Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-391/2024-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marta Barić-Pavić, odvjetnica u Zadru, protiv protivnice osiguranja CR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Klaudia Šopić, odvjetnica u Zadru, radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1129/2023-21 od 26. rujna 2024., dana 18. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja osiguranja KR kao djelomično neosnovana i potvrđuje se točka I izreke rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1129/2023-21 od 26. rujna 2024.

II Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja KR kao djelomično osnovana i ukida se točka II izreke rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr- 1129/2023-21 od 26. rujna 2024.

III Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja KR za naknadu troškova sastavljanja žalbe u iznosu od 200,00 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere od 11. listopada 2023. radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja – prava suvlasništva k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se zabrani protivnici osiguranja poduzimanje bilo kakvih daljnjih građevinskih, pripremnih, obrtničkih i drugih radova na bilo kojem dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka I izreke) i odbijena je preinaka prijedloga za osiguranje od 15. prosinca 2023. (točka II izreke).

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj osiguranja navodeći da se žali iz svih žalbenih razloga. Smatra da je izreka pobijanog rješenja proturječna razlozima koji su nejasni pa da se odluka ne može ispitati. Ističe da je pogrešno utvrđeno i činjenično stanje na koje je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i odrediti privremenu mjeru, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 200,00 eura.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP), u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ) te u smislu žalbenih navoda, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu ovršnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, koju ističe predlagatelj osiguranja, a s obzirom na to da je pobijano rješenje proturječno stanju spisa i ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama uslijed kojih nedostataka se isto ne može ispitati.

4.1. Međutim, navedenu je povredu otklonio ovaj drugostupanjski sud u skladu s ovlasti predviđenom odredbom čl. 373.a st. 1. toč. 2. i st. 3. u vezi s čl. 381. st. 1. ZPP- a te u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

5. Predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine prema protivnici osiguranja koja se sastoji u zaštiti prava suvlasništva k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zbog onemogućavanja nastanka nenadoknadive štete i promjene postojećeg stanja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se zabrani protivnici osiguranja poduzimanje bilo kakvih daljnjih građevinskih, pripremnih, obrtničkih i drugih radova na bilo kojem dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Naknadnim podneskom od 15. prosinca 2023. predlagatelj osiguranja navodi da ispravlja prijedlog za osiguranje jer da je pogrešno označio česticu na kojoj protivnica osiguranja izvodi građevinske radove kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da ispravno treba pisati k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Prvostupanjski sud je takav podnesak smatrao preinakom prijedloga za privremenu mjeru te je pobijanim rješenjem odbio preinaku, dok u obrazloženju pobijanog rješenja nije dao niti jedan razlog za takvu svoju odluku nego je samo citirao odredbe čl. 190. i 191. ZPP-a.

8. Postupak za određivanje privremene mjere je strogo formalan postupak, u kojem se odlučuje na temelju prijedloga za osiguranje i priloženih dokaza kojima se utvrđuju vjerojatnim činjenice na kojima se prijedlog za osiguranje temelji. Stoga sud nije niti bio dužan dostavljati prijedlog za osiguranje protivnici osiguranja niti održavati ročište. Naime, u postupku osiguranja privremenom mjerom sud ne utvrđuje sporne činjenice među strankama budući da tome služi parnični postupak koji predlagatelj osiguranja pokreće radi opravdanja privremene mjere. S obzirom na navedeno, nije moglo niti doći do preinake prijedloga za privremenu mjeru budući da takav institut u privremenoj mjeri nije predviđen odredbama OZ-a.

9. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu predlagatelja osiguranja i ukinuti točku II izreke pobijanog rješenja.

10. Nadalje, pobijanim rješenjem je prvostupanjski sud odbio prijedlog za određivanje privremene mjere na k. č. br. [katastarska čestica], a onda je u obrazloženju tog rješenja naveo da je među strankama nesporno da su stranke suvlasnici nekretnina (ne navodeći kojih nekretnina) pa da slijedom toga postoji tražbina predlagatelja osiguranja prema protivnici osiguranja.

