stvarnom stanju vlasništva i posjeda predmetne nekretnine. U odnosu na točku I./ tužbenog zahtjeva. Navodi da predmetna nekretnina predstavlja kuću s malom okućnicom. Sama kuća u naravi se sastoji od:

 prizemlje: jedan jednosobni stan (vlasništvo i posjed tužene), jedna veća garaža (vlasništvo i posjed tužene) i jedna manja garaža (prema ovoj tužbi sporno vlasništvo i posjed opet tužene);

 1. kat: stan u vlasništvu i posjedu tužiteljice;

 2. kat: stan u vlasništvu i posjedu tužene;

 potkrovlje: neuređeni prostor u vlasništvu i posjedu tužene. Već sami pogled na ono što tko drži u predmetnoj kući dovoljno govori da tužiteljica ni u kom slučaju kada bi preračunavali njezino isključivo vlasništvo posebnog dijela – stana na prvom katu kuće i to pretvarali u idealni omjer cijele nekretnine ne može imati 1/3 suvlasništva predmetne nekretnine već bitno manje. Tužena ne spori kako i tužiteljica ima odgovarajući suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini, no spori joj visinu suvlasničkog dijela, koji tužiteljica traži utvrđenje ovom točkom I./ tužbenog zahtjeva, a ovo tim više jer tužiteljica nije suvlasnica cijele nekretnine, već je vlasnica točno određenog dijela – stana na prvom katu kuće, te njezin tužbeni zahtjev može biti usmjeren eventualno na taj točno određeni dio, odnosno bilo je nužno prije ove tužbe izraditi elaborat o etažiranju prema kojem bi bili točno određeni pojedini dijelovi nekretnine koji predstavljaju isključivo vlasništvo stranaka i veličina odgovarajućeg suvlasničkog omjera u odnosu na cijelu nekretninu. U odnosu na garažu koja je ugovorom zaista trebala pripasti predniku tužiteljice - ista je u nesmetanom i dugogodišnjem posjedu obitelji tužene, a obzirom je dogovorom između prednika stranaka, KĆ (prednik - otac tužiteljice) i SĆ (prednik tužene) garaža prešla u vlasništvo SĆ,iz razloga kako slijedi: iz čl. II. st. 3. ugovora iz 1983. godine, razvidno je da je prednik tužiteljice KĆ morao plaćati najamninu za limarsku radnju GĆ, obzirom je u toj većoj prostoriji u prizemlju, koja je ugovorom pripala u vlasništvu predniku tužene GĆ, prednik tužiteljice KĆ radio kao limar. Manju garažu, koja je predmetom tužbenog zahtjeva pod točkom II./ prednik tužiteljice nije niti koristio, a obzirom godinama nije plaćao najamninu za korištenje Nedove veće garaže u kojoj je obavljao limarske poslove, KĆ je na ime neplaćane najamnine i još nekih ranijih dugova prepustio u vlasništvo GĆ tu manju garažu zapadne orijentacije. Da manja garaža zapadne orijentacije (tužbeni zahtjev pod točkom II./) nije odavno predstavljala vlasništvo prednika tužiteljice, te da je u dugogodišnjem mirnom i isključivom posjedu tužene, odnosno njezinih prednika govori i činjenica kako je upravo prednik tužene i njegova obitelj koristila tu garažu kao ostavu raznih stvari, alata i slično, a da je istu sin tužene BĆ (predložen kao svjedok) preuredio i opremio za stanovanje. Isto tako, da je prednik tužene tu garažu smatrao s pravom svojom govori i činjenica da je istu oporučno ostavio upravo svome sinu BĆ (u oporuci navedena kao „mala garaža od petnaest kvadrata“). Ovo je sve bilo poznato i ocu tužiteljice KĆ, te isti nije dovodio u pitanje navedeni sporazum, niti je ikada spomenuo da ima išta protiv toga što prednik tužene koristi tu manju garažu za svoje potrebe, pa shodno tome nije niti pokretao ovakav postupak, koji je tužiteljica pokrenula 15 dana nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, odnosno dva mjeseca iza smrti njezinog oca KĆ. Tužena se nadalje protivi prijedlogu za određivanje predložene privremene mjere. Točno je kako je prije više godina postojala želja za prodajom kuće, no netočno je da bi ĆĆ istu oglašavao bez suglasnosti oca tužiteljice KĆ, jer su obojica htjeli prodati predmetnu kuću i imali su između sebe dogovor o načinu podjele novca koji bi dobili eventualnom prodajom kuće. No, obzirom da su preminuli i prednik tužiteljice i prednik tužene, a tužena sama nije išla oglašavati ili prodavati kuću ovaj prijedlog je neosnovan. Ovo tim više, jer je u zemljišnim knjigama pod brojem Z-6067/2020 određena i upisana i zabilježba spora, te je tužiteljica učinila vidljivim svim trećim osobama postojanje ovog spora, čime je i stekla svojevrsnu zaštitu od bilo kakvih eventualnih „jednostranih“ radnji tužene na otuđenju predmetne nekretnine. Napominje se i da bi tužena mogla istaknuti određene tužbene zahtjeve prema tužiteljici, obzirom npr. iz stana tužiteljice u kojem su joj podstanari već duže vrijeme vlaži, čime se stan u prizemlju tužene, tj. njezin strop konstantno mora sanirati i bez obzira na sve ranije navedeno, a vezano za neosnovanost tužbenog zahtjeva, tužena i dalje izražava spremnost za sporazumnim rješenjem ovog spora, u kojem pogledu je voljna saslušati eventualne prijedloge tužiteljice.

6. Tužiteljica je na pripremnom ročištu održanom dana 9. studenog 2021. (list 55- 57 spisa), u skladu s odredbom čl. 370. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugima stvarnim pravima, dopunila tužbeni zahtjev u točci I/ kojim se tužiteljica ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], utvrđuje suvlasnikom kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], put površine 22 m2, sve upisano u ZU 2099 k. o. [katastarska općina]-Makar, u 1/3 dijela s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano vlasništvo prvog kata te garaže u prizemlju zapadne orijentacije, u objektu anagrafske oznake [adresa], što je tuženik dužan priznati, te je dužan trpjeti da se tužiteljica u zemljišnim knjigama upiše kao suvlasnik predmetnih nekretnina u 1/3 dijela, uz istodobno brisanje tog prava u istom dijelu s imena tuženika. U ostalom dijelu točke II/ i III/ tužbenog zahtjeva ostaju neizmijenjene, s tim da je tužiteljica pridržala pravo da nakon provedenog vještačenja uskladi svoj tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka. Tužiteljica je nadalje, obzirom da je raniji tuženik u odnosu na kojeg je postojala opasnost iz čl. 346 OZ-a preminuo, povukla svoj prijedlog radi osiguranja privremenom mjerom predloženog u tužbi.

7. Tužiteljica u svom podnesku od 7. veljače 2022. (list 61-62 spisa), navodi da prema tuženoj, kao protivniku osiguranja ima nenovčanu tražbinu radi utvrđenja suvlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], put površine 22 m2, sve upisano u ZU 2099 k. o. [katastarska općina] – Makar u 1/3 dijela, te radi predaje u posjed garaže kao dijela prizemlja kuće sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica]. Tužiteljica nadalje navodi da je prije nekoliko dana došla do saznanja kako je tuženaoglasila prodaju čitave predmetne nekretnine, a kako iz takvog postupanja protivnika osiguranja proizlazi da postoji opasnost iz čl. 346. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Ovršnog zakona, da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti, odnosno znatno otežati ostvarenje tražbine predlagateljice osiguranja, a ovakvo postupanje tužene predstavlja i pravno nasilje jer tužena samostalno raspolaže (otuđuje) čitavu nekretninu koje je tužiteljica suvlasnik u 1/3 dijela, bez ikakvog pitanja i odobrenja tužiteljice.Tužiteljica smatra da određivanjem privremene mjere, tužena ne bi pretrpjela nikakvu, a niti neznatnu štetu, sve u smislu čl. 344. st. 2. OZ-a, pa se predlaže temeljem odredbe čl. 340., čl. 341, čl. 346. i čl. 347. Ovršnog zakona donese rješenje radi osiguranja nenovčane tražbinetužiteljice protiv tužene, kojom se tuženoj zabranjuje da otuđi ili optereti nekretnine ili stvarna prava koja su na tim nekretninama uknjižena u njenu korist i to nekretnine zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], put površine 22 m2, sve upisano u ZU 2099 k. o. [katastarska općina]- Makar, s upisom pravavlasništva u korist tužene za cijelo. te da se naloži zemljišnoknjižnom odluku naslovnog suda da upiše zabilježbu opterećenja i otuđenja iz toč. 1. rješenja, a koja mjere ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka koje se vodi pod posl. br. P-1319/2020.

8. Tužena se na ročištu dana 24. svibnja 2022. usprotivila podnesenom prijedlogu tužiteljice radi osiguranja, donošenjem privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine, sukladno odredbama ovršnog zakona, da bi bez takve predložene mjere tužena otežala ostvarenje tražbine tužiteljice, a niti se takva opasnost može dokazati saslušanjem jednog svjedoka ili stranke, pa se predlaže odbiti podneseni prijedlog radi osiguranja, s tima što je na predmetnoj nekretnini pod brojem Z-6067/2020 upisana zabilježba pokretanja postupka tužiteljice ŽĆ na predmetnoj nekretnini.

9. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige ZU 2099 k. o. [katastarska općina]-Makar (list 6 spisa), prijepis posjedovnog lista br. 1045 k. o. [katastarska općina]- Makar (list 7 spisa), preslik ZU 2099 k. o. [katastarska općina]-Makar (list 8-10 spisa), ugovor o podjeli kuće i obvezama od 23. kolovoza 1983. (list 11-12 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Pejkovića sa sjedištem u [adresa] br. O-671/20 UPP/OS-146/20 od 3. prosinca 2020. (list 13-23 spisa), oporuka KĆ iz [adresa], proglašena kod javnog bilježnika Ante Pejkovića sa sjedištem u [adresa], na zapisniku od 3. prosinca 2020., broj oporuke OU 34/08 od 9. lipnja 2008. (list 24-25 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Anamarije Arapović Vranješ sa sjedištem u [adresa] br. O-38/2021, UPP/OS-16/2021 (list 29-33, 49-53 spisa),preslik Oporuke Nedo Vuković (list 54 spis), izveo dokaz očevidom na licumjesta uz sudjelovanje vještakamjernika Ante Radmana dipl. ing. geod. i vještaka građevinske struke UĆ dipl. ing. građ. (list 76-86 spisa), uvid u nalaz i mišljenje vještak Ante Radmana dipl. ing. geod. od 22. studenog 2022. (list 97-106 spisa), nalaz i mišljenje vještaka UĆ dipl. ing. građ od 9. svibnja 2023. (list 108-137 spisa), izveo dokaz saslušanjem svjedoka TĆ, R. Marka (list 162-165 spisa), FĆ. OĆ, AĆ. OĆ (list 169-173 spisa), DĆ pok. OĆ, PĆ sina U (list 179-182 spisa), JĆ pok. KĆ, HĆ, LĆ. NĆ (list 187-191 spisa), OĆ. NĆ, te tužiteljice i tužene u svojstvu parničnih stranka (list 193-199 spisa), nakon čega je sud, cijeneći rezultate provedenog dokazanog postupka, temeljem odredbe čl.7. i 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08-odluka USRH, 123/08-ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP), odlučio kao u izreci. Druge dokaze sud nije izvodio, budući da stranke nisu stavljale daljnje dokazne prijedloge temeljem čl.7. st.1. i čl. 219. ZPP-a.

10. Tužbeni zahtjev tužiteljice sud je utvrdio osnovan.

11. Spornim se ukazuje i valjalo je utvrditi, jesu li neovisno o stanju u zemljišnim knjigama, ispunjeni zakonski uvjeti za utvrđenje da je tužiteljica suvlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2, ZU 2099, k. o. [katastarska općina]-Makar:

- u 15/413 dijela s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine u Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl. ing. građ., elaborat T.D. 03-03/23-V iz ožujka 2023. godine na tlocrtu prizemlja u mj. 1:100 označenog crvenog bojom, u Stručnom mišljenju i zaključku od 14.03.2023. opisanog kao stan oznake ''S-2'' u prizemlju zgrade, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, te kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 14,82 m2, korisne vrijednosti površina 14,82 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 15/413, pa je tužena dužna trpjeti da na temelju ove presude i po njezinoj pravomoćnosti te temeljem potvrde iz čl.73.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tužiteljica svoje pravo vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2, ZU 2099, k. o. [katastarska općina]-Makar, kako je to navedeno u točci 1. tužbenog zahtjeva.

12. Spornim se ukazuje i valjalo je utvrditi, ovisno o prednjem utvrđenju, je li tužena dužna tužiteljici predati u posjed predmetni dio nekretnine opisan u točci 2. tužbenog zahtjeva.

