Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ovr-66/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Nikoli Ramušćaku, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EUROTRADE d. o. o., Rovinj – Rovigno, Ulica Spinè - Via Spinè 16, OIB: 31138585832, kojeg zastupa punomoćnica Andrea Štalekar Pap, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vukić & Partneri d.o.o., Rijeka, protiv ovršenice OG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Tilošanec, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-395/2022-73 od 13. siječnja 2025., dana 18. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja EUROTRADE d. o. o., ukida rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-395/2022-73 od 13. siječnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda pod toč. I. izreke obustavljena je ovrha određena rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-402/2014 od 16. lipnja 2014., dok je pod toč. II. izreke naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe ovrhe poslovni broj Z-27442/2014 u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nakon pravomoćnosti tog rješenja.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj iz svih žalbenih razloga. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet na ponovni postupak, uz naknadu troška sastava žalbe od 187,50 eura.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti i u smislu žalbenih navoda, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je počinjena bitna povreda odredba postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) u vezi s čl. 72. st. 2. i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12 i 25/13 – dalje u tekstu: OZ).

5. Prvostupanjski je sud obustavio ovrhu na nekretnini u bitnom obrazloživši da sudski vještak nije mogao utvrditi vrijednost predmetne nekretnine bez geodetskog elaborata jer, s obzirom na provedeno cijepanje te nekretnine, nije mogao znati o kojim se česticama radi, a slijedom čega je prvostupanjski sud zaključkom pozvao ovrhovoditelja dostaviti geodetski elaborat. Ovrhovoditelj nije postupio po tom zaključku, niti nakon što je prvostupanjski sud odbio njegov prijedlog za provođenje geodetskog vještačenja, a uvažavajući da provođenje tog vještačenja nije predviđeno Ovršnim zakonom, pa stoga nije bilo moguće provesti ovršnu radnju procjene vrijednosti nekretnine.

6. Navedeno shvaćanje prvostupanjskog suda ne može se prihvatiti kao pravilno.

7. Okolnost što odredbama OZ-a nije izrijekom predviđena mogućnost geodetskog vještačenja ne predstavlja razlog za neprovođenje takvog vještačenja u slučaju kada i sam sud nalazi da bez stručnog mišljenja geodeta nije moguće nastaviti s ovrhom. S tim u vezi je za istaknuti da su odredbama OZ-a o ovrsi na nekretnini predviđene bitne ovršne radnje bez kojih se niti jedna ovrha na nekretnini ne može provesti, dok su situacije u kojima se javlja prijeka potreba za izradom geodetskih elaborata izuzetno rijetke, a za koje rijetke situacije se niti ne može očekivati od Zakonodavca da će ih sve predvidjeti i propisati posebne radnje glede njih. Stoga je u takvim slučajevima potrebno primijeniti pravila svrsishodnog tumačenja OZ-a, a ne otkloniti provođenje geodetskog vještačenja (iako postoji potreba za njegovim provođenjem) načelnim pozivanjem da takva radnja nije predviđena OZ-om.

8. No, u konkretnom slučaju iz stanja spisa niti ne proizlazi da je geodetski elaborat bio nužan za nastavak ovrhe na nekretnini.

8.1. Naime, građevinski vještak u nalazu i mišljenju navodi da bez geodetskog elaborata ne može nedvojbeno i jednoznačno povezati niti utvrditi oblik i položaj nekretnine oznake zk.č.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 3.082 m2, na kojoj je nekretnini određena ovrha, a što je obrazložio time da u vrijeme uviđaja 13. ožujka 2024. ista više nije kao takva upisana u zemljišnoj knjizi te je razvidno da je izvršena parcelacija prijašnje zk.č.br. [katastarska čestica] na više čestica, od kojih su četiri čestice ostale upisane u dosadašnjem zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i imaju ukupnu površinu od 1.300 m2, dok su druge čestice s preostalom površinom od 1.782 m2 izdvojene i prenesene u druge zk. uloške s drugim brojevima.

8.2. Dakle, iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da je geodetski elaborat potreban kako bi se identificirala nekretnina koja više ne postoji pod oznakom i u površini kakva je bila u vrijeme određivanja ovrhe.

8.3. Međutim, ovdje je potrebno imati na umu da je na prethodno navedenoj nekretnini upisana zabilježba ovrhe kao prva provedena ovršna radnja u postupku, a koja zabilježba u skladu s čl. 84. st. 4. OZ-a prvenstveno ima učinak da promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnoga postupka ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika. Prema shvaćanju ovoga drugostupanjskog suda, navedeni učinak zabilježbe ovrhe treba na odgovarajući način primijeniti i na predmetni slučaj komadanja izvorne čestice na više manjih, pa bi se i u ovom slučaju ovrha mogla nastaviti i na u međuvremenu nastalim česticama, dakako pod uvjetom da je na istima i nadalje zabilježena predmetna ovrha, jer upravo ta zabilježba predstavlja identifikator nekretnine na kojoj se provodi ovrha.

8.4. Stoga je u konkretnom slučaju od prvorazrednog značaja bilo utvrditi koje su to čestice (pored njih četiri nesporne koje su i nadalje ostale upisane sa zabilježbom ovrhe u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) koje su formirane od nekadašnje zk.č.br. katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i potom ispisane u druge zk. uloške te nalazi li se na istima i nadalje zabilježba predmetne ovrhe ili je pak ta zabilježba trajno izbrisana.

8.5. Kako je prethodno navedeno moguće utvrditi uvidom u povijesni izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te pribavom i uvidom u izvatke za čestice koje su formirane od nekadašnje zk.č.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to ovaj drugostupanjski sud smatra bespredmetnom pribavu geodetskog elaborata, odnosno provođenje posebnog vještačenja.

9. Slijedom navedenog, budući da nisu ostvareni razlozi za obustavu ovrhe, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a uvažiti žalbu ovrhovoditelja i pobijano rješenje ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ispraviti nedostatke na koje je upozoreno ovim rješenjem.

11. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a (točka II. ovoga drugostupanjskog rješenja).

U Velikoj Gorici 18. ožujka 2025.

Sudac

Nikola Ramušćak