REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-10110/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika LUPUS ZAŠTITA d. o. o. Varaždin, kao pravne osobe i UZ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, koje brani odvjetnik Joško Biliškov u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika LUPUS ZAŠTITA d. o. o. Varaždin, kao pravne osobe i UZ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, Prekršajnog odjela, poslovni broj: Pp-1313/2023 od 8. kolovoza 2024., na sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okrivljenika LUPUS ZAŠTITA d. o. o. Varaždin, kao pravne osobe i UZ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki 1. izreke, na način da se na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) protiv okrivljenika LUPUS ZAŠTITA d. o. o. Varaždin, kao pravne osobe i UZ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi

o d b i j a o p t u ž b a

da bi u svojstvu poslodavca propustili radnika PZ koji je započeo s radom 24. travnja 2021. na poslovima zaštitara na Krčkom mostu prijaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, tijelu obveznog mirovinskog osiguranja na odgovarajuće radno vrijeme od 40 sati, već su ga prijavili na nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno, kao korisnika starosne mirovine,

dakle, da kao poslodavac i odgovorna osoba nisu prijavili osiguranje,

čime da bi počinili prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

II Uslijed odluke iz točke I izreke, žalba okrivljenika u tom je dijelu bespredmetna.

i

r i j e š i o  j e

III Prihvaćanjem žalbe okrivljenika LUPUS ZAŠTITA d. o. o. Varaždin, kao pravne osobe i UZ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, osnovanom, ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisan u točki 2. izreke pobijane presude i predmet u tom dijelu vraća na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici LUPUS ZAŠTITA d. o. o. Varaždin, kao pravna osoba i UZ, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisanih u izreci prvostupanjske presude, za koje su prekršaje kažnjeni ukupnom novčanom kaznom u iznosima od 1.000,00 eura pravna osoba te 400,00 eura odgovorna osoba, uz pravilno upozorenje da će se, ukoliko plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku određenom za plaćanje, smatrati da su, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, novčane kazne u cjelini plaćene.

1.1. Za pojedine prekršaje okrivljenicima su primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrđene novčane kazne u iznosima od dva puta po 500,00 eura pravnoj osobi i dva puta po 200,00 eura odgovornoj osobi.

1.2. Istom presudom okrivljenici su obvezani i na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 26,54 eura, svaki.

2. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno po branitelju podnijeli žalbu iz svih zakonom propisanih žalbenih osnova.

2.1. U žalbi u bitnom osporavaju pravilnost i zakonitost pobijane presude.

2.2. Žalitelji predlažu da se, iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

3. Žalba je bespredmetna u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki 1. izreke, dok je u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki 2. izreke osnovana.

4. Odlučujući o žalbi okrivljenika te ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/21), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske postupajući po službenoj dužnosti, nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona prekršajnog progona, međutim, da je u odnosu na prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisan u točki 2. izreke, povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 3. Prekršajnog zakona u pitanju je li stvar već pravomoćno presuđena. Druge povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika nisu utvrđene.

5. Naime, usmenim rješenjem od 17. kolovoza 2021. okrivljenicima je na temelju članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju zabranjeno obavljanje registrirane djelatnosti pružanja usluga tjelesne zaštite objekta Most kopno - otok Krk do otklanjanja utvrđenih nedostataka u poslovanju, a najkraće na rok od 15 dana, koja je mjera izvršna danom 21. kolovoza 2021. i traje do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće do 4. rujna 2021., s time da se mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti neće izvršiti, a usmeno izrečeno rješenje će se ukinuti ukoliko poslodavac u roku od tri dana od dana donošenja ovog rješenja, tj. do 20. kolovoza 2021. inspektoru dostavi dokaz da je otklonio utvrđene nedostatke i uplatio novčani iznos od 20.000,00 kuna za zatečenog radnika PZ.

5.1. Iz rješenja Državnog inspektorata od 25. kolovoza 2021. vidljivo je da se usmeno rješenje od 17. kolovoza 2021. ukida jer su okrivljenici dostavili dokaz o predanom nalogu za uplatu s naznakom izvršenja 23. kolovoza 2021., kao i potvrdu o provedenom nalogu, kao dokaz o izvršenoj uplati od 20.000,00 kuna, dok je uvidom u status osiguranika za navedenog radnika utvrđeno da je isti prijavljen na puno radno vrijeme s prvim danom početka rada, o čemu je kao dokaz dostavljena prijava o promjeni tijekom osiguranja, čime je poslodavac otklonio utvrđene nedostatke u poslovanju.

5.2. Slijedom navedenog, kako je poslodavac postupio po navedenom usmenom rješenju kojim mu je zabranjeno obavljanje registrirane djelatnosti pružanja usluga tjelesne zaštite objekta Most kopno - otok Krk do otklanjanja utvrđenih nedostataka u poslovanju, a najkraće na rok od 15 dana, odnosno alternativno uplatom iznosa od 20.000,00 kuna za radnika PZ, koja je upravna mjera donijeta sukladno ovlaštenju iz članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju, a okrivljenici su 23. kolovoza 2021. dostavili dokaz o izvršenoj uplati od 20.000,00 kuna i navedenog radnika prijavili na puno radno vrijeme s prvim danom početka rada, dakle otklonili su utvrđene nedostatke u poslovanju, to su već kažnjeni za prekršaj činjenično i pravno opisan u točki 1. pobijane presude.