13. Odredbom čl.388.st.2. Zakona o vlasništvu i drugim pravim stvarima ("Narodne Novine" broj 91/96, 86/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 38/09 dalje: ZV) stjecanjem, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene ili prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prema odredbi čl. 389. st. 1. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona, ne dira se u postojeće odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, s jedne, te osoba koje su na valjanom pravnom temelju i na valjani način stekle prava glede tih stvari s druge strane. U konkretnom slučaju na ovaj stvarni odnos valjalo je primijeniti odredbe naprijed navedenog Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

14. Pravo vlasništva može se steći samo na jedan od načina predviđenih zakonom. Odredbom čl. 114. ZV-a propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona. Stavkom 2. istog članka određeno je da je pravo vlasništva stečeno kada su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

15. Odredbom čl. 128. st. 1. ZV-a određeno je da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2. istog članka određeno je da je nasljednik ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi, dok je stavkom 3. određeno da stjecanjem prava vlasništva nasljeđivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to određeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Stavkom 4. je određeno da što je određeno za nasljeđivanje, vrijedi na odgovarajući način i za svako sveopće sljedništvo (univerzalnu sukcesiju).

16. Prema odredbi članka 161.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV), vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

17. Člankom 162.st.1. ZV-a propisano je, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvari, zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.Međutim, prema odredbi čl. 163.st.1. ZV-a, posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

18. Dakle, obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev, na tužiteljici je teret dokaza za utvrđenje njenog prava suvlasništva stvari – predmetnih dijelova nekretnine opisane u tužbenom zahtjevu, posebno dijela nekretnine čiju predaju u posjed traži, a dokazivanje prava vlasništva svodi se na dokazivanje činjenica relevantnih za njegovo stjecanje. Stoga je valjalo najprije utvrditi osnovanost zahtjeva tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama koje čine predmet spora opisane u točci 1. tužbenog zahtjeva, kako bi se potom odlučilo o osnovanosti zahtjeva tužiteljice za predaju u posjed dijela nekretnine opisane u točci 2. tužbenog zahtjeva.

19. U cilju identifikacije predmeta spora, sud je izlaskom na lice mjesta, uz sudjelovanje vještaka mjernika Ante Radmana dipl. ing. geod. i vještaka Građevinske struke UĆ dipl. ing. građ. na ročištu održanom dna 29. rujna 2022. (list 76-86 spisa), utvrdio da se predmetne nekretnine nalaze zapadno od lokalne prometnice Put požara, s koje se pristupa direktno pristupnim privatnim putem do objekta stranaka, anagrafske oznake [adresa], sada Put požara 10. U naravi radi se o slobodno-stojećem stambenom objektu katnosti prizemlje i 3 kata, koje je s istočne strane ograđeno betonskim zidom položen uz sam trotoar ulice Put požara. Sa sjevera, nekretnina je ograđena betonskim zidom visine cca 1,70 m. Po kazivanju tužiteljice, navedeni sjeverni ogradni zid pripada nekretnini koja je predmet spora. Ostatak dvorišnog dijela objekta sa zapadne strane je ograđen betonskim zidom u vlasništvu susjednog zemljišta, obitelji S. Južnu granicu čini zamišljeni pravac istok-zapad od početne točke zida sa istočne strane te je udaljen od spomenute stambene zgrade 30 cm od jugoistočnog ruba zgrade i 60 cm od jugozapadnog ruba zgrade, te se spaja sa zapadnom granicom. Vještak mjernik Ante Radman na ročištu je izjavio da ovako opisane i pokazane granice predmetne čestice 1368/1 (zk. č. zem. [katastarska čestica]) sadržavaju određeno odstupanje u odnosu na službenu arhivsku skicu iz 2005., koja je sastavni dio geodetskog elaborata, izrađena za potrebe naručitelja ZĆ. Tužiteljica je potom izjavila da južnu granicu predmetnog zemljišta od zapadnog vanjskog ruba kuće čini zamišljeni pravac od kojeg je istočna točka udaljena 60 cm od vanjskog jugozapadnog ruba objekta, pa u pravcu zapada do ulaznog stupa ogradnog zida kuće obitelji S. Sud je u nastavku utvrdio da se u odnosu na česticu 1368/2 (zk. č. zem. [katastarska čestica]), navedena nekretnina se nalazi istočno od ogradnog istočnog zida kojim je ograđeno dvorište kuće stranaka a u naravi čini dio nogostupa i dio asfaltne ceste Put požara.Ustanovljuje se da je pun. tuženika ključeve dijela prizemlja uručio TĆ, s kojim ključem se otvara sporni dio prizemnog dijela objekta koji je predmet postupka. Radi se o prostoru koji se nalazi u zapadnom dijelu prizemlja i predstavlja garsonijeru, prostoriju wc i kupatilo i mala kuhinja. Ulaz je na ulazna vrata, istočno od navedenih vrata nalazi se prostor koji je u južnom dijelu zatvoren dvokrilnim alu vratima, uz koji se nalaze staklene stijenke, 4-dijelni ulaz širine 4 m. Nije moguć ulaz s juga, već kroz istočna dvokrilna vrata. Radi se o stambenom prostoru s wc, kuhinja i spavaći ležaj površine cca 50 m2. S istočne strane objekta postoje još jedna ulazna vrata, jednosobni stan sa spavaćom sobom, kuhinjom, blagovaonicom, wc. Van vanjskih gabarita zgrade sa sjeverne strane nalazi se zatvoreni prostor ostave visine cca 190 cm. Ispred prostora je dvorišni dio u kojem je postavljen roštilj dimenzija 2,5x2 m. Sa zapadne strane objekta nalazi se ulaz na stubište objekta, a uz koja vrata se nalaze i dvokrilna drvena vrata koja po kazivanju tužiteljice pripadaju spavaćoj sobi jednosobnog stana u prizemlju koji je ranije opisan. Na prvom katu stambenog objekta nalazi se stan koji se sastoji od 3 spavaće sobe, kupatila, odvojenog wc-a, kuhinje, blagovaonice, dnevni boravak, predsoblje, lođe i južne otvorene lođe sa južne strane ispred spavaće sobe i ispred kuhinje. Svaka spavaća soba ima natkriven balkon, a u pred prostoru stana na prvom katu nalaze se izlazna vrata na balkon sa zapadne strane objekta. Na drugom katu kuće nalazi se stan sa 3 spavaće sobe. U jednu spavaću sobu moguć je ulaz sa samog stubišta i u navedenoj sobi se nalazi wc s kupatilom i iz sobe je mogu izlaz na natkriveni balkon s južne strane. U ostatku stana su 2 spavaće sobe sa izlazom na balkone, 2 wc-a s kupatilom, kuhinja, trpezarija i dnevni boravak. Iz kuhinje je moguć izlaz na lođu u južnom dijelu objekta, iz dnevnog boravka također izlaz na lođu s istočne strane objekta, koja je otvorena, te predsoblje kroz koji se prolazi do kuhinje i spavaćeg dijela. Sa zapadne strane ulaznog dijela na drugom katu stubišta, nalazi se dvokrilni izlaz na balkon sa zapadne strane objekta. Ustanovljuje se da je na ročištu nazočna tužena MĆ. Treći kat stambenog objekta predstavlja nedovršenu stambenu jedinicu u rohbau, gdje je vidljiv prostor za wc, kuhinju, kupaonicu, 2 spavaće sobe, dnevni dio, te nenatkrivena terasa površine cca 50 m2. Zapadni prostor spavaće sobe, kao i istočna spavaća soba imaju izlaze na balkone.

20. Tužiteljica se podneskom od 12. listopada 2022. (list 94-95 spisa), očitovala na utvrđenja suda s ročišta održanog dana 29. rujan 2022. na licu mjesta i na navode vještaka mjernika Ante Radmana, pri čemu dostavlja u spis Izjvu od 12. listopada 2022. potpisanu od strane nasljednika sad pok. ĐĆ, ranijeg stvarnog vlasnika i posjednika kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Makar, koja s predmetnom nekretninom graniči u sjevernom dijelu i kojom navedeni potvrđuju da je u naravi sjeverna granica predmetne nekretnine betonski zid visine cca 1,70 m koji se proteže duž čitave granice između ovih dviju nekretnina i koje je sagrađen u cijelosti na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. (list 96 spisa), koju izjavu su potpisali CĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] i ŠĆ , OIB: [osobni identifikacijski broj]. Navodi da je ovim ispravljena sjeverna granica predmetne kat. čest. [katastarska čestica] u skladu sa stvarnim stanjem, a u odnosu na to kako je ista prikazana na službenoj arhivskoj skici iz 2005., stoga tužiteljica ispravlja svoje navode s ročišta 29. rujna 2022 glede južne granice predmetne nekretnine, na način da izjavljuje kako južnu granicu čini zamišljeni pravac istok- zapad od početne točke zida sa istočne strane koji pravi vanjski južni rub stambene zgrade stranaka, pa u pravcu zapada do ogradnog zida nekretnine obitelji S.

21. Vještak Ante Radman u svom nalazu i mišljenju od 22. studenog 2022. (list 97- 106 spisa) utvrđuje da su na očevidu je od strane tužitelja pokazana predmetna nekretnina koja je detaljno opisana na zapisniku sa ročišta na licu mjesta od 29.09.2022. godine i u kojem su detaljno opisane granice predmetne nekretnine. Također su od strane tužitelja naknadno dodane dvije izjave vezane za granice predmetne čestice koje su sastavni dio ovog vještva, i koje su služile za potrebe izrade skice koja je sastavni dio vještva. Sukladno nalogu suda, naknadno sam obavio geodetsku izmjeru, preklopio (homogenizirao) katastarski plan i izradio geodetski snimak – skicu sa preklopljenim katastarskim planom iz koje je vidljivo da se pokazana nekretnina na kojoj se nalazi zgrada i dvorište nalazi na katastarskoj č. zem. [katastarska čestica], odnosno zemljišnoknjižnoj č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] – Makar površine 278 m2. Može se primijetiti da je stvarna površina predmetne čestice 1368/1 K. O. [katastarska općina] – Makar 275 m2, odnosno 3 m2 manja od one upisane u katastar i zemljišne knjige, međutim ta razlika je prihvatljiva razlika sukladno čl. 93 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te mogu izjaviti da je predmetna nekretnina katastarske oznake 1368/1, odnosno zemljišnoknjižne oznake 1760/3 K. O. [katastarska općina] – Makar na skici koja je sastavni dio ovog vještva označena brojevima od 1 do 9. Druga nekretnina koja je predmet ovog postupka je čestica katastarske oznake 1368/2 K. O. [katastarska općina] – Makar površine 34 m2, odnosno zemljišnoknjižne oznake 1760/22 K. O. [katastarska općina] – Makar površine 22 m2 i ona je na skici označena brojevima od 6 do 11. Navodi da je ta nekretnina neusklađena u pogledu katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, međutim ona se u naravi nalazu u sastavu nerazvrstane ceste – Ulice Put Požara, koja je postojeća od 2011. godine te se kao takva može evidentirati kao nerazvrstana cesta u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a sukladno Zakonu o cestama. Vještak je na geodetskom snimku – skici s preklopljenim katastarskim planom od 16. studenog 2022. (list 103 spisa), koji čini sastavni dio vještva, prikazao predmetne nekretnine, čije zatečeno stanje je prikazano na fotografijama izrađenim u nalazu i mišljenju (list 99-102 spisa), uz dostavljene posjedovne i vlasničke listove za predmetne čestice.

22. Vještak građevinske struke UĆ dipl. ing. građ. u svom je nalazu i mišljenju od 9. svibnja 2023. (list 108-137 spisa), utvrdio da je u [adresa], na anagrafskoj oznaci Put Požara 3, izgrađena samostojeća stambena zgrada katnosti prizemlje i tri kata, sa ravnim krovom. Zgrada je, prema nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke, položena na k. č. zem. [katastarska čestica], odnosno zemljišno-knjižnoj č. zem. [katastarska čestica], ZKU 2099, k. o. [katastarska općina]-Makar. Zgrada je izvedena u maksimalnim tlocrtnim dimenzijama 12,77 x 13,20 m, približno pravokutnog oblika, ukupne katnosti prizemlje i tri kata. Na etaži prizemlja zgrade se nalaze tri stambene jedinice, od kojih se dvije sastoje od kuhinje sa blagovaonicom i dnevnim prostorom i kupaonice, dok se treća sastoji od kuhinje sa blagovaonicom i dnevnim prostorom, hodnika, kupaonice i sobe sa pripadajućom vanjskom ostavom sa sjeverne strane zgrade. Na etažama 1. i 2. kata se nalaze dvije stambene jedinice (na svakoj etaži po jedna) koje se zasebno sastoje od hodnika, kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka, tri sobe, kupaonice (na 2. katu dvije kupaonice) i wc-a, te pripadaka pet loggia na 1. katu, odnosno četiri loggie i natkriveni balkon na 2. katu. Etaža 3. kata sadrži jednu nedovršenu stambenu jedinicu koja se sastoji od dnevnog prostora, dvije sobe, kupaonice i wc-a, sa pripadajućom loggiom, natkrivenim balkonom i nenatkrivenom terasom. Slijedom navedenog, zgrada se sastoji od ukupno šest stambenih jedinica. Vertikalna komunikacija između etaža odvija se unutarnjim zajedničkim stubištem. Osim stambene jedinice na 3. katu, zgrada je dovršena i u upotrebi.