11. Međutim, iz preslike sporazuma nasljednika o diobi ostavine (stranice 11 - 14 spisa) proizlazi da je protivnici osiguranja pripala u odvojeni posjed i vlasništvo jedna stambena jedinica u prizemlju obiteljske kuće izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, iz tog istog sporazuma ne proizlazi da bi protivnici osiguranja pripao bilo koji dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno nekretnine na kojoj je predloženo osiguranje privremenom mjerom. Isto ne proizlazi ni iz bilo koje druge isprave priložene u spisu. Stoga nije jasno na temelju čega prvostupanjski sud zaključuje da je nesporno da su stranke suvlasnici nekretnina.

12. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke: ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

13. Iako dakle iz spisa ne proizlazi da bi protivnica osiguranja bila suvlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], predlagatelj osiguranja u prijedlogu tvrdi da ona na svojoj nekretnini izvodi građevinske radove i da on stoga ima prema njoj tražbinu prava suvlasništva. Time je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom prvu pretpostavku propisanu odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a odnosno da štiti svoje pravo suvlasništva k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Međutim, što se tiče postojanja drugog alternativnog uvjeta odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, predlagatelj nije učinio vjerojatnim ovu pretpostavku. Naime, predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje najprije navodi da se izvođenjem radova na nekretnini protivnice osiguranja nesporno mijenja postojeće stanje i predlagatelju osiguranja oduzima vidik i mogućnost uređenja dijela nekretnine. Zatim navodi da bi bez određivanja privremene mjere bio onemogućen u provođenju postupka etažiranja i upisa svog prava etažnog vlasništva na zgradi na temelju sporazuma o diobi nasljedstva.

15. Pri navođenju da se izvođenjem radova na nekretnini protivnice osiguranja njemu oduzima vidik, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da on uopće ima pravo na vidik budući da se to pravo ne podrazumijeva samo po sebi nego mu ovlast na vidik mora biti posebno dana, kako to proizlazi iz odredbe čl. 195. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14). Osim toga, navođenjem da se izvođenjem radova na nekretnini protivnice osiguranja mijenja postojeće stanje i oduzima vidik, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi time spriječio ili otežao ostvarenje svoje tražbine niti da mu prijeti nasilje ili nenadoknadiva šteta koju je mjerom potrebno spriječiti.

16. Nadalje, iz prijedloga za osiguranje nije jasno na koji način bi bez određivanja privremene mjere predlagatelj osiguranja bio onemogućen u provođenju postupka etažiranja. Ovo posebno jer je nekretnina stranaka, i desetak godina nakon smrti njihove majke, i dalje upisana kao vlasništvo njihove pokojne majke, kako to proizlazi iz prijedloga za osiguranje.

17. Dakle, takvim paušalnim navodima predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim u čemu bi se sastojala konkretna šteta te po čemu bi ona bila nenadoknadiva.

18. Prema tome, u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanjem privremene mjere, pa je pravilnom primjenom čl. 346. OZ-a trebalo na jednak način odlučiti o prijedlogu za privremenu mjeru.

19. Stoga je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a trebalo odbiti žalbu predlagatelja osiguranja kao djelomično neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje kao što je odlučeno u točki I izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

20. Predlagatelj osiguranja je djelomično uspio sa žalbom jer je pobijano rješenje ukinuto u dijelu u kojem je odbijena preinaka prijedloga za privremenu mjeru. Međutim, time nije polučio bolju pravnu zaštitu jer je rješenje kojim je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere potvrđeno. Stoga je na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a odbijen njegov zahtjev za naknadu troška nastalog povodom izjavljivanja žalbi (točka III izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

U Velikoj Gorici 18. ožujka 2025.

Sudac

Goran Škugor