5.3. Naime, člankom 4. stavkom 1. Protokola br. 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava („Narodne novine“ broj 6/99), Pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u istoj stvari, propisano je da se nikome ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku iste države za kazneno djelo za koje je već pravomoćno osuđen ili kažnjen u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom te države, cilj koje je odredbe zabraniti ponavljanje kaznenog postupka koji je završen pravomoćnom odlukom, a ista se primjenjuje u slučaju pokretanja postupka nakon što je prethodna odluka stekla učinak res iudicata.

5.4. Prema pravnom stajalištu sjednice Odjela gospodarstva i financija Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 19. svibnja 2016., načelo ne bis in idem primjenjuje se na prekršaje koji su obuhvaćeni rješenjem upravnog tijela, a iz stanja spisa nedvojbeno proizlazi da je usmenim rješenjem inspektora rada okrivljenoj pravnoj osobi zabranjeno obavljanje djelatnosti i da su se te mjere okrivljenici pridržavali, koja mjera po ocjeni ovog suda ima kao svrhu odvraćanje i kažnjavanje, što provedeni postupak stavlja u kazneni postupak u smislu članka 4. Protokola 7 Konvencije.

5.5. Nadalje, činjenice zbog kojih je poslodavcu izrečena i izvršena mjera zabrane obavljanja djelatnosti, istovjetne su činjenicama zbog kojih je protiv okrivljenika podnijet optužni prijedlog, jer se radi o radu radnika koji nije bio prijavljen na odgovarajuće radno vrijeme od 40 sati, već je bio prijavljen na nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno, kao korisnika starosne mirovine.

5.6. Kako je predmetno usmeno rješenje izvršeno prije podnošenja optužnog prijedloga, u konkretnom slučaju radi se o presuđenoj stvari u smislu odredbe članka 196. točke 3. Prekršajnog zakona, tako da je prvostupanjski sud pobijanom presudom u odnosu na taj prekršaj povrijedio materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika, uslijed čega je optužba protiv okrivljenika za taj prekršaj na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona odbijena. Pazeći na tu povredu po službenoj dužnosti, ovaj je sud istu otklonio na način kako je to navedeno u točki I izreke.

6. Ispitujući dalje prvostupanjsku presudu u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki 2) izreke, ovaj sud utvrdio je da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te da je istom počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka u obrazlaganju presude, navedena i opisana u članku 195. stavku 1. točki 11. Prekršajnog zakona, na koju žalitelji upiru u svojoj žalbi.

6.1. Prema članku 195. stavku 1. točki 11. Prekršajnog zakona bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena je ako je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6.2. Člankom 185. stavkom 7. Prekršajnog zakona propisano je da će u obrazloženju presude sud iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba tog Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.

6.3. Naime, prvostupanjski sud, kako to proizlazi iz obrazloženja osporene presude, za svoj stav da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, nije dao razloge o odlučnim činjenicama, već je u obrazloženju samo nabrojao sve izvedene dokaze, bez njihove analize, navodeći da smatra dokazanim djelo okrivljenika na način kako je to navedeno u izreci presude, jer je nedvojbeno utvrđeno da su radnici radili u drugačijem rasporedu radnog vremena, što proizlazi iz dokaza koji su provedeni, iznoseći zatim razloge za izrečenu kaznu i obvezu naknade troškova postupka.

6.4. Međutim, takvo obrazloženje pobijane presude ne sadrži niti jedan razlog temeljem kojeg je sud donio osuđujuću presudu. Izostaje ocjena koje sporne činjenice sud smatra dokazanim, kao i ocjena vjerodostojnosti proturječnih dokaza, a konačno, izostali su i bilo kakvi razlozi kojima se sud rukovodio pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika.

6.5. Zbog izostanka dostatnih i relevantnih razloga, iako je sud svoj stav dužan obrazložiti, posebice stoga što okrivljenik ima pravo na dostatno i relevantno obrazloženu sudsku odluke iz koje je vidljivo da je sud vodio računa o svim relevantnim činjenicama vezanima uz donošenje pravilne i zakonite odluke iz kojih proizlazi da je sud razmotrio sve bitne okolnosti koje se odnose na prekršaj i krivnju za terećeno djelo, iz čega proizlazi da sama odluka nije rezultat arbitrarnog postupanja suda, prvostupanjska se presuda ne može ispitati, čime je ostvarena u žalbi istaknuta bitna povreda odredaba prekršajnog postupka.

7. Zbog navedenog, žalba okrivljenika prihvaćena je osnovanom, a pobijana je presuda ukinuta u odnosu na prekršaj opisan u točki 2. izreke i predmet u tom dijelu vraćen sudu prvog stupnja po ponovno suđenje u kojem će sud donijeti pravilnu i zakonitu te valjano obrazloženu odluku, vodeći računa o žalbenim navodima

8. S obzirom na utvrđenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka ostali žalbeni navodi nisu razmatran.

9. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 18. ožujka 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.