Vještak je utvrdio da ukupna neto korisna površina posebnih dijelova zgrade iznosi 349,68 m2, s pripatcima ukupne stvarne površine 124,66 m2. Ukupna korisna vrijednost svih posebnih dijelova iznosi 413. Zgrada je podijeljena na samostalne uporabne cjeline: - stan oznake ''S-1'' u prizemlju zgrade, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, te kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 50,74 m2, korisne vrijednosti površina 49,69 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 50/413, - stan oznake ''S-2'' u prizemlju zgrade, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, te kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 14,82 m2, korisne vrijednosti površina 14,82 m2 , s udjelom korisne vrijednosti površina 15/413, - stan oznake ''S-3'' u prizemlju zgrade, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, hodnika, sobe i kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 38,55 m2, sa pripatkom ostavom površine 4,40 m2, sveukupne korisne vrijednosti površina 40,09 m2 , s udjelom korisne vrijednosti površina 40/413, - stan oznake ''S-4'' na 1. katu zgrade, koji se sastoji od hodnika, kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka, tri sobe, kupaonice i wc-a, ukupne površine posebnog dijela 88,32 m2 , sa pripatkomloggiom površine 3,55 m2, loggiom površine 5,21 m2, loggiom površine 9,01 m2 , loggiom površine 4,52 m2 i loggiom površine 6,69 m2, sveukupne korisne vrijednosti površina 110,06 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 110/413, - stan oznake ''S-5'' na 2. katu zgrade, koji se sastoji od hodnika, kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka, tri sobe, dvije kupaonice i wc-a, ukupne površine posebnog dijela 88,15 m2, sa pripatkomloggiom površine 3,55 m2, loggiom površine 5,21 m2 , loggiom površine 9,36 m2, loggiom površine 6,69 m2 i natkrivenim balkonom površine 4,64 m2, sveukupne korisne vrijednosti površina 109,08 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 109/413,

- stan oznake ''S-6'' na 3. katu zgrade, koji se sastoji od dnevnog prostora, kupaonice, wc-a i dvije sobe, ukupne površine posebnog dijela 69,10 m2 , sa pripatkom nenatkrivenom terasom površine 50,50 m2, loggiom površine 6,69 m2 i natkrivenog balkona površine 4,64 m2 , sveukupne korisne vrijednosti površina 89,06 m2 , s udjelom korisne vrijednosti površina 89/413. Vještak je izvršio grafički prikaz samostalnih uporabnih cjelina – tlocrt etaža objekta (list 124—131 spisa), i to prizemlja, u kojem je označen sporni prostor crvenom bojom, opisan u točci 2. tužbenog zahtjeva (list 124 spisa), te tlocrt 1. kata (opisan u točci 1. tužbenog zahtjeva (list 125 spisa), te tlocrt 2. kata (list 126 spisa), i 3 kata (list 127 spisa).

23. Stranke nisu imale prigovore na nalaz i mišljenje vještaka Ante Radmana dipl. ing. geod. i UĆ dipl. ing. građ., slijedom čega je sud njihove nalaze i mišljenja prihvatio u cijelosti, kao jasne, nedvojbene i izrađene u skladu s pravilima struke.

24. Tužiteljica je podneskom od 9. listopada 2023. (list 143-144 spisa), precizirala tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka geodeta i vještaka građevinske struke, na način da sada tužbeni zahtjev glasi kao u izreci presude, što je sud primio na znanje i dopustio ovako precizirani tužbeni zahtjev raspravnim rješenjem s ročišta dana 26. listopada 2023.

25. Tužena je putem svog punomoćnika na ročištu dana 26. listopada 2023. (list 145-146 spisa) očitovala na ovako postavljeni tužbeni zahtjev, te je pri tom istakla da priznaje dio tužbenog zahtjeva pod točkom 1. i to dio kojim tužiteljica traži utvrđenje da je suvlasnik predmetne nekretnine za 110/413 dijela s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine u Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl. ing. građ., elaborat T.D. 03-03/23-V iz ožujka 2023. godine na tlocrtu 1. kata u mj. 1:100 označenog narančastom bojom, u Stručnom mišljenju i zaključku od 14.03.2023. opisanog kao stan oznake ''S-4'' na 1. katu zgrade, koji se sastoji od hodnika, kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka, tri sobe, kupaonice i wc-a, ukupne površine posebnog dijela 88,32 m2, sa pripatkomloggiom površine 3,55 m2, loggiom površine 5,21 m2, loggiom površine 9,01 m2, loggiom površine 4,52 m2 i loggiom površine 6,69 m2, sveukupne korisne vrijednosti površina 110,06 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 110/413, no tužena se usprotivila drugom dijelu tužbenog zahtjeva pod točkom 1. koji se odnosi na utvrđenje suvlasništva za daljnjih 15/413 dijela s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine u Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl.ing.građ., elaborat T.D. 03-03/23-V iz ožujka 2023. godine na tlocrtu prizemlja u mj. 1:100 označenog crvenog bojom, u Stručnom mišljenju i zaključku od 14.03.2023. opisanog kao stan oznake ''S-2'' u prizemlju zgrade, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, te kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 14,82 m2, korisne vrijednosti površina 14,82 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 15/413, te zahtjevu tužiteljice navedenom pod brojevima 2. i 3., kao neosnovnom: Tužena pri tom ističe da je prednik tužene ĆĆ stekao vlasništvo navedenog dijela kojeg ista osporava u dogovoru sa svojim bratom KĆ, koji je navedeni dio nekretnine u prizemlju manju garažu zapadne ordinacije istom ustupio na ime nepodmirenog dugovanja najamnine za limarsku radnju u kojoj je radio, a koju je isti prema obvezi iz Ugovora od 23. kolovoza 1983. bio dužan plaćati GĆ.

26. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige ZU 2099 k. o. [katastarska općina]-Makar (list 6 spisa), utvrđeno je da je na čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 278 m2, od čega kuća 150 m2 i dvorište 128 m2, te čest. zem. [katastarska čestica] put površine 22 m2, upis prava vlasništva na ime ŽĆČ za cijelo, koji upis je razvidan i iz preslik ZU

2099 k. o. [katastarska općina]- V (list 8-10 spisa),

27. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige ZU 2099 k. o. [katastarska općina], koji je sastavni dio nalaza i mišljenja vještak Ante Radmana dipl. ing. geod. (list 105 spsia), utvrđeno je da je na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 278 m2 (kuća 150 m2, dvorište 128 m2), te kat. čest. [katastarska čestica], put, površine 22 m2 (ukupno 300 m2), upis prava vlasništva u B listu na ime ŽĆČ MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za cijelo. u listu je pod br. Z-859/2022 zaprimljenom dana 11. veljače 2022. evidentirana zabilježba pokretanja postupka, tužba P-1319/20, tužiteljice ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

28. Uvidom u prijepis posjedovnog lista br. 1045 k. o. [katastarska općina]-Makar (list 7 spisa), utvrđeno je da je na čest. zem. [katastarska čestica] požare, ukupne površine 278 m2, od čega kuća 150 m2 i dvorište 128 m2 te čest. zem. [katastarska čestica] požare ukupne površine 34 m2, od čega cesta lokalna 11 m2 i neplodno 23 m2, upis posjeda na ime ĆĆ za cijelo.

29. Uvidom u ugovor o podjeli kuće i obvezama prema radovima u istoj, u kući u [adresa], sastavljen dana 23. kolovoza 1983. (list 11-12 spisa), utvrđeno je da je ugovor zaključen između ugovornih stranka ĆĆ EĆ, ŽF i ŽF Č i VĆ. U čl. 1. ugovora utvrđeno je da drugi kat ostaje Vukovi Nedi sa prizemljem u kojem se sada nalazi limarska radnja. Prvi kat ostaje ŽF sa prizemljem u kojem se nalazi garaža. ŽF VĆ i M ostaje jednosobni stan u prizemlju s nus prostorijama i potkrovlje. U članku 2. ugovora navedeno je da se obvezuje ŽF da će kupiti pločice i sanitarije za kuhinju, kupatilo i hodnik, te parket za sobe na II. katu. Isti se obvezuje da će platiti priključak za struju i sat. Također se obvezuje ŽF da će od 1. siječnja 1987. plaćati najamninu za limarsku radnju prema dogovoru između ŽF i ŽF EĆ, a u skladu s tržišnim cijenama, te je utvrđeno da ŽF u slučaju bolesti ili ako ne radi nije dužan plaćati najamninu. U točci 3. ugovora obvezan je ĆĆ da će snositi troškove izrade postavljanja parketa, pločica, sanitarije, struje i vode na II. katu, dok je u točci 4. utvrđeno da se zajednički obvezuju ĆĆ i ŽF da će gore navedene obveze i preseljenje izvršiti do 1. prosinca 1983. , ujedno se obvezuju da će zajednički snositi troškove za izradu stepeništa, te se isti zajedno obvezuju kakao je to navedeno u točci 5. da će zajednički snositi troškove oko izrade krova i vanjske fasade. Ugovor je popisan od strane ugovornih stranka ĆĆ, ŽF i ŽF Ž, te svjedoka NĆ i ŽF MĆ.

30. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Pejkovića sa sjedištem u [adresa] br. O-671/20 UPP/OS-146/20 od 3. prosinca 2020. (list 13-23 spisa), utvrđeno je da je iza smrti pok. KĆ, imovina ostavitelja pobliže označena pod točkom I. izreke rješenja, raspoređena temeljem oporuke KĆ iz [adresa], proglašena kod javnog bilježnika. Ante Pejkovića sa sjedištem u [adresa], na zapisniku od 3. prosinca 2020., broj oporuke OU 34/08 od 9. lipnja 2008. (list 24-25 spisa) i sporazuma nasljednicima HĆ, supruga ostavitelja, JĆ sin ostavitelja i ŽĆ kći ostavitelja, onako kako je to pobliže opisano pod točkom II. izreke rješenja. Prema navedenom rješenju sadržanom u točci II. 3. rješenja, tužiteljici ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za pripala je za cijelo nekretnina navedena pod točkom I.E)1. i to nekretnina položena u k. o [katastarska općina] – Makar, vanknjižno vlasništvo, - pravo vlasništva dijela obiteljske kuće izgrađene na k. č. [katastarska čestica] (katastarske oznake k. č. [katastarska čestica]), anagrafske oznake [adresa], i to dijela u naravi predstavlja prvi kat kuće, za cijelo i malu garažu u prizemlju za cijelo.

31. Uvidom u Oporuku Neda Vukovića OIB: [osobni identifikacijski broj], (list 54 spisa), utvrđeno je da je oporuka vlastoručno napisana, naslovljena kao "Ostavština poslije moje smrti". U oporuci je navedeno da svoju nepokretnu imovinu ostavlja svom sinu ČĆ drugi kat kuće , jednosoban stan u prizemlju i malu garažu od petnaest kvadrata. Svom unuku ČF ostavlja veliku garažu u prizemlju s podrumom, Kćerki IĆ ostavlja treći kat kuže. Na selu zaseok Dubrava ostavlja svom sinu ČĆ prvi kat, a prizemlje svom sinu RĆ. Iz sadržaja rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnik Anamarije Arapović Vranješ sa sjedištem [adresa] posl. br. O-38/2021 UPP/OS-16/2021 od 10. ožujka 2021. god. razvidno je da je ostavitelj ĆĆ za života sačinio vlastoručnu oporuku kojom je raspolagao dijelom svoje imovine, a koja oporuka je proglašena na zapisniku kod javnog bilježnika dana 22. veljače 2021, te su na ostavinskoj raspravi održanoj dana **.**.2021. MĆ, supruga ostavitelja, te MF u svoje ime i kao zz ČF, TĆ i RF, djeca ostavitelja, poštivale odredbe oporuke ostavitelja ako pravovaljane i istinite, a u odnosu na preostalu imovinu koja nije obuhvaćena oporukom prihvatili su svoje zakonske nasljedničke dijelove, ujedno se sporazumjevši da cjelokupna pokretna i nepokretna imovine, te prava pripadnu u cijelosti supruzi ostavitelja MĆ, pa je na osnovu sporazuma nasljednika sva pokretna i nepokretna imovina pobliže navedena pod točkom I. rješenja raspoređena nasljednici prvog nasljednog reda MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], supruzi ostavitelja za cijelo.

