Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Meliti Šimić, na temelju prijedloga sudske savjetnice Karoline Dragojević, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika GR zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN RH br. 5/90, 30/90, 47/90, 55/1991, 29/1994, 114/2022 u daljnjem tekstu ZPPJRM) i prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12 – dalje u tekstu ZSD-a) pokrenutom optužnim prijedlogom MUP, Policijska uprava, Primorsko-goranska, I policijske postaje Rijeka Klasa: 211-07/22-5/6662, Urbroj: 511-09-23-22-1 podnesenom Sudu 21.ožujka 2022., nakon glavne i javne rasprave održane 13.ožujka 2025., u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, na temelju odredbe članka 179, članka 182 stavka 1, i članka 183 Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje u tekstu PZ-a), 18.ožujka 2025., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
okrivljenik GR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i H, djev. Ž rođ. **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, po zanimanju brodomonter, završena osnovna škola, ne zaposlen, uzdržavan pomoću naknade za nezaposlene branitelje u iznosu od 150,00 eura, nema nekretnina i pokretnina, neoženjen, nema djece, prekršajno i kazneno neosuđivan – prema vlastitoj izjavi, ne vodi se drugi postupak.
I.
k r i v j e
što je,
1. 06.ožujka 2022. oko 11,30 sati u [adresa] narušavao javni red i mir, na način da se HR obratio susjedu i okrivljenom i skrenuo mu pozornost na njegovog psa, a na što se je okrivljenik podigao sa zidića na kojem je sjedio i zamahnuo svojom lijevom rukom u namjeri da HR udari u glavu, na što se je HR izmaknuo, te ga okrivljenik promašuje, nakon čega okrivljenik je glasno vikao i vrijeđao HR, riječima: „Pederčino jedna bolesna, pun si side, nitko se na želi s tobom rukovati, jebali su te, jebem ti mater, pička ti materina, dođi da te razbijem, budeš li mi dirao psa ubit ču te“,
dakle, na javnom mjestu svađao, tukao, vikao,
čime je počinio prekršaj iz članka 13. ZPPJRM-a
pa se na temelju odredbe članka 13. ZPPJRM-a, uz primjenu članka 37 PZ-a, okrivljeniku
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 15,00 eura (petnaest)
Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude.
Na temelju članka 152. stavak 3. PZ-a ako okrivljenik u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne plati 2/3 izrečene novčane kazne, smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena, a u protivnom će se novčana kazna prisilno naplatiti u dosuđenom iznosu.
Na temelju članka 139 stavka 6 PZ-a, okrivljenik se oslobađa obveze da naknadi troškove postupka u cijelosti.
II.
oslobađa se optužbe
da bi,
2.
istog dana i na istom mjestu kao u točki 1.izreke znajući da je HR druge
spolne orijentacije počinje glasno vikao i vrijeđao HR riječima: „Pederčino jedna bolesna, pun si side, nitko se na želi s tobom rukovati, jebali su te, jebem ti mater, pička ti materina, dođi da te razbijem, budeš li mi dirao psa ubit ču te, a što je kod HR povrijedilo dostojanstvo i izazvalo uznemirenost na spolnoj diskriminaciji, sve iz razloga jer se HR izjasnio homoseksualne orijentacije,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 25. stavka 1. ZSD-a,
Na temelju odredbe članka 140. stavak 2. PZ-a troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, I. policijska postaja Rijeka, kao ovlašteni tužitelj, podnio Sudu 21.ožujka 2022., optužni prijedlog Klasa: 211-07/22-5/6662, Urbroj: 511-09-23-22-1 protiv okrivljenika zbog djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
2. Na raspravi održanoj 13.ožujka 2025., okrivljenik je izjavio da se smatra djelomično krivim. Isti je izjavio da je dana 6.ožujka 2022., sjedio ispred kuće u dvorištu kraj ceste kod Novog Lista, s njegovim pasićem malim maltezerom koji je bio na livadi, da je razgovarao sa susjedom kad je došao HR sa maskom na licu, nešto da je govorio i mahao rukama, no kako ga nije razumio, da mu je rekao da skine masku. HR da je skinuo masku, a ne da je on njemu skinuo i HR da mu je počeo prijetiti prstom i unio mu se u lice i govorio: " Uzet ću ti psa za rep i bacit ću ga s balkona", na što da je on njemu rekao zašto i HR da je rekao da mu se pokakao na balkon što da nije istina. Njemu da taj pas sve u životu znači i brine o njemu, nakon toga on da je to ponovio i da se je onda digao sa zidića i rekao :"Što ćeš ti mog pasa" i da je zamahnuo rukom prema njemu, da ga je htio ošamarit no on da se je izmaknuo i onda da je još jednom htio udarit no onda da je HR pobjegao iza kontenjera i vrijeđao ga i psovao mu mater i druge riječi i onda da je on njemu na to rekao sve što se i navodi i optužnom prijedlogu. On da je lijevak te da nije zamahnuo desnom rukom već lijevom. HR da je onda prešao preko ceste i još da mu je svašta izgovarao i to je bilo to. Inače prije da su bili jako dobri i to 40 godina i da mu je pomagao, no da je došlo do neke razmirice jer da on zna lagati glede susjede. Okrivljenik je izjavio da je bivši branitelj i da ima i zdravstvenih problema, ide kod psihijatra a kako mu zaista puno znači pas da je očito kratkih živaca na takvo nešto.
