REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-684/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj GĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i tuženice 1. ŽĐ, 2. RĐ i 3. ŠĐ, sve nepoznatog boravišta i sve zastupa privremeni zastupnik Bojan Zustović, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, OĐ i TĐ, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 18. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , pa su tuženice dužne trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženica, Bojanu Zustoviću, odvjetniku u [adresa], isplati troškove postupka u iznosu 187,50 eura (sto osamdeset sedam eura i pedeset centi), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženica 3. srpnja 2024. podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što da su tuženice dužne priznati i trpjeti prijenos prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja u cijelosti. U obrazloženju tužbe je u bitnome naveo da su tuženice samo formalno upisane kao suvlasnice predmetne nekretnine jer da je njezin stvarni vlasnik i posjednik tužitelj koji tu nekretninu, zajedno sa svojom obitelji, oduvijek koristi i drži kao svoje vlasništvo. Predmetna nekretnina da se u nalazi uz tužiteljevu obiteljsku kuću te se obrađuje, uređuje i slično. Tužitelja nitko da nikada nije smetao u uživanju predmetne nekretnine, svojatao neko pravo i slično. Tužitelju da su ranije formalno upisani suvlasnici KĐ, CĐ i SĐ sporazumom priznali pravo vlasništva predmetne nekretnine. Iz navedenog da proizlazi da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.

2. Tuženice, koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Bojan Zustović (postavljen rješenjem posl. br. P-698/2024-5 od 6. kolovoza 2024., str. 20–22), u odgovoru na tužbu od 22. kolovoza 2024. (str. 25), opreza radi usprotivile su se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju predloženih dokaza od strane tužitelja.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvatka iz zemljišne knjige, str. 4–5, izvoda iz katastarskog plana, str. 6–7, 50, prijepisa posjedovnog lista, str. 8–9, 31, sporazuma o priznavanju prava vlasništva i izdavanju tabularne isprave od 25. siječnja 2024., str. 10–12, identifikacije na DOF-u, str. 49) te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. Marije Brajković, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, iz [adresa], i saslušanjem svjedoka DĐ i ĐĐ, te tužitelja (sve na str. 42 – 45), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da su kao zemljišnoknjižne suvlasnice predmetne nekretnine upisane tuženice, svaka u 1/26 dijela. Tužitelj je također upisan kao suvlasnik, u 11/12 dijela, budući da mu je ranije upisana suvlasnici (KĐ, CĐ i SĐ), sporazumom o priznanju prava vlasništva i izdavanju tabularne isprave od 25. siječnja 2024., potvrdili da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti te su mu prenijeli svoj suvlasnički udio na toj nekretnini. Kao posjednici predmetne nekretnine su kod nadležnog Odjela za katastar nekretnina Pazin (posjedovni list broj 316) također upisane tuženice (te [adresa], NĐ, UĐ, Močibob KĐ i Rigo Dario).

6. Predmetna nekretnina identificirana je u postupku od strane mjerničnog vještaka mr. sc. Marije Brajković, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan. Utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u katastru upisana kao voćnjak površine 176 m2 naziva „Sem odzad“. U naravi se čestica nalazi južno od kuće na kućnom broju [adresa], koja je u vlasništvu tužitelja. Prema jugu na udaljenosti oko 15 metara na čestici se nalazi jedan red patuljastih jabuka, livada te par stabala raznih voćki. Čestica je širine približno 8 metara, dužine približno 20 metara.

7. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas je tužitelj, a prije njega je u posjedu bio njegov otac BĐ, njezin raniji posjednik, koji je tu nekretninu po svojoj smrti 2010. ostavio tužitelju. BĐ je tu nekretninu (zajedno s drugim okolnim nekretninama) stekao od svoje tete IĐ o kojoj je do smrti najkasnije 80-ih godina prošlog stoljeća, skrbio, zbog čega mu je i ostavila svoje imanje. IĐ bila je udana za PĐ koji je umro prije nje, i nisu imali djece. Predmetnu nekretninu svi navedeni uživali su kao voćnjak, i tako se oduvijek uživa.

7. 1. Sve navedeno utvrđeno je na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih, iskaza saslušanih svjedoka, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima. Saslušana susjeda DĐ (rođena 1957.) od 1977. živi u [adresa], u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, pa joj je najmanje otada poznato posjedovno stanje predmetne nekretnine. Osim toga, poznavala je prednike tužitelja koji su rodom iz Lazi, a ona je iz susjednog sela Valenti, i za predmetnu nekretninu smatra da je tužiteljeva. Tako smatraju i ostali u selu, što je potvrdio i saslušani svjedok ĐĐ (rođen 1955.) koji od rođenja živi u [adresa], na susjednoj adresi do tužiteljeve, i kojem iz tog razloga posjedovno stanje nije moglo ostati nepoznato. Taj svjedok ima i nekretninu u svom vlasništvu odmah do predmenog voćnjaka, a obje se nalaze odmah do kuća svjedoka i tužitelja. Nadalje, svjedoci su potvrdili i način korištenja predmetne nekretnine od strane obitelji tužitelja, odnosno da je predmetna nekretnina oduvijek voćnjak, što je utvrđeno i na uviđaju na kojem je zapaženo da se na nekretnini nalazi više (raznih i starih) voćki. Svjedoci su iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način.

8. U ovom postupku nije dokazano da tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to najmanje od početka 80-ih godina prošlog stoljeća, nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženice, koje ni ne poznaju. Svjedoci su jedino tužitelja i njegovu obitelj viđali na prijeporu. Tužitelj i prednici su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici, a tužitelj to čini i danas.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine od smrti oca Josipa Bona 2010., a prije, putem njegove prednice IĐ (tetke), od njezine smrti, odnosno od najmanje 1980. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetnu nekretninu stekao je tužitelj u vlasništvo i dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da su tuženice dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela i uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u izreci presude.

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 75 bodova – 150,00 eura uvećano za PDV 25 %, sveukupno 187,50 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 187,50 eura u koji je uključen PDV.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 18. ožujka 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženice po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.