32. Na ročištu dana 3. veljače 2025., saslušani su tužiteljica i tužena u svojstvu parničnih stranaka.

33. Tužiteljica ŽĆ u svom iskazu navodi da je predmet spora je ova mala garaža koju je njen otac dobio nakon dogovora koji je postignut između njega, njegovog brata EĆ, sestre K i njihovih roditelja. Navodi da je njen otac, zajedno s obitelji, došao je iz [adresa] u [adresa] na poziv bake. Djed je bio 100% invalid, imao je veliku penziju i baka i on su kupili ovaj plac i počeli zidati kuću, baka je zvala njenog oca da dođe iz Rijeke, da se vrati, da im pomogne završiti kuću i ostane tu živjeti. U lipnju 1976., njena je obitelj došla iz [adresa] u [adresa], a u kolovozu je otac otvorio autolimarsku radionu u velikoj garaži, gdje je radio kao limar. Prije nego su došli iz Rijeke, otac je svu svoju ušteđevinu poslao baki da se napravi kat kuće. Međutim, taj novac se za to nije utrošio, obzirom da je stric ĆĆ s tim novcem kupio auto, nakon čega je otac prodao stan, vratio se u [adresa] s tim novcem i taj novac je uložio u kuću, financira je sve vezano za priključak vode, struje, sredio je prizemlje, prvi i drugi kat, gdje je stric ĆĆ živio. Otac je radio u velikoj radioni. Odnosi između njega i njegovog brata EĆ nisu bili dobri. Naime, stric nije htio sudjelovati u plaćanju bilo čega. Prvotni dogovor je bio da njenom ocu pripadne ova velika radiona, međutim stric ĆĆ je nagovorio baku da se to promijeni, tako da ta velika radiona pripadne njemu. Njenom ocu je pripala mala garaža, dok je stricu EĆ pripala velika garaža u kojoj je otac radio. Ključeve male garaže imali su i njen otac i stric ĆĆ, koristili su garažu na način da se tu odlagao alat, stvari i ostalo. Nakon što je otac napravio kuću u [adresa] i odselio 1990., velika garaža je ostala stricu EĆ, a ostao mu je i ključ od male garaže. U toj maloj garaži, pomoćnom prostoru držala su se drva, ugalj i alat. Dok nisu odselili u [adresa], živjeli su na prvom katu, a nakon što su odselili u [adresa], na prvom katu je ostao živjeti brat JĆ, zajedno sa svojom suprugom i tu je živio sve do 2015. i za to vrijeme je koristio ovu malu garažu, tu je držao drva za ogrjev. Što se tiče njihovih odnosa s obitelji strica EĆ, njihovi odnosi nikada nisu bili dobri, jedva bi se pozdravili kad bi se susreli na stubištu. Nikada nisu skupa večerali, družili se, išli na nekakva slavlja. Nakon što je otac s obitelji, odselio u [adresa], možda su sveukupno tri puta bili u ovoj kući. Brat JĆ je tu živio do 2015., a nakon brata na prvi kat kuće uselili su se njegovi prijatelji koji i danas tu žive, a kako njima nije bila potrebna ova mala garaža, oni je nisu koristili, a ni više nisu dolazili, niti su koristili ovu malu garažu. Nakon što je njen otac umro, budući da je njoj pripala ova mala garaža, otišla je do ove kuće da to vidim i tada je vidjela da je u tom prostoru male garaže napravljen stan ili poslovni prostor, stavljena su druga vrata, zid. U svezi toga razgovarala sa strinom i njenim sinom ČĆ u više navrata i on joj je sam rekao da je on to napravio, da je to njegovo i nakon toga je ona ovo dala na sud. Navodi da koliko je njoj poznato, njenog brata JĆ nitko nije ometao dok je koristio ovaj sporni prostor male garaže dok je živio na prvom katu kuće. Obiteljski dogovor kojim je prvotni dogovor promijenjen, a kojem je njenom stricu EĆ sada pripala velika garaža, a njenom ocu mala garaža, bio je u kolovozu 1984. Otac je u ovoj velikoj garaži radio sve do 1990., kad su odselili u [adresa], gdje je otac napravio radionu. Ispočetka je otac radio i jedno vrijeme u velikoj garaži, dok nije registrirao garažu u [adresa], to je bilo iste godine, vrlo kratko. Prema tom dogovoru po kojem je ova velika garaža pripala stricu EĆ, njen je otac bio u obvezi EĆ plaćati najamninu za korištenje velike garaže, počevši od 1985. Kad je otac to htio platiti EĆ, njena baka je to zabranila i rekla je da on nema šta plaćati EĆ najamninu dok je ona živa. Baka Ž je umrla 1993.Navodi da joj je sve to poznato jer je ona tu živjela i stalno su u svezi toga bile svađe, te joj nije poznato ništa vezano za nekakve posudbe novca između njenog oca i strica EĆ. Njen otac nikada nije bio nikome dužan, pa ni stricu EĆ. Stric ĆĆ nije nikada ništa radio u velikoj garaži dok je otac držao limariju, nakon što je njen otac iselio, stric je ušao u ovu garažu. Nakon što je mala garaža pripala njenom ocu, njen otac nije zabranjivao stricu EĆ da koristi ovu malu garažu koja je njemu pripala, oboje su imali ključeve, držali tu alat i ostalo. Kad je njen otac odselio u [adresa], tri puta je bio u kući u [adresa] i to kad je baka umrla, kad se njenom bratu rodio sin i kad je njen brat operiran. Nakon što je moj otac odselio u [adresa], njegovi odnosi s bratom su bili kao i do tada – nikakvi. Ako bi se baš morali javiti, javili bi se, a ako ne, izbjegli bi. Nakon što je njen brat JĆ odselio s prvog kata kuće, u maloj garaži ostale su naše stvari – daske, punti i ostalo. JĆ je imao ključeve te garaže. Ima on i danas ključeve, ali vrata su promijenjena. Navodi da postoji pisani papir koji su taj dogovor iz 1984. svi članovi obitelji potpisali, a to je ugovor koji joj je predočen od strane suda (list 11-12 spisa). Ne može se sjetiti je li baka Ž bila potpisnik tog ugovora, ali bila je prisutna. Osim ove, koliko zna, ne postoji nikakva druga isprava. Nije joj poznato da je njen otac KĆ pokretao nekakve postupke protiv strica EĆ, koliko zna nije ih pokretao. Navodi da je njen otac dopustio stricu EĆ da ostavlja svoj alat u maloj garaži, stric ĆĆ se bavio nekakvom strujom i tu je držao alat potreban za rad, i nakon što je njen otac odselio u [adresa], stric ĆĆ je i dalje imao ključeve te male garaže kao i njen otac.

34. Tužena MĆ rođ. I u svom iskazu navodi da ostaje kod svog priznanja tužbenog zahtjeva pod točkom I. u dijelu koji se odnosi na dio nekretnine u naravi prvi kat, stan na prvom katu zgrade. U odnosu na ostatak tužbenog zahtjeva, dio nekretnine koji se odnosi na malu garažu, navodi da je tu malu garažu koristio njen suprug ĆĆ, a dok je njegov brat KĆ živio na katu i on je koristio tu malu garažu, držao je drva za ogrjev i ugljen. U početku prema prvotnom dogovoru, KĆ je pripala mala garaža koja je predmet spora, a njenom suprugu EĆ je pripala velika garaža. U svezi toga oni imaju i ugovor da će KĆ plaćati EĆ najamninu za veliku garažu koju je koristio. Međutim, unatoč tome, KĆ nikada nije platio ništa od najamnine za veliku garažu, stalno je govorio da nema. Njoj je to bilo čudno, tražila je od EĆ da vidi što će s tim, ali on joj je rekao da se on ne želi suditi i da se ona u to ne miješa. Nakon toga, kad je njen suprug ĆĆ ponovno tražio od KĆ novac za najamninu jer KĆ nije ništa od najamnine platio, KĆ je rekao da nema novca, ali ako mu odgovara, da uzme malu garažu. To su se njih dvoje dogovorili između sebe. To je bilo 5-6 godina prije nego što je KĆ umro. U svezi toga nisu ništa potpisali, kao što sam navela, oni su to razgovarali između sebe u četiri oka, a o tom dogovoru joj je rekao njen suprug. Kad su se oni to dogovorili, njen suprug ĆĆ je promijenio vrata na ovoj maloj garaži. Kad je to KĆ vidio, tome se nije protivio. Bio je u prilici vidjeti da su vrata promijenjena, često je prolazio tuda, išao je tuda u kafić do UF, ovuda bi prolazio i svirnuo bi.Navodi da je njen suprug koristio malu garažu 40 godina, otkako je u [adresa]. Ovaj prostor male garaže sada koristi njen sin TĆ, a moj suprug ĆĆ je u oporuci raspolagao s ovim dijelom nekretnine na način da je ovu malu garažu ostavio sinu ČĆ. On ne bi s tim raspolagao da to nije bilo njegovo. Navodi da nije istina da njen suprug ĆĆ nije radio, ĆĆ je kupio ovu lokaciju za kuću, baka je posudila dio novca kojeg je njen suprug ĆĆ vratio, on je radio struju, imao je dizalice i sa svojim prihodima je školovao troje djece. Navodi da je točno da je ona sa tužiteljicom razgovarala nakon smrti njenog oca KĆ, bio je postignut dogovor da se ona neće miješati, a da njen sin ČĆ napravi njoj na prvom katu vodu i struju, da sve njeno odvoji, obzirom da je cijela kuća upisana na EĆ. Međutim, kako njen sin ČĆ radi noćnu smjenu, nije joj se odmah javio, zaboravio na to, tužiteljica je odmah ustala s tužbom, a ona bih na taj njen prijedlog pristala. Nakon što su KĆ i njen suprug ĆĆ postigli dogovor da na ime neplaćene najamnine KĆ njenom suprugu EĆ prepusti ovu malu garažu, nije sigurna je li KĆ EĆ dao ključeve te male garaže koje je imao, zna da su ključeve male garaže imali i KĆ i ĆĆ. Nakon što je KĆ odselio u [adresa], u garaži nisu ostale njegove stvari, JĆ je tu držao drva za ogrjev, a nakon što je odselio, drva više nije bilo, tako da su u maloj garaži ostale samo Nedove stvari. KĆ i ĆĆ su postigli dogovor 5-6 godina prije Matine smrti, ne može se sjetiti je li to bilo 2015. godine. KĆ je veliku garažu koristio do 1990. Bilo je dogovoreno da će iznos najamnine biti po tržišnoj cijeni, taj je iznos naveden u papirima, te papire ima i tužiteljica. Taj dogovor koji su njen suprug ĆĆ i KĆ postigli, bio je upravo u ovoj garaži, ona tu nije bila prisutna. ĆĆ ju je pozvao da donese rakiju, što je napravila i otišla. U to vrijeme je JĆ još tu stanovao, sigurno još godinu dana. Odnosi između EĆ i KĆ su bili takvi da bi se pozdravili, kad bi se susreli na piću, popili bi i platili jedan drugom piće. KĆ kad bi prošao kraj kuće, svirnuo bi. ĆĆ je dva puta bio u [adresa] posjetiti KĆ kad je bio bolestan, ĆĆ nije bio u dobrim odnosima s Matinom suprugom. ĆĆ je predložio da se zaključi ovaj ugovor (list 11-12 spisa), svi su u tome sudjelovali, baka nije tu imala glavnu riječ, nije ona određivala kome će što pripasti. Nakon što je JĆ odselio s prvog kata, u maloj garaži nisu ostale nikakve stvari od JĆ. Nakon njega su u stanu ostali podstanari koji plaćaju najamninu prije JĆ, sada tužiteljici. Nikada nitko nije plaćao struju niti u velikoj, niti u maloj garaži, oni to već 40 godina plaćaju.

35. Tužiteljica u tužbi ističe da je vlasništvo predmetnih suvlasničkih dijelova nekretnine, opisanih u tužbenom zahtjevu stekla nasljeđivanjem iza svog pok. oca KĆ, kao jedne od ugovornih strana Ugovora o podjeli kuće od 23. kolovoza 1983.

36. U provedenom dokaznom postupku saslušani su predloženi svjedoci TĆ pok. EĆ, SF pok. N, VF pok. OĆ, KF pok. OĆ, DĆ pok. OĆ, PĆ sin U, JĆ pok. KĆ, HĆ rođ. KF, IF pok. NĆ, UF pok. NĆ.

37. U ocjeni dokaza izvedenih tijekom postupka, cijeneći prvenstveno iskaz i navode same tužene iznesene tijekom postupka i u svom iskazu u kojem ista priznaje tužiteljici tužbu i tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na utvrđenje prava suvlasništva tužiteljice na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 ZU 2099 k. o. [katastarska općina] – Makar u 110/413 dijela s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine u Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl. ing. građ., elaborat T.D. 03-03/23-V iz ožujka 2023. godine na tlocrtu 1. kata u mj. 1:100 označenog narančastom bojom, u Stručnom mišljenju i zaključku od 14.03.2023. opisanog kao stan oznake ''S-4'' na 1. katu zgrade, koji se sastoji od hodnika, kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka, tri sobe, kupaonice i wc-a, ukupne površine posebnog dijela 88,32 m2, sa pripatkom loggiom površine 3,55 m2, loggiom površine 5,21 m2, loggiom površine 9,01 m2, loggiom površine 4,52 m2 i loggiom površine 6,69 m2, sveukupne korisne vrijednosti površina 110,06 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 110/413. Tužena potvrđuje navode tužiteljice da je između prednika tužiteljice KĆ i prednika tužene EĆ, zaključen Ugovor o podjeli kuće u [adresa] od 243. kolovoza 1983., prema kojem ugovoru je prednik tužiteljice KĆ stekao isključivo vlasništvo I kata kuće izgrađene na čest. zem. čest. 1760/3, kuća i dvorište ukupne površine 278 m2 ZU 2099 k. o. [katastarska općina] – Makar, anagrafske oznake [adresa], naprijed opisanog u tužbenom zahtjevu, te da je prema tom ugovorom istom pripao uz navedeni prvi kat kuće i prostor u prizemlju garaža – pobliže opisan u tužbenom zahtjevu, prema nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl. ing. građ od 14. ožujka 2023. opisan kao stan oznake "S-" u prizemlju zgradi, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, te kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 14,82 m, kojim prostorom je prednik tužiteljice KĆ, kao vlasnik raspolagao na način da je istog ustupio predniku tužene GĆ na ime nepodmirenog dugovanja s naslova najamnine za korištenje prostora velike garaže u kojoj je isti obavljao limarske radove, a koju najamninu je KĆ bio u obvezi plaćati GĆ prema Ugovoru o podjeli kuće i obvezama prema radovima u istoj, u kći u [adresa], sastavljen dana 23. kolovoza 1983.

38. Tužbenim su zahtjevom tužiteljice predmetni posebni dijelovi nekretnine na kojima se traži utvrđenje prava suvlasništva u utuženim suvlasničkim dijelovima s kojima je neodvojivo povezani posebni dijelovi nekretnine, opisani prema nalazu i mišljenju vještaka UĆ dipl. ing. građ. od 14. ožujka 2023.,a koji čine zasebnu građevinsku cjelinu, koje opisane suvlasničke dijelove tužena ne osporava.

