Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ovr-420/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji mr. sc. Bojani Skenderović, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Eos Relatum d.o.o. Zagreb, OIB: 62630566206, zastupanog po punomoćniku Nikoli Remenaru, odvjetniku u Zagrebu, kao pravnom slijedniku Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen iz St. Stefan im Rosental, Austrija protiv ovršenice ŠBČ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i ovršenice ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanih po punomoćnici Nataši Lisac, odvjetnici u Dugom Selu, radi ovrhe, povodom žalbe ovrhovoditelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu od 19. srpnja 2024. poslovni broj: Ovr-386/2021-59, dana 18. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se žalba ovrhovoditelja te se ukida rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu od 19. srpnja 2024. poslovni broj: Ovr-386/2021-59 i predmet vraća istome sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka prvostupanjski sud će odlučiti u novoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odgođena je ovrha u ovom postupku do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zadru pod posl. brojem P-2213/2021.

2. Protiv rješenja žali se ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredbi postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 11. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje: ZPP-a) u vezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12., 25/13.,93/14, 55/16.,73/17. i 131/20., dalje OZ), zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog drugostupanjskom sudu da usvoji žalbu i preinači pobijano rješenje na način da odbije prijedlog ovršenica za odgodu ovrhe kao neosnovan. Ujedno potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Ovršenice nisu podnijele odgovor na žalbu.

4. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

5. Svoju odluku o osnovanosti zahtjeva ovršenica za odgodom ovrhe prvostupanjski sud donosi pozivom na zauzetu sudsku praksu i stav suda Europske unije u presudi broj C-407/18 a u vezi analize načela djelotvornosti primjene Direktive Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima u situaciji u kojoj odredbe ovršnog nacionalnog zakonodavstva ne dopuštaju da ovršni sud u ovršnom postupku ispituje nepoštenost pojedinih odredbi ugovora u hipotekarnom kreditu u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta i po toj osnovi odgodi ovrhu. Prvostupanjski sud iznosi stav da ovršni zakon Republike Hrvatske ne daje ovlast sudu da tijekom ovršnog postupka može ispitivati eventualnu nepoštenost odredbi ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača koji u obliku javnobilježničkog akta predstavlja ovršnu ispravu, nego to može učiniti sud u parničnom postupku po tužbi potrošača radi utvrđenja ništetnosti nepoštenih odredbi ugovora. Pored toga, sud smatra i da je u predmetnom slučaju vjerojatno da će prodaja predmetne nekretnine osigurane hipotekom biti dovršena prije nastupanja pravomoćnosti sudske odluke u gore navedenom parničnom postupku u kojem će se eventualno utvrditi ništetnost odredbi ovršne isprave kao nepoštenih, u kojem slučaju bi ovršenice pretrpjele nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu u smislu odredbi čl. 65. st.1. OZ-a.

6. U svojoj žalbi ovrhovoditelj ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 65. OZ-a te je pogrešno utvrdio da su kumulativno ispunjene pretpostavke potrebne za odgodu ovrhe jer su ovršenice nesporno dokazale da su pred Općinskim sudom u Zadru pokrenule parnični postupak poslovni broj P-2213/2021, odnosno ispunjenje jedne posebne pretpostavke propisane navedenom odredbom, dok nisu dokazale ispunjenje općih pretpostavki koje se traže za odgodu ovrhe, odnosno nisu dokazale da bi im daljnjom provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva šteta, kao ni da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, slijedom čega smatra da nije bilo mjesta odgodi ovrhe. Pored toga, ovrhovoditelj posebno ukazuje da ovršenice nemaju status potrošača.

7. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima, a cijeneći da je odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano da sud na prijedlog ovršenika može, ako isti učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu uz ispunjenje dodatnog uvjeta propisanog navedenom odredbom, u konkretnom slučaju je, a što prvostupanjski sud pravilno ocjenjuje, ispunjen poseban uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a, jer su ovršenice pokrenule parnicu u kojoj zahtijevaju utvrđenje ništetnosti predmetnog ugovora o jednokratnom kreditu, a povodom te tužbe sada se vodi parnični postupak pred Općinskim sudom u Zadru broj P-2213/2021.

8. Međutim, konkretnom slučaju sud nije u dovoljnoj mjeri utvrdio činjenično stanje da bi mogao zaključiti da se ovdje radi o potrošačkom ugovoru te da li se ovršenice u ovom postupku mogu smatrati potrošačima, jer nije jasno raspravljeno u koju svrhu su ovršenice koristila novčana sredstva koja im je na raspolaganje stavio prednik ovrhovoditelja na temelju predmetne ovršne isprave, iako se kod ocjene potrošačkog ugovora mora voditi računa o svim okolnostima predmetnog slučaja, a osobito o prirodi robe ili usluga koje su predmet ugovora, iz kojih se može razabrati za koju se namjenu nabavljaju roba ili usluge.

9. Naime, iz sadržaja spisa proizlazi da su predmetnu ovršnu ispravu, tj. Ugovor o jednokratnom kreditu sklopile ovršenice JB (sada ŠB) i ŠBČ, a tim ugovorom među strankama je ugovoreno da će ovrhovoditelj ovršenicama kredit za jednokratno korištenje u iznosu od 310.000,00 EUR koje će upotrijebiti za rekonstrukciju dugova i kupnju robe za parfumeriju.

10. Stoga je ovaj sud na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ-a prihvatio žalbu ovrhovoditelja, ukinuo pobijano rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

11. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će sukladno svojim ovlastima koje mu stoje na raspolaganju pozvati stranke da mu dostave relevantnu dokumentaciju, a po potrebi i na temelju čl. 7. st. 4. OZ-a iste saslušati s ciljem provjere radi li se u konkretnom slučaju o potrošačkom ugovoru te cijeneći pravne stavove iznesene u ovoj odluci ponovno razmotriti sve relevantne okolnosti i odlučiti o prijedlogu za odgodu ovrhe detaljno obrazlažući svoju odluku. Ujedno će donijeti odluku i o zahtjevu ovrhovoditelja za naknadom troškova žalbenog postupka.

U Varaždinu 18. ožujka 2025.

Sutkinja

Bojana Skenderović