2.1. Okrivljenik nije imao dokaznih prijedloga.
2.2. Sud je obzirom na priznanje okrivljenika, odustao od daljnjeg provođenja dokaza
saslušanjem svjedoka HR obzirom isto smatra suvišnim.
3. Sud je utvrdio da je priznanje okrivljenika glede odlučnih činjenica ( pokušaj udaranja, vikanje, svađanje na javnom mjestu) u ovom postupku sukladno dokazima koji prileže spisu, zbog čega je dokazni postupak proveden u skladu s odredbom članka 171.a stavak 3. PZ-a.
4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da okrivljenik nije ranije prekršajno osuđivan.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, posebice samog priznanja okrivljenika, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio djelo prekršaja iz članka 13 ZPPJRM-a, te je stoga valjalo istoga osuditi i kazniti po zakonu.
6. Odredbom članka 13 ZPPJRM-a propisano je tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.
7. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne koja će se izreći okrivljeniku za počinjeni prekršaj, Sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. PZ-a. Okrivljeniku je olakotnim cijenjeno iskazano žaljenje zbog neprimjerenog ponašanja, i priznanje, te samim time i smanjenje daljnjih troškova ovog prekršajnog postupka. Otegnute okolnosti Sud nije pronašao. No, Sud je kao naročito olakotnom okolnosti uzeo u obzir činjenicu da se radi o osobi narušenog zdravstvenog stanja, bivšem sudioniku Domovinskog rata, stoga je Sud odlučio istome izreći novčanu kaznu uz primjenu članka 37 PZ-a.
7.1. Valja i istaći da okrivljenik, sukladno odredbi članak 152. stavak 3. PZ-a, ima mogućnost platit dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom, te da će se s time smatrati da je novčana kazna u cijelosti podmirena.
7.2. Nadalje, uzimajući u obzir imovno stanje okrivljenika, da je isti korisnik naknade za nezaposlene branitelje u iznosu od 150,00 eura, Sud je odlučio okrivljenika na temelju odredbe članka 139 stavka 6 PZ-a, osloboditi od obveze naknade troškova postupka u cijelosti, jer bi plaćanjem troškova bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika.
8. U odnosu na točku II. izreke presude, valja reći da je optužnim prijedlogom okrivljeniku stavljeno na teret da je opisanim ponašanjem počinio prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
9. Odredbom članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je da će se kazniti za prekršaj tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo. Međutim, stajalište je ovog suda da je polazišna osnova za tumačenje odredaba Zakona o suzbijanju diskriminacije članak 1. tog Zakona, a pogotovo njegovi stavci 2. i 3.. Naime, u smislu stavka 2. članka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije pod diskriminacijom se smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. toga članka (na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije), kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Iz citirane zakonske odredbe jasno je da diskriminacija predstavlja situaciju u kojoj je pojedinac na neki način „zakinut“ zbog nekog „zaštićenog obilježja“. Pri utvrđivanju diskriminacije važno je da se nepovoljno postupanje prema određenoj osobi može usporediti s postupanjem prema drugoj osobi u sličnoj situaciji.
10. Naime, iz činjeničnog opisa djela koji se okrivljeniku stavlja na teret optužnim prijedlogom ne proizlazi osnovna sastavnica pojma diskriminacije opisane u članku 1. stavku 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije, odnosno da bi okrivljenik stavljao u nepovoljniji položaj HR po osnovi spolne orijentacije, u odnosu na neku (neke) drugu osobu.
11. Stoga, kako ponašanje okrivljenika u konkretnom predmetu ne predstavlja obilježje prekršaja iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije, to okrivljenik svojim postupanjem nije počinio prekršaj za koji ga se tereti, jer djelo za koje ga se optužuje po propisu nije prekršaj.
12. Slijedom iznijetog, valjalo je odlučiti kao u točki II. izreke okrivljenika, te na temelju članka 182.stavak 1. PZ-a okrivljenika osloboditi od optužbe.
13. Na temelju odredbe članka 140. stavak 2. PZ-a troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
14. Slijedom iznijetoga, odlučeno je kao u izreci Presude.
Rijeka, 18.ožujka 2025
Sudski savjetnik
Sudac
Karolina Dragojević,v.r.
Melita Šimić,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u Zagrebu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog Suda.
DNA:
1. Okrivljeniku
2. Tužitelju