39. Iz naprijed navedenih navoda tužene kojim ista priznaje tužiteljici označeni suvlasnički dio čest. zem. [katastarska čestica] od 110/413 dijela, s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezan posebni dio nekretnine opisan u tužbenom zahtjevu stana na 1. katu zgrade, tužena je navela da je predniku tužiteljice KĆ pripala i mala garaža koja je predmet spora, dok je njenom suprugu GĆ pripala velika garaža, prostori prizemlja zgrade, što nedvojbeno upućuje na zaključak suda da je navedeni Ugovor o podjeli kuće i obvezama prema radovima u istoj u kući u [adresa], od 23. kolovoza 1983. i u naravi realiziran, pa je stoga neistinit upis prava vlasništva cijele predmetne kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2099 k. o. [katastarska općina] – Makar, na imenu tužene za cijelo, pa tako i upis na njenog prednika SĆ.

40. U tom pravcu su, na okolnost realizacije navedeno Ugovora o podjeli kuće od 23. kolovoza 1983. iskazivali i saslušani svjedoci TĆ, SF pok. N, VF pok. OĆ, KF pok. OĆ, DĆ, PĆ sin U, JĆ pok. KĆ, HĆ, NF.

NĆ i UF pok. NĆ.

41. Svjedok TĆ pok. EĆ, u svom je iskazu naveo da je sporni dio nekretnine koji je prikazan na tlocrtu prizemlja, obojan crvenom bojom (list 124 spisa), pripadao njegovom ocu GĆ, koji je njemu taj dio ostavio oporučno, ta da je on taj prostor u cijelosti uredio prije 6-8 godina, da otkako on zna za sebe, to je prostor garaže u kojoj su se držale stvari, a kako je to izgledalo prije i kako se to koristilo prije njega, to mu nije poznato. Do predmetne prostorije bila je garaža koju je držao njegov stric KĆ i u toj garaži radio je limariju, a predmetni prostor trebao je biti prostor za bojanje auta, kao komora, ali to nikada nije napravljeno, jedno vrijeme taj prostor koristio njegov stric KĆ, ali kasnije to je nastavio koristiti njegov otac. Prvi kat kuće koristili su otac i majka tužiteljice – KĆ i HĆ, drugi kat kuće koristila je njegova obitelj, a zadnja etaža nije napravljena, nije dovršena, izgleda kao što je prikazano na fotografijama. U spornom prostoru, prvotno stvari držao stric KĆ, ali nakon nekog vremena stric KĆ i njegov otac imali su nekakav dogovor vezano za novac i posudbu novca, zbog čega je stric KĆ njegovom ocu taj prostor prepustio da ga uzme i da ga koristi, to je njegov stric njegovom ocu prepustio u vlasništvo i o čemu mu je govorio sam otac u više navrata, a njemu otac ne bi prepustio taj dio da to nije njegovo vlasništvo, ne bi dozvolio da on ulaže u nešto što nije bilo njihovo. Upoznat je sa ugovorom koji mu je predočen od strane uređujućeg suca (list 11 spisa), to je ugovor koji i ima kući, te da se njegov stric KĆ nije u cijelosti držao tog dogovora prema ugovoru, nije napravio kako je rečeno, to zna jer je on to sve napravio. Nadalje navodi da je KĆ pripao ovaj prvi kat kuće, ostatak kuće je na njegovom ocu, a cijela kuća je upisana na njegovog oca. Ne zna temeljem kojeg osnova je stric KĆ jedno vrijeme držao sporni prostor, kojeg je radi novca, radi nekakvog dugovanja dao u vlasništvo njegovom ocu, te da se dugovanje zbog kojeg je stric KĆ predmetni prostor prepustio u vlasništvo njegovom ocu, odnosilo na to što su prije njegov otac i stric KĆ zajedno jedno vrijeme radili limariju, ali stric KĆ njegovom ocu nije plaćao, zbog čega je njegov otac prestao raditi s njim i počeo je raditi u pošti, uz to je postojao dug što je prema ovom ugovoru, koji mu je predočen od strane suca, stric KĆ bio dužan njegovom ocu plaćati najam za prostor garaže u kojem je radio limariju, a on to nije plaćao. Ne može se izjasniti do kad je pok. KĆ držao u posjedu ovaj sporni prostor u prizemlju, on je u to vrijeme bio dijete. Nakon što je prema dogovoru stric KĆ radi dugovanja, predmetni prostor prepustio u vlasništvo njegovom ocu, od tada njegov otac ima ključeve tog prostora, a prije toga nije mu poznato tko je sve imao ključeve, kao ni jesu li stric KĆ i otac zajedno koristili jer su zajedno i radili ili je to koristio samo stric KĆ. Njegov otac i stric KĆ u svezi tog davanja prostora njegovom ocu nisu sastavili nikakvu ispravu.

42. Svjedok SF pok. N, u svom je iskazu naveo da je ovaj sporni prostor u prizemlju koji pokazan od strane uređujućeg suca (list 124 spisa), koristio je njegov punac ĆĆ, koji je imao ključeve tog prostora, tu je držao alat, obzirom da je radio vodu i struju, a x puta bi oni tu zajedno sjeli, pojeli i popili u tom prostoru. Nitko drugi osim njega otkako on tu dolazi od 1993. nije koristio taj prostor. KĆ je poznavao i otkako zna od 1993. on taj prostor nije koristio. Što se tiče samog stjecanja tog dijela nekretnine, ne zna na koji način je to stečeno i na temelju čega je bila podjela ove kuće. Što se tiče korištenja cijele kuće, zna da je prizemlje kuće u kojem je sporni prostor koristio ĆĆ, prvi kat su koristili KĆ i njegov sin JĆ, a ŽĆ je otišla iz te kuće. Drugi kat i zadnja etaža koristili su i pripalo je EĆ i MĆ. Između svih njih nikada nije bilo nikakvih sporova vezano za korištenje kuće i ne zna na temelju čega je takva podjela dogovorena.

43. Svjedok VF pok. OĆ, u svom iskazu navodi da je u prostoru koji je na skici tlocrta prizemlja (list 124 spisa), obojan zelenom bojom i označen kao stan S-1, njegov zet pok. KĆ radio limariju u tom većem prostoru, a drugi prostor obojan crvenom bojom koji je predmet spora, u to vrijeme bila je garaža ugrubo izgrađena, na kojoj su bila velika ulazna vrata po cijeloj južnoj strani te garaže i u tom prostoru je njegov zet znao parkirati jedno auto, bubu. To je bilo u vrijeme kad je on išao u srednju školu 1978-1979. godine. Zet je radio samo u ovoj većoj garaži, a ne zna tko je kasnije koristio ovu garažu koja je predmet spora. Što se tiče cijele kuće, prvi kat kuće koristio je njegov zet KĆ i sestra HĆ, drugi kat je koristio ĆĆ i MĆ a zadnja etaža je bila namijenjena bratu LĆ, kasnije se to nešto uređivalo i dogovaralo, misli da je ĆĆ kasnije to uzeo i uredio. KĆ je jedno vrijeme živio u [adresa], po povratku iz Rijeke živio je prizemlju u jednom prostoru iza garaže. Kad je napravljen drugi kat kuće, on je prešao živjeti na prvi kat, a ĆĆ je prešao na drugi kat. KĆ je koristio ovaj prostor koji je predmet spora, obojan crvenom bojom, on je držao ključeve tog prostora i tu je držao neke dijelove, a nije mu poznato do kada je on to držao u posjedu. Poznato mu je da je ranije bilo nekakvih dogovora da će velika garaža ostati GĆ, a da će mala garaža koja je predmet spora, ostati KĆ, ali ne zna kako je to kasnije između njih uređeno, dugo on tu nije bio, a ne može se sjetiti kada posljednji put bio tu. Kad je KĆ odselio u [adresa], ĆĆ je preuzeo ovaj prostor garaže. Ne zna točno tko je držao prostor male garaže, misli da je KĆ držao još prostor te male garaže, a čuo je da je ĆĆ u tom prostoru male garaže napravio apartman, ali to nije vidio. KĆ je negodovao, on s KĆ nije razgovarao na tu temu, zna da je bio nezadovoljan zbog tih odnosa s bratom.

44. Svjedok KF pok. OĆ u svom iskazu navodi da je u ovoj velikoj garaži obojana zelenom bojom na skici (list 124 spisa), KĆ imao je autolimarsku radnju, a manji predmetni prostor obojan crvenom bojom, bila je mala garaža koja je služila kao skladište, tu su držali ugljen, drva, materijal, služio je kao pomoćni prostor, skladište. Po povratku iz [adresa], KĆ je s njegovom sestrom uredio jedan mali jednosobni stan u prostoru iza garaže, gdje su živjeli kad su došli iz Rijeke, a njihovi roditelji su živjeli su na selu, u Dubravi. Kasnije je KĆ uredio prvi kat kuće i tu je prešao živjeti s obitelji, na jednoj polovici kata, dok je na drugoj polovici kata živio njegov brat ĆĆ koji je tada bio neoženjen i nezaposlen. U međuvremenu se i ĆĆ oženio i sa svojom suprugom je živio na tom prvom katu, zajedno s KĆ i njegovom sestrom i jedno vrijeme je tako funkcioniralo. Postojao je između njih dogovor da prvi kat i velika garaža budu vlasništvo KĆ, drugi kat i mala garaža da pripadne GĆ, a potkrovlje je trebalo pripasti njihovom trećem bratu LĆ koji živi u [adresa]. Mali stan u prizemlju gdje je prvo živio KĆ kad se vratio iz Rijeke, a kasnije njihovi roditelji, trebao je pripasti njihovim roditeljima, a nakon njih sestrama koje žive u [adresa] i [adresa], da kad dođu u [adresa] da imaju gdje ostati. Po tim uvjetima je i KĆ došao iz Rijeke, prodao je svoj stan u [adresa] i taj novac uložio u kuću. Navodi da je njihova majka kasnije okrenula taj dogovor, u želji da zaštiti EĆ koji je u to vrijeme bio nezaposlen, tražila je da KĆ radi u velikoj garaži, a nakon što ona umre, da HF plaća najam te garaže, a da KĆ pripadne ova mala garaža obojana crvenom bojom. KĆ to nije bilo drago jer ga se prvotnim dogovorom nagovorilo da dođe iz Rijeke. On je svoja sredstva uložio u gradnju kuće zajedno s majkom, koja je zbog oca primala veliku invalidninu. Kako više nije bio moguć suživot KĆ i EĆ na istom katu s obiteljima, ĆĆ je trebao preseliti na drugi kat, a KĆ je za to trebao kupiti pločice, parket, sanitariju, kako bi ĆĆ sebi uredio taj drugi kat i na njega preselio. KĆ je kupio sav materijal potreban za uređenje, a ĆĆ je to uredio. Bio je njihov zajednički dogovor da srede fasadu kuće i stepenice. U prvoj fazi napravljen je dio fasade, KĆ je platio svoj dio, a ĆĆ svoj dio nije, zbog čega je KĆ platio ostatak koji je trebao podmiriti ĆĆ. Nakon toga KĆ više nije htio ništa ulagati, kupio je zemljište u [adresa], izgradio kuću i gore preselio i svoj posao, tako da još za života njihove majke nije došlo do realizacije tog njenog traženja da KĆ plaća EĆ najam za korištenje tog velikog prostora garaže. KĆ je odselio u [adresa] još u vrijeme dok je njihova majka bila živa i predao je EĆ ovu veliku garažu. Mala garaža je bila Matina garaža, on ju je koristio, držao je tu drva, ugljen i ostalo. Na prvom katu kuće gdje je prije živio KĆ, ostao je živjeti njegov mlađi sin JĆ koji se u međuvremenu oženio. Navodi da je vjerojatno ĆĆ imao ključeve i ove male garaže i sigurno je i on držao neke stvari u tom prostoru, te da mu je poznato da se ĆĆ proširio u prizemlju, te da je bez odobrenja ušao u ovaj prostor male garaže, a to je čuo iz priča u zadnje vrijeme. Otkako je KĆ iselio u [adresa], on skoro više nije dolazio u ovu njihovu kuću. Misli da je Matin sin JĆ također koristio ovaj prostor male garaže. Ne zna tko je uredio sada ovaj prostor male garaže, misli da se JĆ tome protivio, zna da je reagirao kad je zagrađen prolaz između stepeništa i garaže, jedan hodnik gdje je JĆ držao svoju biciklu i neke stvari i da su oko toga svega bile svađe između JĆ i njegovih rođaka. Nije mu poznato je li KĆ dolazio i koristio ovu malu garažu nakon što je odselio u [adresa], JĆ zasigurno je. Ključeve ove garaže koja je predmet spora imali su i ĆĆ i JĆ, ključeve je imao i KĆ. ĆĆ je imao ključeve te garaže jer se jedno vrijeme bavio nekakvim dizalicama i u tom prostoru je držao neke dizalice. KĆ je u [adresa] odselio 1989-1990. KĆ je stan na prvom katu i malu garažu ostavio tužiteljici, dok ostatak kuće koristi ĆĆ, odnosno Nedova djeca. Prvi kat kuće ŽĆ je sada iznajmila trećim osobama, nekim podstanarima. Da je ĆĆ ušao u ovaj prostor male garaže, čuo je u razdoblju nakon 2000. godine, ne prije, ali se ne može izjasniti kada točno.

45. Svjedok DĆ, navodi da je radio kao autolakirer i od 1975. godine zajedno s KĆ koji je bio autolimar, u ovoj velikoj garaži u predmetnoj kući, a nakon što se 1978. godine zaposlio u Promet Makarska kao vozač, znao bi povremeno zimi u slobodno vrijeme u njegovoj garaži obavljati poslove lakiranja automobila. U ovoj maloj garaži koja je predmet spora, držao se alat, uglavnom građevinski alat i ništa za drugo se ta prostorija nije koristila. Poznato mu je da su se KĆ i ĆĆ dogovorili da ova veća garaža pripadne EĆ, zajedno s drugim katom kuće, a da KĆ pripadne prvi kat i mala garaža. Treći kat koji je bio napravljen, sestre su se zajedno kao i brat NF odrekle u korist EĆ. Naime, cijela kuća je bila na EĆ upisana. U vrijeme kada je ĆĆ počeo raditi u pošti 1978., bila je napravljena garaža i prvi kat. Drugi kat je napravljen 1982. -1983. Cijela kuća je završena do 1991., do početka Domovinskog rata. Godine 1990. nešto prije početka rata, KĆ je kupio teren u [adresa] i počeo je raditi sebi kuću. Kad je KĆ napravio ovu kuću u [adresa], izašao je iz ove kuće, a to je bilo prije nego što je njegova majka umrla. KĆ je iz kuće iselio najkasnije 1991., prije Domovinskog rata. Što se tiče ove male garaže, u toj su garaži oni zajedno držali stvari – mašinu za beton, alat, više je bilo Nedovih stvari nego Matinih. Nakon što je KĆ iselio, u garaži je ostao alat. Ne zna kako su se oni kasnije dogovorili hoće li alat ostati ili ne. Taj prostor nije bio uređen, nije bio ožbukan. U međuvremenu, nakon što je KĆ odselio u [adresa], njegov sin je ostao živjeti na ovom prvom katu, sve dok nije sebi napravio kat na kući u [adresa], sada tu stoje podstanari. Što se tiče ove male garaže, poznato mi je da je ona preuređena, to mu je sam TĆ, Nedov sin rekao, da je on tu napravio jedan apartman, on drži i ovu veliku garažu, a napravio je i stan iza velike garaže. To je napravljeno ima 3-4 godine. U ovom prostoru iza garaže gdje je napravljen stan, svi su živjeli dok nije napravljen ovaj prvi kat. KĆ je prvotno živio u stanu iza garaže, a ĆĆ je živio na prvom katu s majkom, dok se nije napravio drugi kat, a onda je ĆĆ preselio na drugi kat, a KĆ se uselio na prvi kat, to je sve bilo dok je majka bila živa. Poznato mu je i da je dogovor JĆ i njegove sestre ŽĆ, djece KĆ, da ovaj stan na prvom katu kuće i ova mala garaža ostanu ŽĆ, a da se ona neće miješati u kuću u [adresa] na kojoj je JĆ digao jedan kat. Ovaj prvi kat se sada iznajmljuje, u njemu su podstanari, obitelj H OĆ, posljednji put je u toj kući bio prije par mjeseci, kod tog podstanara. Brat od ŽĆ, JĆ mu je rekao kad se uređivao ovaj prostor male garaže, kad je TĆ izvodio te radove, da se JĆ tome usprotivio, da mu je rekao da ne poštiva dogovor koji su njihovi očevi postigli, a na to mu je TĆ rekao da on vjeruje svome ocu, da ovaj prostor pripada EĆ. Koliko mu je poznato, ključeve male garaže imali su i TĆ i ĆĆ, a po priči JĆ, poznato mu je da je TĆ promijenio bravu na ulaznim vratima ove garaže prije nego što je renovirao prostor garaže. Ovaj apartman u maloj garaži napravljen je prije možda 3-4 godine. Podstanari na prvom katu žive tu ima 5-6 godina. Do tada je u tom stanu živio JĆ i kada je on odselio, tada su iznajmili podstanarima. Nakon što je KĆ iselio iz ove kuće u [adresa], nije dolazio u ovu kuću jer su odnosi između njega i brata EĆ bili jako narušeni.

46. Svjedok PĆ sin U u svom iskaz navodi da mu je poznato da je od moje supruge otac KĆ, koristio ovu veliku garažu gdje je radio autolimariju, i ta je garaža prema dogovoru između njega i njegovog brata EĆ, pripala J, dok je ova mala garaža pripala KĆ, koji je u toj garaži držao ugalj, drva i grede, to zna jer je i on tu ulazio i uzimao ta drva iz garaže, to je bilo u razdoblju od 1991. -1993. Nakon 1993. ne zna što je bilo, tko je tu malu garažu koristio. KĆ je to koristio dok nije odselio u [adresa], a ne zna tko je nakon toga koristio taj prostor male garaže. Kat iznad garaže koristio je djed KĆ, a ne znam do kada. Sada na prvom katu žive podstanari od njegove supruge, ovdje tužiteljice. Što se tiče ovog dogovora kojeg su KĆ i ĆĆ dogovorili, to mu je poznato iz priča djeda KĆ i supruge, koji su mu govorili da je ova mala garaža njihova i kad dolazi da koristi parking uz ulaz kuće od strane Splita, a ne parking uz veliku garažu u pravcu Tučepi, jer su odnosi unutar obitelji bili narušeni. Ne zna tko sada koristi ovu malu garažu, navodno to koristi mlađi rođak njegove supruge TĆ. Ne zna je li KĆ nakon što je odselio u [adresa], dolazio u ovu kuću i koristio ovu malu garažu, odnosi su između njega i brata bili u tolikoj mjeri poremećeni da se nisu trpjeli. Navodi da je ova mala garaža bila je zaključana s željeznim vratima i ključevima, kad bi dolazio po drva u tu malu garažu, ključeve mu je dao djed KĆ. Poznato mu je da je prvotni dogovor bio da KĆ pripadne ova velika garaža jer je on bio autolimar, međutim, ĆĆ koji je živio s majkom, nagovorio ju je da promijeni tu odluku, tako da je mala garaža pripala KĆ, a EĆ ova velika. To zna jer su mu to pričali.

47. Svjedok JĆ pok. KĆ navodi da je rođen u ovoj kući u kojoj je s obitelji živio sve do 2015. godine, da je u prizemlju kuće u velikoj garaži otac radio kao autolimar, dok su ovu malu predmetnu garažu koristili i oni i njegov pok. stric ĆĆ. Tu su držali drva, ugalj, jer se u kući ložila peć, držali su neke daske i slično. Stric ĆĆ je u toj maloj garaži držao svoj alat, sve dok njegov otac nije napravio kuću u [adresa] gdje sad žive i tad je preselio radionu 1990. godine i prestao je koristiti ovu veliku garažu. U toj garaži je garaži i on radio s ocem jer je nastavio njegov rad i radio je s njim. Kasnije su prešli u [adresa]. Nakon što je otac preselio radionu u Veliko Brdo i gore preselio živjeti, on je ostao živjeti u kući koja je predmet spora na prvom katu kuće, a predmetnu malu garažu nastavio je koristiti kao ostavu, držati drva, ugalj. Ključeve ove male garaže imali su i on i stric ĆĆ. Nakon što se oženio, sa suprugom je tu ostao živjeti do 2015. godine, do kada su i koristili ovu malu garažu, a nakon 2015. s obitelji je odselio u [adresa] i na prvi kat kuće su uselili njegovi prijatelji koji i danas tu žive, i oni nisu koristili ovu malu garažu jer im to nije bilo potrebno, ključ garaže je ostao kod njega. Nakon što se on odselio u [adresa], više tu nije dolazio iz razloga što su njihovi odnosi sa stricem i njegovom obitelji bili loši, komunicirali bi samo ako bi bio kakav problem i to je bilo to. Navodi da je velika garaža bila napravljena s ciljem da se u njoj radi, to je bio cilj da se moj otac vrati i nastavi tu raditi, takav je bio prvotni dogovor, međutim. iz ne zna kojih razloga, zbog čega je on prigovarao ocu, je došlo do promjene po kojoj je ta velika garaža u kojoj je njegov otac radio, trebala pripasti stricu EĆ, a njegovom ocu ova mala predmetna garaža. Baka Ž promijenila to svoje mišljenje, tako da je od prvotnog dogovora po kojem je velika garaža trebala pripasti njegovom ocu koji je u toj garaži i radio, ta velika garaža kasnije pripala stricu EĆ, dok je njegovom ocu pripala ova mala garaža. Njegovom ocu nitko nikada nije osporavao korištenje ove male garaže, a njegov otac nije osporavao stricu EĆ što u ovoj maloj garaži drži svoj alat Navodi da u vrijeme kad je on odselio 2015. u [adresa], taj prostor male garaže ostao je i dalje sprema, nije čak imao ni betonski pod.

48. Svjedokinja HĆ rođ. KF, navodi u svom iskazu da je prema prvotnom dogovoru, ova velika garaža u kojoj je radio njen suprug KĆ, trebala je pripasti njemu, mala garaža koja je sad predmet spora trebala je pripasti EĆ, prvi kat kuće pripao je njima, drugi kat EĆ, a treći kat, odnosno potkrovlje, pripao je trećem bratu JF. Oni su još bili u obvezi EĆ kupiti namještaj i srediti stan što su i napravili, platili su sve komunalije za prizemlje i prvi kat, porez od 2.700.000,00 dinara, kao i sve obveze vezano za struju, vodu, komunalije i sl., oni su to sve plaćali. Međutim, iz nekih razloga ĆĆ je promijenio majčino mišljenje i majka je u nazočnosti svjedoka odlučila da sve ostavlja EĆ, EĆ je ostavila ovu veliku garažu u kojoj je njen suprug radio, a mala garaža je trebala onda pripasti njenom suprugu. Njen suprug se na to naljutio i odlučili su i napravili kuću u [adresa], gdje su kasnije i odselili. U ovoj maloj garaži koja je predmet spora mu su držali stvari, drva za ogrjev i sl., a u toj garaži je i ĆĆ držao svoj alat, dizalicu, što mu je njen suprug dozvolio, tako da su tu malu garažu zajedno koristili. Prema toj novoj volji majke, EĆ je pripao i ovaj stan u prizemlju i potkrovlje. ĆĆ je od njenog supruga zahtijevao da mu plati najam što radi u ovoj velikoj garaži, međutim majka to nije dozvolila, rekla je dok je ona živa da njen suprug najam neće plaćati jer da ga je ona dovukla da ovdje živi. Nakon što su napravili kuću u [adresa], oni su gore odselili još za života njene svekrve, tako da nije došlo do toga da njen suprug EĆ mora plaćati najam velike garaže. Ključeve male garaže smo imali i oni i ĆĆ. Njihov sin JĆ je nakon što su odselili u [adresa], ostao živjeti u kući i koristio je garažu za drva i ostalo, kad bi mu nešto trebalo. Kad je sin odselio iz kuće u [adresa], 2015. god., oni su promijenili ključeve i promijenili vrata te prostorije i oni više tu nisu dolazili. Tek kad je njen suprug 2020. umro, vidjeli su što su napravili od te male garaže. Navodi da oni nisu u kuću dolazili jer nisu bili u dobrim odnosima s EĆ i njegovom obitelji. Kroz čitavo to vrijeme su njihove stvari bile u garaži dok ih oni nisu iselili iz garaže. Nakon smrti pok. supruga, ovaj prvi kat kuće i ova mala garaža pripale su njenoj kćeri, ovdje tužiteljici, takva je bila volja njenog supruga u oporuci koju je sastavio.

49. Svjedok IF pok. NĆ navodi da je predmetnu prostoriju u prizemlju obojana crvenom bojom koristio ĆĆ, da je on živio u ovoj maloj prostoriji obojanoj crvenom bojom, bar bi ga viđao da tu provodi vrijeme, a gdje je točno spavao, ne zna. Prije je u toj garaži držao alat, kasnije je napravio sobicu, dnevni boravak, mali apartman. Ne sjeća se koje godine je ĆĆ to napravio, ĆĆ je umro prije 2 godine. Ne zna što je sve bilo u prizemlju ove kuće, zna da je bila neka mehanička radionica u velikom prostoru i da je Nedov stariji sin radio u toj radionici, ali ne zna do kada. Prvi put je u toj kući bio 5 godina prije Domovinskog rata, u to vrijeme je u ovoj velikoj radionici radio Nedov stariji sin, a ne zna je li netko drugi s njim radio, on bi tu dovodio auto na popravak. Pok. KĆ je poznavao, s njim nije kontaktirao, a kad bih dolazio u radionu nije ga imao prilike viđati. Od EĆ je čuo da KĆ u toj kući ima prvi kat, misli da je Matin sin živio na prvom katu, a gdje je KĆ živio, to ne zna. U ovoj maloj prostoriji kad je prvi put bio 5 godina prije Domovinskog rata, u toj prostoriji je ĆĆ držao alat,a ne zna je li još netko koristio tu prostoriju, jer nije bio u drugim prostorijama u ovoj kući, bio je samo u ovoj velikoj garaži jer je dovodio auto na servis, nisam zalazio u stan iza servisa. Ne zna kakvi su bili odnosi između EĆ i njegovog brata KĆ, niti mu je poznato tko je vlasnik ovih prostorija u kući.

50. Svjedok UF pok. NĆ u svom je iskazu naveo da je KĆ koristio je ovaj veliki poslovni prostor koji je uz mali prostor, koji je predmet spora. Tu je radio, držao je auto-limarsku radionu. Što se tiče ovog manjeg prostora, on se vrlo malo koristio, skoro nikako. KĆ je to držao kao pomoćni dio, tu je držao nekakve rezervne dijelove, alat, tu je radio sve dok je bio živ. Ne može se sjetiti koje godine je umro. Navodi da je samo KĆ koristio ove prostore u prizemlju. dok je brat ĆĆ, vrlo malo, skoro nikako, koristio ovaj mali prostor, možda bi tu držao nekakav alat ili sl. To mu je poznato jer tu bio svaki dan, dolazio je kod KĆ, bio s njim prijatelj, a nekada bi mu, kad bi bilo potrebno i pomagao. Navodi da nije postojao nikakav dogovor između KĆ i njegovog brata EĆ vezano za korištenje ovih prostora u prizemlju. Nakon smrti KĆ, on tu više nije dolazio, samo bi tu prolazio. Nije mu poznato kako su se koristili ovi prostori u prizemlju. Prvi kat kuće koristio je KĆ dok je bio živ, a nakon njega pretpostavlja da su to koristili njegova žena i djeca. Drugi i treći kat su od brata EĆ. KĆ je imao stan u [adresa] koji je prodao i taj novac je uložio u ovu kuću. Osim kuće u [adresa], KĆ je napravio i kuću u [adresa]. KĆ i njegov brat ĆĆ bili su u slabim odnosima, nije u to ulazio. Kad je odselio u [adresa], KĆ je i tamo imao radionu u kojoj je radio limarske poslove. KĆ je radio je i u radioni i u [adresa], a istovremeno je radio i u [adresa], ovisno o poslu.

51. Navedeni svjedoci TĆ pok. EĆ, sin tužene, SF pok. N, zet tužene, VF pok. OĆ, ujak tužiteljice, KF pok. OĆ, ujak tužiteljice, PĆ sin U, suprug tužiteljice, JĆ pok. KĆ, brat tužiteljice, HĆ rođ. KF, majka tužiteljice, sve bliski srodnici stranaka, suglasno su potvrdili navode tužiteljice, pa i same tužene da je prema dogovoru između prednika tužiteljice KĆ i prednika tužene SĆ, kuća anagrafske oznake [adresa], u [adresa], među strankama i u naravi bila podijeljena na način kako je razvidno iz samog Ugovoro o podjeli kuće i obvezama prema radovima u istoj, u kući u [adresa], sastavljen dana 23. kolovoza 1983., te da je prema toj podjeli KĆ držao u posjedu sporne dijelove nekretnine opisane u tužbenom zahtjevu, u naravi prvi kat kuće, te prostor u prizemlju, o kojem su isti iskazivali opisno kao mala garaža.

52. Svjedoci KF, DĆ, JĆ, HĆ potvrdili su navode tužene, pa i same tužiteljice da je u predmetnom prostoru male garaže koji je pripao KĆ u isključivo vlasništvo, uz njegove stvari, u tom prostoru svoj alat držao i prednik tužene ĆĆ, koji je kao i KĆ raspolagao i ključevima tog prostora, što upućuje na zaključak da je ĆĆ uz suglasnost, KĆ kojem je taj prostor pripao prema ugovoru, zajedno s njim koristio predmetni prostor, što je potvrdila i svjedokinja HĆ, supruga KĆ i majka tužiteljice u svom iskazu, a čije navode nije osporila ni sama tužena, iz čijeg iskaza nedvojbeno proizlazi da predniku tužiteljice KĆ, nitko, pa ni prednik tužene ĆĆ nije osporavao vlasništvo i posjed predmetnih dijelova nekretnine opisanih u tužbenom zahtjevu koji su istom pripali u vlasništvo i posjed temeljem Ugovora o podjeli kuće od 23. kolovoza 1983., od kada se isti nalazio u poštenom, mirnom i zakonitom posjedu tih dijelova nekretnine.

53. Obzirom na navedena utvrđenja, razvidno je da u konkretnom slučaju na ovaj stvarni odnos valjalo je primijeniti odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, dalje: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. god., obzirom da je navedeni zakon bio na snazi kada je prednik tužiteljice KĆ stupio u isključivi posjed predmetne nekretnine po zaključenju Ugovora o podjeli kuće i obvezama prema radovima u istoj u kući u [adresa], sastavljen dana 23. kolovoza 1983.

54. Odredbom čl. 20. st. 1. ZOVO-a propisano je da se pravo vlasništva stječe po samom zakonu na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem, dok je čl. 33. ZOVO-a propisano da se na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretnini stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.

55. Dakle, iz naprijed citiranih odredbi, razvidno je da je način stjecanja nekretnina pravnim poslom, upis, uknjižba prava vlasništva nekretnine u zemljišnim knjigama u korist stjecatelja. Pravni posao u kojem je došla do izražaja stranačka volja da se prenese vlasništvo neke stvari je osnov bez kojeg se ne može steći vlasništvo.

56. Unatoč činjenici što su predniku tužiteljice KĆ prema Ugovoru o podjeli kuće sastavljenom dana 23. kolovoza 1983., pripali u vlasništvo posebni dijelovi nekretnine u naravi prvi kat kuće [adresa]., te garaža u prizemlju, pobliže opisani i tužbenom zahtjevu, što je potvrdila i sama tužena, i prema kojem ugovoru je prednik tužiteljice držao u posjedu predmetne dijelove nekretnine na kojima je izvršavao svoja vlasnička i druga prava, isti još uvijek nije stekao vlasništvo tih posebnih dijelova nekretnine, jer je nedostajao način stjecanja propisan za nekretnine, dakle upis u javnu knjigu – zemljišne knjige. Međutim, unatoč navedenom uz ispunjenje ostalih pretpostavki, isti je to pravo vlasništva mogao steći i na drugi zakonom propisan način dosjelošću, kako je to propisano odredbama čl. 28. do 30. ZOVO-a.

57. Člankom 28. st. 2. ZOVO-a propisano je da je savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, dok je stavkom 4. istog članka propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Članak 30. st. 1. ZOVO-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

58. Kako je to iz prethodno iznesenih utvrđenja razvidno, prednik tužiteljice KĆ je temeljem valjanog i u cijelosti realiziranog pravnog posla, Ugovora o podjeli kuće i obvezama prema radovima u istoj, u kući u [adresa]. , od 23. kolovoza 1983., zaključenog s ostalim ugovornim strankama ZĆ, te roditeljima ZĆ G i VĆ, kao savjesni i zakoniti posjednik stupio u isključivi posjed točno određenih dijelova nekretnine prvog kata kuće u [adresa], i garaže u prizemlju kuće, koje je neometano posjedovao zakonom propisano vrijeme od 10 godina, pa i dulje, imajući u vidu iskaze svjedoka GF, SF pok. N, VF pok. OĆ, KF pok. OĆ, DĆ, PĆ sin U, JĆ pok. KĆ, HĆ rođ. KF, UF pok. NĆ, čije iskaze je sud u tom dijelu u kojem su isti iskazivali o posjedu prednika tužiteljice KĆ i njegovom aktivnom vršenju posjedovnih radnji na predmetnim dijelovima nekretnine, koju činjenicu, pa ni same iskaze svjedoka nije osporila ni sama tužena, koja je dijelom i priznala tužbeni zahtjev tužiteljice, prihvatio kao suglasne, istinite i uvjerljive.

59. Tužena je u svom odgovoru na tužbu i tijekom postupka, osporila navode tužiteljice u dijelu koji se odnosi na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], ZU 2099 k. o. [katastarska općina]-Makar, u 15/413 dijela s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine u Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl.ing.građ., elaborat T.D. 03-03/23-V iz ožujka 2023. godine na tlocrtu prizemlja u mj. 1:100 označenog crvenog bojom, u Stručnom mišljenju i zaključku od 14.03.2023. opisanog kao stan oznake ''S- 2'' u prizemlju zgrade, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, te kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 14,82 m2, korisne vrijednosti površina 14,82 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 15/413, navodeći da je prednik tužiteljice pok. KĆ navedeni dio nekretnine u naravi garaža u prizemlju kuće, ustupio predniku tužene, na ime postojećeg dugovanja na ime najamnine za veliku garažu, koju je isti prema Ugovoru o podjeli kuće i obvezama prema radovima u istoj, u kući u [adresa], od 23. kolovoza 1983. bio u obvezi isplaćivati predniku tužene GĆ.

60. Tužena je u tom dijelu u svom iskazu navela da su KĆ i ĆĆ između sebe u četiri oka razgovarali, 5-6 godina prije nego je KĆ umro, kojom prilikom je KĆ, obzirom da ništa od najamnine što je bio u obvezi, nije platio GĆ, jer kako je rekao nema novca, predložio da ako mu odgovara da na ime tog dugovanja uzme malu garažu, nakon čega je njen suprug ĆĆ promijenio vrata na toj maloj garaži, kad je KĆ to vidio tome se nije protivio, od kada je njen suprug koristio taj prostor, te je u svojoj oporuci raspolagao njime na način da je tu malu garažu ostavio sinu BĆ koji sada koristi tu malu garažu. Tužena je navela da u svezi navedenog dogovora KĆ i ĆĆ nisu sastavili nikakvu pisanu ispravu.

61. U tom dijelu svjedok TĆ u svom je iskazu naveo da je da su njegov otac ĆĆ i stric KĆ imali nekakav dogovor vezano za novac i posudbu novca, zbog čega je stric KĆ prepustio njegovom ocu vlasništvo ovog dijela male garaže, nakon čega je u nastavku naveo da se dugovanje zbog kojeg je stric KĆ predmetni prostor prepustio u vlasništvo njegovom ocu, odnosilo na to što su prije njegov otac i stric KĆ zajedno jedno vrijeme radili limariju, a stric KĆ njegovom ocu nije plaćao, zbog čega je njegov otac prestao raditi s njim i počeo raditi u pošti, te je uz to postojao i dug što je prema ovom ugovoru od 23. kolovoza 1983. stric KĆ bio dužan njegovom ocu plaćati najam za prostor garaže u kojem je radio limariju, a on to nije plaćao.

62. Svjedoku VF je bilo poznato da KĆ nije plaćao GĆ naknadu za prostor velike garaže u kojoj je radio posao auto limara, jer je njihova majka rekla da on neće plaćati dok je ona živa, što je u svom iskazu potvrdio i svjedok KF, koji je naveo da za života majke KĆ i SĆ, nije došlo do realizacije njenog traženje da KĆ plaća EĆ najam za korištenje tog velikog prostora garaže, jer je KĆ odselio u [adresa] još u vrijeme dok je njihova majka bila živa i predao EĆ ovu veliku garažu, te da nije čuo da je HF bio dužan nekakav novac.

63. U tom je pravcu iskazivao i svjedok DĆ, koji je naveo da nije čuo da je KĆ bio dužan EĆ nekakav novac, prije je bilo obrnuto, da kada je ĆĆ prestao raditi u garaži, tražio je od KĆ da mu da nekakav novac na ime najma garaže u kojoj je KĆ ostao raditi, ali je njihova majka Ž stopirala i rekla da dok je ona živa da nema plaćanja nikakvog najma.

64. Niti svjedoku PĆ nije bilo poznato da je KĆ svom bratu EĆ bio dužan nekakav novac, niti mu je poznato da je KĆ trebao EĆ plaćati nekakav najam za veliku garažu, a u tom pravcu nikakvih saznanja nije imao ni svjedok JĆ, koji je naveo da je njegov otac bio privatnik, uvijek je radio i zarađivao, te da je i inače bio protiv bilo kakvih posudbi, kredita i sl., što je potvrdila i u svom iskazu i svjedokinja HĆ, supruga KĆ. Jednako tako niti svjedoku UF nije bilo poznato da bi KĆ GĆ bio dužan nekakav novac.

65. Svjedok IF u tom pravcu nije imao nikakvih saznanja, izuzev toga je da prostor male garaže držao u posjedu ĆĆ, te da je on prvi put u toj prostoriji bio pet godina prije Domovinskog rada kada je u toj prostoriji ĆF držao alat, a kasnije je napravio sobicu, dnevni boravak, mali apartman, ali mu nije bilo poznato tko su vlasnici prostorija u kući.

66. Obzirom na navedeno, sud je neosnovanim utvrdio istaknuti prigovoru tužene u kojem ista navodi da je njen prednik ĆĆ bio stvarni vlasnik spornog dijela prizemlja male garaže opisane u tužbenom zahtjevu kao suvlasnički dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2, ZU 2099, k. o. [katastarska općina]-Makar u 15/413 dijela s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine u Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl.ing.građ., elaborat T.D. 03-03/23-V iz ožujka 2023. godine na tlocrtu prizemlja u mj. 1:100 označenog crvenog bojom, u Stručnom mišljenju i zaključku od 14.03.2023. opisanog kao stan oznake ''S-2'' u prizemlju zgrade, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, te kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 14,82 m2, korisne vrijednosti površina 14,82 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 15/41, a kojeg je istekao prema usmenom dogovoru sa KĆ, na ime nepomirenog dugovanja s naslova najamnine za prostor velike garaže prema Ugovoru o podjeli kuće i obvezama prema radovima u istoj, u kući u [adresa], sastavljen dana 23. kolovoza 1983.

67. Naime, tužena je navedene činjenice o pravnom temelju tog stjecanja prava vlasništva njenog prednika SĆ na spornom dijelu prizemlja od KĆ, na koje se ista pozvala u postupku, bila dužna i dokazati, točnije dokazati prvenstveno da je njen prednik ĆĆ imao određeni obvezno pravni zahtjev prema predniku tužiteljice KĆ na ime neisplaćenih iznosa najamnine za prostor velike garaže u kojem je KĆ radio autolimarske radove, pri čemu u tom pravcu nije iznijela jasne i konkretne materijalne ili druge dokaze, kao ni dokaz da su prednik tužiteljice KĆ i prednik tužene ĆĆ zaključili i u naravi realizirali valjani pravni posao kojem je cilj bio prijenos prava vlasništva spornog dijela nekretnine – prostora male garaže u prizemlju zapadne orijentacije, pobliže opisnog u tužbenom zahtjevu s prednika tužiteljice KĆ kao stvarnog vlasnika na ime prednika tužene SĆ.

68. Kako je prema navodima tužene takav dogovor između KĆ i SĆ postignut kako je rekla 5-6 godina prije smrti KĆ (preminuo dana **.**.2020.), dakle 2014.-2015., na navedeni pravni odnos valjalo bi primijeniti odredbe ZV-a, koji odredbom čl. 115. st. 1. ZV-a propisuje da na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja , na način određen zakonom, dok je stavkom 3. istog članka propisano da pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku.

69. Usmeno zaključen sporazum kojem bi cilj bio stjecanje prava vlasništvo dijela nekretnine, koji bi bio izvršen, predstavljao bi pravni temelj za stjecanje prava vlasništva, ako bi ispunjavao i ostale pretpostavke valjanosti. Međutim, sud na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, nije mogao na nedvojben način utvrditi činjenicu koju je istakla tužena da su se prednici stranaka KĆ i ĆĆ usmeno dogovorili o prijenosu prava vlasništva spornog dijela male garaže u prizemlju s imena KĆ na ime SĆ, a sve na ime nepodmirenog dugovanja najamnine kojeg je KĆ bio u obvezi isplatiti GĆ.

70. U tom je pravcu svoj je iskaz dao samo svjedok TĆ, koji je pritom uz dugovanja s naslova najma za prostor velike garaže iskazivao i o postojanju drugih dugovanja, koje ni sama tužena nije spominjala. Drugih dokaza na navedenu okolnost koji bi potvrdili navode tužene i svjedoka BĆ, nije bilo predloženo od strane tužene.

71. Dovodeći u vezu iskaz svjedoka BĆ s ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka, sud je u tom dijelu iskaz svjedoka BĆ ocijenio kao pristran, usmjeren u cilju uspjeha tužene u sporu, posebice stoga što je isti i osobno zainteresiran za uspjeh tužene u sporu, jer isti drži u posjedu sporni dio prizemlja, pa stoga u tom dijelu njegov iskaz sud nije prihvatio kao vjerodostojan i uvjerljiv, tim više što u provedenom dokaznom postupku nije bilo materijalnih, kao ni drugih dokaza koji bi nedvojbeno ukazivali na istinitost ovih navoda svjedoka BĆ, kao i same tužene.

72. Samim time, kako tužena u tom dijelu nije dokazala valjani pravni temelj na osnovu kojeg je njen prednik ĆĆ stupio u isključivi posjed spornog dijela prizemlja, kojeg je držao do svoje smrti 2020., nakon što je KĆ, sa svojom obitelji sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća odselio u [adresa], a nakon njega 2015. i njegov sin JĆ koji je do tada živio na prvom katu predmetne kuće i u spornom prostoru garaže prizemlja držao drva za ogrijev i raspolagao ključevima tog prostora.

73. Tužena je istakla da je njen prednik od 2015. godine u posjedu spornog dijela garaže, što su u bitnom potvrdili SF, VF, KF, DĆ, HĆ, IF, pri čemu je ista navela da je sada u posjedu tog dijela nekretnine njen sin TĆ, koji je posjed nekretnine stupio temeljem Oporuke Neda Vukovića, u kojoj je izražena volja prednika tužene da navedena garaža pripadne u vlasništvo BĆ, iako je rješenjem o nasljeđivanju iza pok. SĆ posl. br. O-38/2021 UPP/OS-16/2021 od 10. ožujka 2021. nasljednica na svoj imovini ostavitelja proglašena upravo tužena.

74. Naime, sud odluku o odlučnim činjenicama donosi na temelju dokaza, a ne na temelju navoda same tužene, s tim da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivne strane.

75. Sud na osnovu predloženih dokaza i rezultata provedenog dokaznog postupka, nije mogao utvrditi odlučne činjenice vezane osnov stjecanja prava vlasništva spornog dijela nekretnine, obzirom da iz rezultata provedenog dokaznog postupka sud nije mogao na jasan i nedvojben način utvrditi da je vlasništvo spornog dijela nekretnine opisanog u tužbenom zahtjevu - prostor male garaže u prizemlju prednik tužene ĆĆ stekao temeljem valjanog i u naravi realiziranog pravnog posla, u skladu s odredbom čl. 115. ZV-a, nakon čega je to stečeno pravo nasljeđivanjem u skladu s odredbom čl. 128. ZV-a prešlo na tuženu, odnosno na svjedoka BĆ, kako je to tužena navela, a ni na drugom pravnom osnovu – dosjelošću u u skladu s odredbom čl. 159. i 160. ZV-a, imajući u vidu pozivanje tužene da se njen prednik ĆĆ nalazio u isključivom posjedu predmetnog prostora od 2014. -2015., prema usmenom dogovoru KĆ i SĆ. Naime, tužena nije dokazala kvalitetu posjeda prednika SĆ propisanog odredbom čl. 159. st. 2. ZV-a, zakonit , istinit i pošten posjed za kojeg je potreban rok od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a koji zakonom propisani rok u konkretnom slučaju nije protekao, obzirom da je kako je sama tužena navela njen prednik ĆĆ prema dogovoru s KĆ stupio u isključivi posjed spornog djela 2014. - 2015. godine, a tužba tužiteljice u predmetnoj pravnoj stvari je podnesena dana 18. prosinca 2020., pa se stoga prigovor tužene kojim ista osporava tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], ZU 2099 k. o. [katastarska općina]-Makar, u 15/413 dijela s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine u Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka UĆ dipl.ing.građ., elaborat T.D. 03-03/23-V iz ožujka 2023. godine na tlocrtu prizemlja u mj. 1:100 označenog crvenog bojom, u Stručnom mišljenju i zaključku od 14.03.2023. opisanog kao stan oznake ''S-2'' u prizemlju zgrade, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog prostora, te kupaonice, ukupne površine posebnog dijela 14,82 m2, korisne vrijednosti površina 14,82 m2, s udjelom korisne vrijednosti površina 15/413, ukazuje neosnovan.

76. U situaciji kad sud na temelju predloženih i izvedenih dokaza, ne može sa sigurnošću utvrditi neke činjenice vezane za utvrđenje osnovanosti istaknutog prigovora tužene, sud je primjenom pravila o teretu dokazivanja, u skladu s odredbom čl. 221.a ZPP-a, sud je prigovor tužene utvrdio kao neosnovan.

77. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka, nije utvrđeno da je ikada itko ometao prednika tužiteljice KĆ i njegovu obitelj u posjedu predmetnih dijelova nekretnine ili mu osporavao to pravo na posjed, stečenog temeljem valjanog pravnog osnova Ugovora o podjeli kuće od 23. kolovoza 1983. niti su u postupku utvrđeni razlozi koji bi doveli u pitanje poštenje pravnog prednika tužiteljice njenog sad pok. oca KĆ, u odnosu na kojeg su se ostvarile sve pretpostavke za t stjecanje prava vlasništva dosjelošću (duljina trajanja posjed i posjed potrebne kvalitete), pa je stoga isti stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine na temelju valjanog pravnog osnova – dosjelošću, u skladu s odredbom čl. 28. st. 4. ZOVO-a, posjedujući predmetne dijelove nekretnine kao savjesni i zakoniti posjednik i više od propisanih 10 godina. Slijedom čega su nakon smrti KĆ, na tužiteljicu su nasljeđivanjem u skladu s odredbom čl. 128. ZV- a, temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Pejkovića sa sjedištem u [adresa], posl.. br. O-671/20 UPP/OS-146/20 od 10. ožujka 2021., prešla sva stečena stvarna vlasnička prava posebnih dijelova nekretnine, pobliže opisanih u tužbenom zahtjevu, suvlasničkih dijelova utvrđenih sukladno čl. 370. st. 4. ZV-a, u onom opsegu i kvaliteti u kojem je njen prednik sad pok. KĆ stekao dosjelošću u skladu s odredbom čl. 28. st. 4. ZOVO-a, pa se stoga tužbeni zahtjev tužiteljice sadržajn pod točkom I/ ukazuje u cijelosti osnovan.

78. Obzirom da je tužiteljica u postupku bila dužna i dokazala je pravni temelj svog stjecanja predmetnih dijelova kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 278 m2, ZU 2099, k. o. [katastarska općina]-Makar, opisanih u točci I/ tužbenog zahtjev osnovanim se ukazuje zahtjev tužiteljice usmjeren prema tuženoj za predaju u posjed spornog dijela nekretnine u prizemlju opisanog u točci II/ tužbenog zahtjeva, u smislu odredbe čl. 162. ZV-a, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

79. O troškovima postupka, odlučeno je na temelju čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), te je prema popisanom trošku tužiteljice, u skladu s vrijednosti predmeta spora, tužiteljici obistinjen trošak sastava tužbe 100 bodova (7. t. 1. Tarife), zastupanje na ročištima dana 9. studenog 2021., 24. svibnja 2022., 29. rujan 2022., 26. listopada 2023., 12. ožujka 2024., 23. svibnja 2024., 23. srpnja 2024., 14. studenog 2024. i 3. veljače 2025. od po 100 bodova (Tbr. 9. t. 1. Tarife), sastav podneska od 7. veljače 2022. , 12. listopada 2022., 9. listopada 2023., od po 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife) što ukupno iznosi 1300 bodova, uvećano za vrijednost boda koja se obračunava prema vrijednosti boda prema Tarifi (2,00 EUR), iznosi ukupno 2.600,00 EUR. Na navedeni trošak valja pribrojati, trošak plaćene sudske pristojbe u iznosu od 209,04 EUR, te materijalni trošak očevida i vještačenja u iznosu od 1.061,78 EUR, što ukupno iznosi 3.870,82 EUR, koliko je dužna tužena naknaditi tužiteljici uvećano za zatražene zatezne kamate koje teku od dana presuđenja pa do isplate, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" br. 35/05, 41/08 , 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZOO), pa je stoga odlučeno kao pod točkom III/ izreke presude.

86. Tužiteljica je u skladu s odredbom čl. 346. i 347. Ovršnog zakona ("Narodne Novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24 dalje u tekstu: OZ), podnijela prijedlog za određivanje privremene mjere podneskom od 7. veljače 2022., radi osiguranja svoje nenovčane tražbine, koja mjera je usmjerena na zabranu protivniku osiguranja, ovdje tužitelju, da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju, ovdje tuženoj, kao i zabranu provođenja promjena na nekretnini.

87. Prema odredbi čl. 346. OZ-a, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi i bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (st. 1.). Dakle za određivanje privremene mjere potrebno je da su kumulativno ispunjeni navedeni uvjeti.

88. Također prema odredbi čl. 346. st. 2. OZ-a, pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina, primjenjuje se i odredba čl. 344. st. 2. i 3. toga Zakona. Dakle, temeljna pretpostavka za određivanje privremene mjere jest vjerojatnost postojanje tražbine predlagatelja osiguranja, što znače da ta pretpostavka mora biti ispunjena, a pored nje mora kumulativno postojati i jedna od pretpostavki koje su naprijed iznesene, dakle vjerojatnost postojanja opasnosti da bi se spriječilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine ili ako je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.

89. Naime, pravni značaj privremene mjere je privremeno rješavanje nekog pitanja u pravnoj stvari na način da se spriječi teška i nepopravljiva štete, dok su pravomoćnom presudom ne riješi o tužbenom zahtjevu.

90. Po mišljenju ovog suda, a shodno naprijed navedenog, nedvojbeno je utvrđeno kako su u konkretnom slučaju, osim evidentnog postojanja tražbine tužiteljice kao predlagateljice osiguranja, koja je u postupku utvrđena vlasnicom predmetnih dijelova nekretnine opisane u tužbenom zahtjevu, dokazao vjerojatnim postojanje svoje tražbine, međutim izostavljeno je ispunjenje drugog kumulativnog uvjeta potrebnog za određenje privremene mjere, a to je opasnost da bi i bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (st. 1.).

91. To prvenstveno stoga što je sama tužena postupku priznala dio tužbenog zahtjeva tužiteljice, dok je tužiteljica već prethodno ishodila upis zabilježbe predmetnog spora na nekretninama koje su predmet postupka, što je sud utvrdio uvidom u izvadak iz zemljišne knjige ZU 2099 k. o. [katastarska općina] – Makar (list 105 spisa). Upravo stoga, imajući u vidu pretpostavke za određivanje privremene mjere određene naprijed citiranim odredbama OZ-a, sud je utvrdio da nisu ostvarene pretpostavke za određivanje predložene mjere u konkretnom slučaju, pa je stoga prijedlog tužiteljice odbijen, te je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Makarskoj 18. ožujka 2025.

S U D A C

BARBARA MENDEŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a)

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335. ZPP-a).

DNA:

• Dostava presude u skladu s odredbom čl. 335. st.7., 8.,9. i 10. ZPP-a. po pravomoćnosti presude:

Porezna Uprava Split – Ispostava Makarska.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte