REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27, 21000 Split
Pr-361/2024-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice FFĐ, [adresa], Dinka [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mislavu Bistroviću odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Sveučilište u Splitu, Umjetnička akademija, 21000 Split, Zagrebačka 3, OIB: 38960125358, zastupanog po punomoćnicama, odvjetnicama iz ZOU Kuljiš-Bajić i Blaslov-Pavasović, radi prevođenja radnog mjesta, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti tužiteljice, zamjenika punomoćnika tužiteljice te punomoćnika tuženika, prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 17. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I/ Utvrđuje se da tužiteljica, FFĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], od dana 2. ožujka 2024. godine ima pravo da tuženik, Sveučilište u Splitu, Umjetnička akademija, Split, Zagrebačka 3, OIB: 38960125358, sukladno čl. 36. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/2023), dosadašnji naziv njezinog radnog mjesta prevede u radno mjesto Voditelj ustrojstvene jedinice 2 s koeficijentom 2,75.
II/ Utvrđuje se da tužiteljica, FFĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], od dana 2. ožujka 2024. godine nadalje kod tuženika, Sveučilište u Splitu, Umjetnička akademija, Split, Zagrebačka 3, OIB: 38960125358, obavlja poslove radnog mjesta Voditelj ustrojstvene jedinice 2 s koeficijentom 2,75.
III/ Nalaže se tuženiku, Sveučilište u Splitu, Umjetnička akademija, Split, Zagrebačka 3, OIB: 38960125358, da tužiteljici, FFĐ, [adresa], Dinka [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ponudi izmjenu ugovora o radu kojim će se radno mjesto tužiteljice prevesti u radno mjesto Voditelj ustrojstvene jedinice 2 s koeficijentom od 2,75, u roku od 15 dana.
IV/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici parnični trošak u ukupnom iznosu od 625,00 EUR, zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.
Obrazloženje
1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 29. svibnja 2024. tužiteljica navodi da je predmet ove tužbe i parničnog postupka zahtjev tužiteljice da se ispravi pogrešno i protupravno prevođenje naziva njezinog radnog mjesta obzirom da je tuženik donio Odluku o odbijanju zahtjeva za ispravak, Klasa: 112-02/24-01/0001, Urbroj: 2181- 224-03-01/1-24-0140 koju je tužiteljica zaprimila 8. travnja 2024. (dalje: Odluka o odbijanju zahtjeva za ispravak) a na što je tužiteljica dana 22. travnja 2024. podnijela Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa 1 na koji se tuženik nije nikada povratno očitovao. Umjesto očitovanja na podneseni Zahtjev za zaštitu prava 1, tuženik je pokrenuo proceduru otkazivanja ugovora o radu tužiteljici te je 13. svibnja 2024. donio Odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, Klasa: 114-01/24-01/0001, Urbroj: 2181-224-03-01/1-24-0005 (dalje: Odluka o otkazu) koju je tužiteljica zaprimila 22. svibnja 2024. Tuženik da je u svojim odlukama (Odluka o odbijanju zahtjeva za ispravak i Odluka o otkazu) odbio prevesti dosadašnji naziv radnog mjesta tužiteljice, Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica – voditelj knjižnice (viši knjižničar), koeficijent 1,60, u radno mjesto Voditelj ustrojstvene jedinice 2, koeficijent 2,75, a što je tužiteljica tražila podnesenim Zahtjevom za ispravak od 27. ožujka 2024. i Zahtjevom za zaštitu prava od 22. travnja 2024. Također se navodi da je po dobivanju Odluke o otkazu tužiteljica potpisala novo ponuđeni ugovor o radu i uputila tuženiku dopis o prihvatu ponude kojim je istaknula kako i dalje pridržava pravo osporavanja pred sudom predmetne Odluke o otkazu i novopotpisanog ugovora o radu. Navodi da tužiteljica ovom tužbom traži da Naslovni sud utvrdi kako je tuženik pogrešno i protupravno preveo naziv radnog mjesta tužiteljice i da se radno mjesto tužiteljice prevede u radno mjesto Voditelj ustrojstvene jedinice 2, koeficijent 2,75, sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama1 (dalje: ZPDSJS) i Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (dalje: Uredba). Tužiteljica da je Zahtjev za zaštitu prava podnijela 22. travnja 2024., tuženik da je isti zaprimio 29. travnja 2024. te se nije povratno očitovao. Slijedom navedenog da tužiteljica u zakonskom roku iz čl. 133. Zakona o radu podnosi ovu tužbu. Nadalje se navodi da je tužiteljica temeljem sklopljenog Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. studenog 2001. obavljala poslove na radnom mjestu Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica – voditelj knjižnice, s koeficijentom složenosti poslova 1,60. Opis poslova navedenog radnog mjesta da je detaljno naveden u Pravilniku o unutarnjem redu iz kojeg je razvidno kako tužiteljica vodi odnosno upravlja Knjižnicom tuženika. Nadalje, prema Pravilniku o unutarnjem redu, radno mjesto tužiteljice odgovara radnom mjestu Rukovoditelj pododsjeka u središnjoj službi – Voditelj Knjižnice. Nadalje, iz Pravilnika o unutarnjem redu ali i Statuta tuženika (čl. 30. i čl. 31.) da je vidljivo kako je Dekanat jedina ustrojstvena jedinica iznad ustrojstvene jedinice Knjižnice koje je tužiteljica voditeljica. Tuženik da je u svojim odlukama utvrdio kako temeljem nove Uredbe i tablice prevođenja tužiteljica može biti raspoređena na radno mjesto Viši knjižničar, interni naziv: Voditeljica Knjižnice, s koeficijentom 2,40. Slijedom navedenog, tuženik da je tužiteljici u ponuđenom Aneksu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, Klasa: 112-02/24-01/0001, Urbroj: 2181/224-03-01/1-24-0140 preveo radno mjesto u radno mjesto Viši knjižničar, interni naziv: Voditeljica Knjižnice, s koeficijentom 2,40. Naposljetku, tužiteljica je temeljem Odluke o otkazu dana 13. svibnja 2024. potpisala novo ponuđeni ugovor o radu za radno mjesto Viši knjižničar, interni naziv: Voditeljica Knjižnice s koeficijentom 2,40. Nadalje se navodi da su čl. 9. Uredbe propisana rukovodeća radna mjesta treće razine od kojih je jedno i radno mjesto: 9.1.2. Voditelj ustrojstvene jedinice 2 (2,75). Ističe se da je Čl. 9. st. 4. Uredbe propisano: "Radno mjesto pod brojem 9.1.2. iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na vođenje niže razine unutarnje ustrojstvene jedinice unutar ustanove, iznad koje se nalazi jedna razina više ustrojstvene jedinice, a odnosi se i na ustrojstvene jedinice koje su tako razvrstane u tablici prevođenja koja je u prilogu ove Uredbe." Nadalje, kao iznimka od automatskog prevođenja sukladno tablici Uredbe i čl. 26. st. 1. Uredbe, u čl. 26. st. 2. Uredbe da je propisano: "Prevođenje pojedinih radnih mjesta iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema načelu opisa poslova radnog mjesta koje zaposlenik obavlja, neovisno o nazivu radnog mjesta za koje je sklopljen ugovor o radu." Nadalje se navodi da po uputi Ministarstva znanosti i obrazovanja od 6. ožujka 2024. proizlazi da u slučaju prevođenja na rukovodeća radna mjesta ustanova mora imati sistematiziranu posebnu ustrojstvenu jedinicu. Kod prevođenja razine voditelja ustrojstvene jedinice bitno je voditi računa o razini obrazovanja kao uvjetu za radno mjesto i postojećoj hijerarhiji odnosno broju ustrojstvenih jedinica u postojećoj sistematizaciji radnih mjesta kako to je to navedeno u članku 9. stavcima 3. do 6. Uredbe. Na primjer, ako ustanova ispod prve najviše ustrojstvene jedinice ima samo odjele, voditelj te ustrojstvene jedinice (odjela) prevodi se kao 9.1.2. – Voditelj ustrojstvene jedinice 2. Dakle, slijedom svega navedenog, da je razvidno kako je tuženik trebao postupiti u skladu sa čl. 9. st. 4. Uredbe i citiranom Uputom nadležnog ministarstva i radno mjesto tužiteljice, a imajući u vidu Pravilnik o unutarnjem redu i Statut tuženika, prevesti na radno mjesto Voditelj ustrojstvene jedinice 2 (2,75). Tužiteljica ima rukovodeću poziciju i ulogu unutar Knjižnice iznad koje ustrojstvene jedinice se nalazi samo viša ustrojstvena jedinica – Dekanat, zadovoljava sve opće uvjete (visoka stručna sprema i 4 godine radnog iskustva) te se stoga u ovom slučaju prevođenja radnog mjesta primjenjuje čl. 9. st. 4. Uredbe. Nadalje se ističe da je prilikom prevođenja radnih mjesta relevantan ZPDSJS koji u čl. 34. propisuje: "Pri vrednovanju radnih mjesta u postupku prevođenja radnih mjesta nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, osim standardnih mjerila iz članka 9. ovoga Zakona, uzet će se u obzir i dosadašnji koeficijenti složenosti poslova, kao i stalni dodaci na plaću vezani uz radno mjesto odnosno rad u pojedinom državnom tijelu ili javnoj službi." Navodi se da Čl. 9. ZPDSJS-a kao standardna mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta da predviđa: a) kompetencije, b) složenost, c) odgovornost i utjecaj na donošenje odluka, d) suradnja i komunikacija, e) upravljanje i f) posebni uvjeti rada. Navodi se da je tuženik prilikom pogrešnog prevođenja radnog mjesta očito uzeo u obzir samo dosadašnji naziv i dosadašnji koeficijent radnog mjesta te radno mjesto automatski preveo sukladno tablici nove Uredbe. Međutim, da je tuženik propustio vrednovati radno mjesto tužiteljice propisanim standardnim mjerilima. Sukladno čl. 5. st. 4. Uredbe o načinu primjene standardnih mjerila u postupku vrednovanja i klasifikacije radnih mjesta u državnoj i javnoj službi da je propisano da prilikom vrednovanja radnog mjesta je naglasak na gore navedenim standardnim mjerilima, dok da se pored toga u obzir uzimaju i dosadašnji koeficijenti i stalni dodaci na plaću, međutim da dosadašnji koeficijent nije jedini, a niti primaran faktor prilikom vrednovanja i prevođenja radnog mjesta. Slijedom svega navedenog, ističe se da je tuženik neispravno primijenio Uredbu i pogrešno preveo naziv radnog mjesta tužiteljice, tužiteljica predlaže da sud usvoji postavljeni tužbeni zahtjev da se utvrdi da ista ima pravo da tuženik sukladno odredbi članka 36. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (''NN'' 155/2023) dosadašnji naziv tužiteljičinog radnog mjesta prevede u radno mjesto voditelj ustrojstvene jedinice 2 sa koeficijentom 2,75, te da se utvrdi da tužiteljica od 02.ožujka 2024.godine kod tuženika obavlja poslove voditelja ustrojstvene jedinice 2 sa koeficijentom 2,75, te da se naloži tuženiku da tužiteljici ponudi izmjenu ugovora o radu kojim će se njeno radno mjesto prevesti u voditelj ustrojstvene jedinice 2 sa koeficijentom 2,75.
2. U svom odgovoru na tužbu (list 137-138 spisa) tuženik predlaže tužbu tužiteljice odbaciti kao neblagovremenu te podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, sve iz razloga koji se daju u nastavku odgovora na tužbu. Navodi se da je predmet ovog parničnog postupka i tužbenog zahtjeva tužiteljice, a kako se to navodi u dijelu pod točkom 2. narativnog dijela tužbe, odluka dekanice tuženika koju je ista donijela povodom zahtjeva tužiteljice za ispravak pogrešnog i nepotpunog prevođenja njezinog radnog mjesta, odnosno Odluka pod oznakom klasa: 112-02/24- 01/0001, ur. br.: 2181-224-03-01/1-24-0140 od 02. travnja 2024., koju je tužiteljica primila, kako se to navodi u tužbi, 08. travnja 2024., a kojom je odbijen kao neosnovan zahtjev tužiteljice od 27. ožujka 2024., za ispravak prevođenja naziva radnog mjesta i koeficijenta složenosti poslova Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica – voditeljica Knjižnice (viši knjižničar), s koeficijentom 1,6 u : „Voditelj ustrojstvene jedinice 2 , s koeficijentom 2,75“. U konkretnom slučaju, da se radi o postupku prevođenja radnih mjesta u javnim službama sve prema odredbi čl. 36. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN br. 155/2023 – dalje u tekstu: Zakon o plaćama) i Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN br. 22/2024 – dalje u tekstu: Uredba). Odredbom čl. 36. st. 6. Zakona o plaćama, da je propisano: „Službenik i namještenik u javnoj službi koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak. Ako čelnik javne službe utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je donijeti odluku o odbijanju zahtjeva, a službenik i namještenik može tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općem propisu o radu.“ Ističe da je prijedlog prevođenja naziva radnog mjesta i koeficijenta za obračun plaće, tuženik uputio tužiteljici ponudom sklapanja Aneksa od ožujka 2024., na njezin postojeći Ugovor o radu od 01. studenog 2001., a kojim Aneksom je postojeće radno mjesto tužiteljice – Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica – voditeljica knjižnice (viši knjižničar), s koeficijentom 1,6 prevedeno, sukladno Uredbi, u radno mjesto Viši knjižničar, interni naziv Voditeljica knjižnice, s koeficijentom za obračun plaće od 2,40. Tužiteljica da je prihvatila ponuđeni Aneks iz ožujka 2024., te da je u odnosu na učinjeno prevođenje naziva njezinog radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće, a kako je to bila navedeno u ponudi – prijedlogu Aneksa, podnijela blagovremeno dana 27. ožujka 2024., zahtjev za ispravak. Prema mišljenju tuženika ovaj zahtjev za ispravak da ima značaj zahtjeva za zaštitu povrijeđenog prava iz odredbe čl. 133. st. 1. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/2022) jer pretpostavlja prethodno postojanje povrede prava radnika ( „ …… službenik i namještenik u javnoj službi koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno …..“), koja povreda da se sastoji u pogrešnom prevođenju naziva radnog mjesta i s tim u vezi određivanju koeficijenta za obračun plaće. Odlučujući o zahtjevu tužiteljice za ispravak (zahtjevu za zaštitu povrijeđenog prava) tuženik je donio Odluku pod oznakom klasa: 112-02/24-01/0001, ur. br.: 2181-224-03-01/1-24-0140 od 02. travnja 2024., kojom je zahtjev za ispravak odbio kao neosnovan. Tužiteljica da je uredno, dana 08. travnja 2024., primila naprijed navedenu Odluku tuženika od 02. travnja 2024. te je u odnosu na istu ponovno podnijela zahtjev za zaštitu prava od 22. travnja 2024., predan tuženiku 23. travnja 2024., o kojem zahtjevu tuženik, a kako se to navodi i u tužbi, nije odlučivao jer da za to i nije imao valjanog pravnog osnova. Nadalje tuženik ističe da je tužba u ovom parničnom predmetu podnijeta dana 29. svibnja 2024., i to znatno po proteku roka iz odredbe čl. 133. st. 2. Zakona o radu u svezi s čl. 36. st. 6. Zakona o plaćama, pa kako se radi o prekluzivnom roku, te se predlaže tužbu tužiteljice, kao neblagovremenu, odbaciti. Nadalje ističe da je pregledom tužbenog zahtjeva tužiteljice utvrditi da je taj tužbeni zahtjev u dijelu pod točkama 1. i 2., postavljen kao deklaratorni, posljedica kojeg bi bila, pod uvjetom da je takav zahtjev dopušten i da ga sud prihvati, kondemnacija iz toč. 3. istog tužbenog zahtjeva odnosno nalog tuženiku da tužiteljici ponudi izmjenu ugovora o radu kojim će se njezino radno mjesto prevesti u radno mjesto Voditelj ustrojstvene jedinice 2, s koeficijentom za obračun plaće od 2,75. Tuženik da međutim smatra da u konkretnom slučaju deklaratorni zahtjev, a kako je isti postavljen u točkama 1. i 2. tužbenog zahtjeva tužiteljice, nije dopušten jer sud nije ovlašten svojom presudom vršiti prevođenje naziva radnih mjesta i određivati koeficijente za obračun plaće, što se upravo traži kroz utvrđenje iz točke 1. i 2. tužbenog zahtjeva tužiteljice. Sud je međutim ovlašten, a na to upućuje i odredba čl. 36. st. 6. Zakona o plaćama, ispitivati i odlučivati o zakonitosti odluke poslodavca kojom je odbijen zahtjev radnika – službenika za ispravak, ovdje Odluke tuženika od 02. travnja 2024. , što se međutim i ne traži postavljenim tužbenim zahtjevom u tužbi. Navodi se da ukoliko sud ne bi prihvatio prigovor neblagovremenosti tužbe i nedopuštenosti tužbenih zahtjeva tužiteljice, tuženik predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan budući je prevođenje naziva radnog mjesta na kojem je radila i radi tužiteljica te s tim u svezi određivanje novog koeficijenta za obračun plaće iste, proveden sukladno Zakonu o plaćama i sukladno važećoj Uredbi. Tuženik nadalje navodi da je nesporno, a kako se to navodi i u tužbi, da je tužiteljica imala s tuženikom sklopljen Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 01. studenog 2001. te da je kod tuženika obavljala poslove radnog mjesta Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica – voditeljica knjižnice (viši knjižničar), s koeficijentom 1,6 – radno mjesto I. vrste, sve s opisom poslova kako je dan u Izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu od 16. prosinaca 2009., koji je stupio na snagu 23. prosinca 2009. uz izmjene istog Pravilnika i od 14. rujna 2018. Suprotno navodima tužiteljice iz narativnog dijela tužbe, tuženik da je prevođenje naziva njezinog radnog mjesta u novi naziv s novim koeficijentom za obračun plaće, proveo sukladno Zakonu o plaćama i sukladno Uredbi, imajući kod toga u vidu opis poslova radnog mjesta tužiteljice, stručne uvjete potrebne za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta, dotadašnji utvrđeni koeficijent složenosti poslova tog radnog mjesta, posebno i organizacijski ustroj tuženika. Radno mjesto tužiteljice, a kada je u pitanju odredba čl. 9. st.1. Uredbe – Rukovodeća radna mjesta treće razine, na koju odredbu se tužiteljica poziva u tužbi, da bi bilo moguće prevesti isključivo u rukovodeće radno mjesto treće razine – 9.1.4., voditelj ustrojstvene jedinice 4, koeficijent 2,20, platni razred 8, sve opisano i u st. 6. istog članka Uredbe, kao radno mjesto koje se odnosi na vođenje najniže razine unutarnje ustrojstvene jedinice unutar ustanove, a odnosi se i na ustrojstvene jedinice koje su tako razvrstane u tablici prevođenja koja je prilog Uredbe. Naime pregledom Tablice br. 1. Opća radna mjesta, Priloga Uredbe – prema čl. 25. sastavni dio Uredbe, da je za utvrditi da se ranija radna mjesta: voditelj odjeljka, voditelj referade i voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica prevode u radno mjesto: voditelj ustrojstvene jedinice 4, s koeficijentom 2,20 što bi sve svakako bilo nepovoljnije za tužiteljicu da je ovo prevođenje učinjeno kroz primjenu odredbe čl. 9. Uredbe. Naime, pregledom iste Tablice br. 1. Opća radna mjesta, ističe se da je za utvrditi je da se u radna mjesta Voditelj ustrojstvene jedinice 2, s koeficijentom 2,75 prevode ranija radna mjesta rukovoditelj (načelnik) službe /odjela za unutarnju reviziju (raniji koeficijent 2,134) i radna mjesta rukovoditelj (načelnik) odjela u središnjem uredu ili službi (raniji koeficijent 1,94), a što nedvojbeno da nije bilo ranije radno mjesto tužiteljice, ni po organizacijskom ustroju, ni po opisu poslova ni po koeficijentu složenosti poslova radnog mjesta, pa da su iz ovog razloga i svi zahtjevi tužiteljice izneseni u tom pogledu neosnovani. Utoliko da je prevođenje naziva i koeficijenta za obračun plaće tužiteljice izvršeno kroz primjenu Tablice br. 7. – radna mjesta u ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, ranije radno mjesto viši knjižničar s koeficijentom 1,6 prevedeno je u radno mjesto viši knjižničar s novim koeficijentom za obračun plaće od 2,40 (identično je određeno i u Tablici br. 30. – radna mjesta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici). Ističe se da je tuženik , postupajući prema odredbi čl. 36. st. 5. Zakona o plaćama u svezi s čl. 115. st. 1. toč. 1. i čl. 123. Zakona o radu, budući tužiteljica nije prihvatila ponudu tuženika za izmjenu njezinog ugovora o radu, kako je ta ponuda bila sadržana u prijedlogu Aneksa iz ožujka 2024., pa ni poslije donošenja Odluke dekanice tuženika od 02. travnja 2024. kojom je odbijen njezin zahtjev za ispravak prevođenja, donio Odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, oznake klasa: 114-01/24-01/0001, ur. br.: 2181-224-03-01/1-24-0005 od 13. svibnja 2024. kojom je otkazan tužiteljičin ugovor o radu ur. br. 610/01 od 01. studenog 2001. te joj je istovremeno ponuđen izmijenjeni ugovor o radu za obavljanje poslova radnog mjesta kako je isto prevedeno po tuženiku odnosno za obavljanje poslova radnog mjesta Viši knjižničar, interni naziv voditelj Knjižnice, s koeficijentom za obračun plaće od 2,40, koji izmijenjeni Ugovor (Aneks) je tužiteljica i potpisala. Tužiteljica da je, sukladno svom dopisu od 20. svibnja 2024. i sukladno odredbi čl. 123. st. 2. Zakona o radu, podnijela poslodavcu - tuženiku, dana 27. svibnja 2024., zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava protiv Odluke o otkazu ugovora o radu s ponudom ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima 13. svibnja 2024., o kojem zahtjevu tuženik nije odlučivao. Tuženik ističe da nema saznanje da bi tužiteljica, sukladno odredbi čl. 133. st. 2. Zakona o radu, pobijala predmetnu Odluku o otkazu, tužbom pred nadležnim sudom. Ukoliko to nije učinila da proizlazi da su stranke svojom slobodnom voljom sklopile novi Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 13. svibnja 2024. (Aneks) za obavljanje poslova radnog mjesta I. vrste, Viši knjižničar, interni naziv voditeljica Knjižnice, s koeficijentom za obračun plaće od 2,40 sve dakle poslije donošenja Odluke tuženika pod oznakom klasa: klasa: 112-02/24-01/0001, ur. br.:
2181-224-03-01/1-24-0140 od 02. travnja 2024., kojom je odbijen kao neosnovan zahtjev tužiteljice od 27. ožujka 2024., za ispravak prevođenja naziva i koeficijenta složenosti njezinog radnog mjesta, pa da bi dakle i iz ovog razloga tužbeni zahtjev tužiteljice bio u cijelosti neosnovan. Prema naprijed iznesenom tuženik ističe da je postupak prevođenja naziva radnog mjesta tužiteljice uz utvrđenje novog koeficijenta za obračun plaće iste, proveo valjano i zakonito poštujući sve odredbe kako Zakon o plaćama tako i važeću Uredbu, pa su i svi prigovori tužiteljice izneseni u tom pogledu neosnovani. Predlaže se utoliko tužbu tužiteljice odbaciti te podredno odbiti tužbeni zahtjev iste kao neosnovan uz obvezu naknade troškova parničnog postupka tuženiku.
3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom: Zahtjeva za ispravak prevođenja naziva radnog mjesta i koeficijenta složenosti poslova od 27.03.2024. (list 8-9 spisa); dopisa Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Ministarstvu znanosti i obrazovanja od 21.03.2024. (list 10-11 spisa); e-mail korespondencije (list 13-19 spisa); Odluke o odbijanju zahtjeva FFĐ za ispravkom prevođenja naziva radnog mjesta i koeficijenta složenosti poslova od 2.04.2024. (list 20-21 spisa); Zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa od 22.04.2024. (list 22-26 spisa); dopisa tužiteljice tuženiku od 20.05.2024. (list 28 spisa); dostavnice od 13.05.2024. (list 29 spisa); Odluke o otkazu ugovora o radu s ponudom ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima od 13.05.2024. (list 30-31 spisa); aneksa ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 13.05.2024. (list 32-33 spisa); ispis evidentiranog kretanja poštanske pošiljke HP d.d. (list 34-42 spisa); Izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjem redu od 16.12.2009. (list 44-58 spisa); Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem redu - studeni 2017. (list 59-61 spisa); Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem redu - rujan 2018. (list 62-65 spisa); Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem redu siječanj 2024. (list 66-72 spisa); Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem redu sa sjednice od 8. i 13.03.2024. (list 73-76 spisa); Statuta Sveučilišta u Splitu, Umjetničke akademije – Split, rujan 2023. (list 77-133 spisa); Aneksa ugovora o radu na neodređeno vrijeme – ožujak 2024. (list 143-144 spisa); Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1.11.2001. (list 153-154 spisa); Zahtjeva za zaštitu prava FFĐ od 27.05.2024. (list 160 spisa); izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice (list 188-189 spisa) te je pregledana sudska praksa dostavljena u spis.
4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da tužiteljica od dana 02.ožujka 2024.godine ima pravo da tuženik sukladno članku 36. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (''NN'' 155/2023) dosadašnji naziv njenog radnog mjesta voditelja ostalih ustrojstvenih jedinica –voditelja knjižnice prevede u radno mjesto voditelja ustrojstvene jedinice 2 sa koeficijentom 2,75, te da se utvrdi da isti od 02.03.2024.godine pa nadalje kod tuženika obavlja poslove voditelja ustrojstvene jedinice 2 sa koeficijentom 2,75, kao i da se naloži tuženiku da tužiteljici ponudi izmjenu ugovora o radu kojim će se radno mjesto tužiteljice prevesti u radno mjesto voditelj ustrojstvene jedinice 2 sa koeficijentom od 2,75.
6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica sukladno odredbi članka 36.stavka 6. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (''NN'' 155/23) budući je smatrala da joj je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće zatražila ispravak navedenog zahtjevom za ispravak od 27.ožujka 2024.godine (list 8-9 spisa). Navedenom odredbom članka 36. stavaka 6. navedenog Zakona je ujedno propisano da ako čelnik javne službe utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je donijeti odluku o odbijanju zahtjeva, a službenik i namještenik može tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općem propisu o radu. Također među strankama nije sporno da je tuženik odlukom od 02.travnja 2024.godine odbio zahtjev tužiteljice za ispravkom prevođenja naziva radnog mjesta i koeficijenta složenosti poslova od 27.ožujka 2024.godine, a što je i razvidno iz pregledane odluke tuženika od 02.travnja 2024.godine (list 20-21 spisa). Obzirom da je tuženik zahtjev tužiteljice za ispravak odbio navedenom odlukom od 02.travnja 2024.godine te u tom smislu nije udovoljio njenom zahtjevu tužiteljica je u skladu sa općim propisom o radu Zakonom o radu (''93/14-u daljnjem tekstu ZR-a) u zakonskom roku zatražila zaštitu pred ovim sudom i to putem Nezavisnog Sindikata znanosti i visokog obrazovanja dana 22.travnja 2024.godine, budući je ista putem tog Sindikata podnijela zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa. Iz pregledane odluke o otkazu ugovora o radu s ponudom ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima od 13.svibnja 2024.godine (list 30-31 spisa) proizlazi da je tužiteljici koja je u tom trenutku kod tuženika obavljala poslove voditeljice ostalih ustrojstvenih jedinica –voditeljice knjižnice s pripadajućim koeficijentom 1,406 otkazan ugovor o radu Ur.br. 610/01 sklopljen 01.studenog 2001.godine te da joj je umjesto navedenog otkazanog ugovora o radu predloženo sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za poslove radnog mjesta viši knjižničar, interni naziv voditelj knjižnice sa pripadajućim koeficijentom složenosti poslova 2,40 počevši od 01.ožujka 2024.godine na neodređeno vrijeme. Tužiteljica je prihvatila navedeno ponuđeno radno mjesto te je zaključila s tuženikom kao poslodavcem aneks ugovora o radu na neodređeno vrijeme dana 13.svibnja 2024.godine, a za radno mjesto viši knjižničar, interni naziv voditeljica knjžnice za koje je utvrđen koeficijent 2,40. Navedeno proizlazi iz pregledanog aneksa ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaključenog između tužiteljice i tuženika dana 13.svibnja 2024.godine (list 32-33 spisa). Temeljem odredbe članka 123. stavka 1. ZR-a je propisano da se odredbe tog Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju za slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). Tuženik je navedenom odlukom o otkazu ugovora o radu od 13.svibnja 2024.godine tužiteljici dao otkaz ugovora o radu Ur.br. 610/01 sklopljen 01.11.2001.godine što je i razvidno iz navedene citirane odluke o otkazu i to otkaz za radno mjesto voditeljice ostalih ustrojstvenih jedinica –voditeljice knjižnice sa pripadajućim koeficijentom 1,406, a istoj je točkom 5. navedene odluke o otkazu umjesto otkaza o radu ponuđen ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima za poslove radnog mjesta viši knjižničar, internog naziva: voditelj knjižnice sa pripadajućim koeficijentom složenosti poslova 2,40 počevši od 01.ožujka 2024.godine na neodređeno vrijeme. U skladu sa navedenim tužiteljica je zaključila sa tuženikom aneks ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 13.svibnja 2024.godine (list 32-33 spisa) upravo za radno mjesto viši knjižničar, interni naziv voditeljica knjižnice. Temeljem odredbe članka 123. stavak 2. ZR-a ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora. Tužiteljica je prihvatila navedeni otkaz sa izmijenjenom ponudom ugovora o radu, te je sukladno odredbi članka 123.stavka 2. ZR-a u zakonskom roku iz članka 133.stavka 2. ZR-a podnijela tužbu u predmetnoj pravnoj stvari budući je istu podnijela dana 29.05.2024.godine.
7. U predmetnoj pravnoj stvari je sporno da li je osnovan zahtjev tužiteljice da se utvrdi da tužiteljica ima pravo da se tuženik njen dosadašnji naziv radnog mjesta voditeljice ostalih ustrojstvenih jedinica –voditeljice knjižnice treba prevesti u radno mjesto voditelj ustrojstvene jedinice 2 s koeficijentom 2,75, te da se utvrdi da tužiteljica od 02.ožujka 2024.godine obavlja poslove upravo tog radnog mjesta te da joj je tuženik u skladu s time dužan ponuditi izmjenu ugovora o radu kojim će se radno mjesto tužiteljice prevesti u radno mjesto voditelj ustrojstvene jedinice 2 sa koeficijentom od 2,75.
8. Iz pregledanog dopisa Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja od 21.ožujka 2024.godine (list 10-11 spisa) upućenog Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike proizlazi da je navedeni Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja upozorio navedena nadležna Ministarstva na probleme zaposlenika u knjižnicama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koji su se pojavili stupanjem na snagu Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (''NN'' 22/24) vezano za prevođenje radnih mjesta. U dopisu je istaknuto je da Uredba propustom ne vrednuje voditeljstvo knjižnice niti prepoznaje radno mjesto voditelja knjižnice kao zasebno radno mjesto te da samim time ne predviđa ni način prevođenja tog radnog mjesta, a što je dovelo do problema. Istaknuto je da raspon koeficijenata zaposlenika koji obavljaju poslove voditelja knjižnice u ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nakon okončanog prevođenja radnih mjesta bi mogao varirati od 2,00-2,75, a da je to posljedica činjenice da su neki voditelji knjižnice na određenim ustanovama prevedeni kao voditelji ustrojstvene jedinice 2, 3 ili 4, dok da će neki voditelji knjižnice biti prevedeni kao diplomirani knjižničari bez ikakvog dodatnog priznavanja voditeljstva s koeficijentom za diplomiranog knjižničara 2,00. Navedeno je i da je opseg i složenost poslova voditelja knjižnice nedvojbeno veći od opsega i složenosti poslova ostalih knjižničarskih radnih mjesta u istoj knjižnici pa da bi se takva složenost poslova trebala zasebno i dodatno vrednovati pri čemu da činjenica stečenog višeg stručnog zvanja, a samim time i radnog mjesta sama po sebi ne vrednuje dodatan opseg poslova voditeljstva. Zaključno je napomenuto da je radno mjesto diplomiranog knjižničara u sustavu znanosti i visokog obrazovanja s ranijim koeficijentom 1,406 jedino radno mjesto sa visokom stručnom spremom u sustavu koje se ne prevodi na koeficijent 2,01 ili viši već na 2,00, a što da predstavlja propust kojeg da treba ukloniti prvom mogućom prilikom. Upravo je pravna služba Sindikata punomoćnicima tužiteljice 13.ožujka 2024.godine dala putem e-maila (list 13-15 spisa) mišljenje da se prema Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama radna mjesta automatski prevode u COP-u sukladno tablicama koje su prilog toj Uredbi. Istaknuto je da se sukladno odredbi članka 26.stavka 2. navedene Uredbe prevođenje pojedinih radnih mjesta provodi prema načelu opisa poslova radnog mjesta koje zaposlenik obavlja, neovisno o nazivu radnog mjesta za koje je sklopljen ugovor o radu, te da se sukladno uputi Ministarstva znanosti i obrazovanja, postojeća rukovodeća radna mjesta prevode prvenstveno prema tablici, a da je za svaku dodatnu promjenu unutarnjeg ustroja potrebno donijeti opći akt sistematizacije. Također je navedeno da prema uputi Ministarstva ukoliko ustanova ispod prve najviše ustrojstvene jedinice ima samo odjele da voditelj te ustrojstvene jedinice (odjela) se prevodi kao 9.1.2. voditelj ustrojstvene jedinice 2, a za koje je propisan koeficijent 2,75.
9. Iz pregledane izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu od 16. prosinca 2009. godine (list 44-57 spisa) proizlazi da je člankom 1. tog Pravilnika propisano da se navedenim pravilnikom uređuje ustrojstvo radnih mjesta, nazivi, opis i popis pojedinih poslova, broj izvršitelja, te uvjeti za sklapanje ugovora o radu na akademiji. Člankom 12. stavak 2. citiranog Pravilnika je propisano da se u smislu odredbi iz stavka 1. članka 12. navedenog Pravilnika uređuju uvjeti za zasnivanje radnog odnosa na određenim poslovima i zadacima. Nije sporno da je tužiteljica ugovorom o radu od 01.studenog 2001.godine bila kod tuženika zaposlena na radnom mjestu voditeljice ostalih ustrojstvenih jedinica-voditeljice knjižnice, a što je razvidno i iz pregledanog sadržaja spomenute odluke o otkazu ugovora o radu s ponudom ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (list 30-31 spisa). Radno mjesto voditelja knjižnice je kod tuženika sukladno članku 12. stavku 2. navedenih Izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjem redu tuženika od 16.12.2009.godine (list 44-58 spisa) bilo ustanovljeno kao radno mjesto rukovoditelja pododsjeka u središnjoj službi-voditelja knjižnice (radno mjesto 1. vrste), za koje je tužiteljica ispunjavala uvjete VSS, dipl. knjižar, završen studij likovne kulture i likovne umjetnosti, te poznavanje rada na računalu i stranog jezika s radnim iskustvom od 3 godine. U opisu ovog radnog mjesta se navodi da rukovoditelj pododsjeka u središnjoj službi – voditelj knjižnice rukovodi i organizira rad u knjižnici i čitaonici, izrađuje program i plan rada knjižnice, izrađuje i vodi plan nabave opreme knjižnice, sudjeluje kod nabavne politike knjižnične građe i njenog izbora, te je nakon nabave i preuzimanja obrađuje, katalogizira, indeksira, odlaže, uvezuje i invenarizira, izrađuje stručni katalog, uređuje i vodi specijalne zbirke: glazbena zbirka, nototeka, multimedija, periodika, vrši pročišćavanje knjižnog fonda, prikuplja i analizira korisničke zahtjeve u svezi nabave, procjenjuje vrijednost građe i vrši reviziju, uređuje i izdaje godišnji izvještaj novih knjiga i časopisa u biblioteci akademije, sastavlja godišnja izvješća o radu, obrađuje i pohranjuje diplomske radove, magistarske radove, disertacije, separate, znanstvene radove, organizira međuknjižničnu razmjenu, vrši nabavu razmjenom publikacija sa srodnim ustanovama, analizira korisničke zahtjeve, postavlja strategiju pretraživanja baze podataka za potrebe nastavnika, studenata i suradnika akademije, prati stručnu literaturu i sve novitete kod nas i u svijetu na području glazbene i likovne umjetnosti, te priprema izvješća s tog područja; radi sa korisnicima, a posebno sa studentima, nastavnicima, suradnicima i znanstvenim novacima sa akademije, posuđuje knjige, časopise i druge publikacije i odgovoran je za redoviti rad studentske čitaonice; podučava korisnike za korištenje knjižnične građe, informacijskih izvora i mrežnih izvora, izravno se uključuje u nastavni proces te pruža sustavnu podršku učenju i znanstvenom istraživanju, prati stručnu literaturu i sudjeluje na stručnim skupovima za knjižničare, te se permanentno stručno usavršava.
10. Iz pregledanog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu od 13.ožujka 2024.godine (list 73-76 spisa) proizlazi da i dalje postoji navedeno radno mjesto tužiteljice kod tuženika naziva rukovoditelj (šef) pododsjeka u središnjoj službi –voditelj knjižnice – radno mjesto I vrste VSS dipl. knjižničar, viši knjižničar ili knjižničarski savjetnik s položenim knjižničarskim ispitom, završenim studijem likovne kulture i likovnih umjetnosti, znanjem rada na računalu i znanjem stranog jezika te se ovim Pravilnikom za navedeno radno mjesto traži pet godina radnog iskustva.
11. Iz pregledanog Statuta tuženika (list 82-133 spisa) proizlazi iz članka 19. navedenog Statuta da su odjeli ustrojstvene jedinice kod tuženika, a koji se sastoje od odsjeka kao temeljnih ustrojstvenih jedinica tuženika. Odredbom članka 30. stavka 1.navedenog Statuta je propisano da je knjižnica zasebna ustrojstvena jedinica u sastavu akademije koja obavlja knjižničnu djelatnost prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i Pravilniku o radu knjižnice, te je stavkom 2. propisano da je knjižnica sastavni dio integriranog knjižničnog sustava Sveučilišta, dok je stavkom 6. propisano da knjižnica ima voditelja i knjižnični odbor sastavljen od djelatnika knjižnice, nastavnika i suradnika akademije. Također je iz sadržaja navedenog pregledanog Statuta tuženika (list 82-133 spisa) razvidno da se unutarnje ustrojstvo tuženika sastoji od odjela i odsjeka u kojem su odjeli ustrojstvene jedinice tuženika koje se sastoje od odsjeka kao temeljnih ustrojstvenih jedinica tuženika, dok je knjižnica u kojem je tužiteljica voditeljica zasebna ustrojstvena jedinica u sastavu akademije koja obavlja knjižničnu djelatnost prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i Pravilniku o radu knjižnice.
12. Iz iskaza saslušane tužiteljice (list 188-189 spisa) proizlazi da se prije Uredbe u kojoj su se izmijenili koeficijenti radnih mjesta njeno radno mjesto točno zvalo: Rukovoditelj pododsjeka u središnjoj službi, voditelj knjižnice, viši knjižničar, te prema Pravilniku o sistematizaciji za to radno mjesto da je imala koeficijent 1,60, a da je taj koeficijent za višeg knjižničara stekla zbog toga što je napredovala u struci dok je ranije za to radno mjesto imala 1,406. Ista navodi da je nakon stupanja nove Uredbe njeno radno mjesto rukovoditelj pododsjeka u središnjoj službi, voditelj knjižnice, prevedeno u radno mjesto viši knjižničar, interni naziv voditeljica knjižnice sa koeficijentom 2,40 te navodi da misli da je prihvatila aneks ugovora za to radno mjesto 8. travnja 2024. Nadalje ističe da je ona smatrala da joj je krivo prevedeno radno mjesto jer da je njeno radno mjesto po uredbi po njenom shvaćanju trebalo biti prevedeno na mjesto voditelja ustrojstvene jedinice II, a ne u mjesto višeg knjižničara internog naziva voditeljica knjižnice s koeficijentom 2,40. Tužiteljica nadalje navodi da je radno mjesto voditelja ustrojstvene jedinice II sa koeficijentom 2,75 radno mjesto veće složenosti poslova od radnog mjesta koje je njoj ponuđeno i za koji je aneks ugovora potpisala, a koje se zove viši knjižničar, voditeljica knjižnice s koeficijentom 2,40 , budući je to tako i organizacijski jer mjesto voditelja ustrojstvene jedinice II je takvo da iznad njega postoji još samo funkcija dekana te voditelj ustrojstvene jedinice II je takvo radno mjesto da bi njoj na tom radnom mjestu mogao i dekan davati neke nove poslove vezano za rad knjižnice a koji su složeniji od mjesta višeg knjižničara, voditeljice knjižnice. Tužiteljica nadalje navodi da je razlika između njenog prijašnjeg radnog mjesta rukovoditelja pododsjeka u središnjoj službi, voditelja knjižnice, te radnog mjesta višeg knjižničara, jedina razlika u ovim poslovima je u tom što je zapravo do statusa višeg knjižničara došla svojim napredovanjem u struci, a da postoji poseban pravilnik kako se knjižničari ocjenjuju, napreduju u struci i sl. , a da voditelj ustrojstvene jedinice II radi sve što je potrebno vezano za nabavu knjižnične građe, surađuje s ostalim odjelima, prati nastavni plan i program, radi nabavu građe, radi sa studentima u pisanju diplomskih i zadaćnih radova. Ističe da ona na mjestu višeg knjižničara-voditeljice knjižnice radi dobar dio poslova koji su predviđeni na radnom mjestu voditelja ustrojstvene jedinice II budući ista obavlja i poslove održavanja repozitorija, međuknjižničke razmjene, izdavačku djelatnost ustanove te da u slučaju da netko od profesora traži napredovanje, da ona iz baze podataka izvlači podatke o njihovim znanstvenim radovima. Tužiteljica ističe da je poslodavac smatrao da obzirom da je ona radila na radnom mjestu voditelja knjižnice-višeg knjižničara da njoj tako radno mjesto i treba biti prevedeno, a da je ona osobno smatrala obzirom na svoje napredovanje u statusu višeg knjižničara, te s obzirom da je ona između više dipl. knjižničara u knjižnici bila jedini voditelj, da je ona u tom smislu kod prevođenja njenog radnog mjesta, to radno mjesto trebalo prevesti na veću razinu voditelja ustrojstvene jedinice II. , budući da je ona bila zadužena za poslove vođenja knjižnice, a drugi su obavljali druge knjižničarske poslove. Navodi da je njen radni put kod tuženika bio takav da je najprije radila kao vanjsku suradnik kad uopće nije bilo knjižnice kod tuženika, a od 2001. da je voditelj knjižnice i da je sada ta knjižnica sa znatno većim brojem književnih djela te je specijalizirana za likovnu i glazbenu umjetnost. Ističe da je ona ujedno uz knjižničarstvo završila za profesora likovnog i umjetnosti, a potom i za knjižničarstvo, te da je tako i pozvana kad se osnivala knjižnica. Ista nadalje navodi, a vezano za poslove koje je obavljala prije prevođenja, da je prije prevođenja radila međuknjižničnu posudbu, nabavu, organizirala rad u knjižnicu, davala izvještaj plana rada, statističke izvještaje, rad pretraživanja baza podataka, dolaženje do informacijskih izvora i sl., te da je za vođenje tih poslova vezano za stručnu spremu bila potrebna knjižničarska stručna kao i sprema koju ona ima - profesor likovnog i umjetnosti. Vezano za ustrojstvo nenastavnih jedinice kod tuženika, tužiteljica navodi da ima tajništvo, računovodstvo, informatičku službu, službu javne nabave, održavanje-spremačice, kućni majstor i sl. te da je ustrojstvena jedinica koja je nadređena njenoj ustrojstvenoj jedinici samo dekan. Vezano za pitanje je li tužiteljica prije postupka prevođenja obavljala poslove svog radnog mjesta sukladno opisu poslova tog radnog mjesta prema općem aktu poslodavca, ista navodi potvrdno i da je obavljala sve poslove koje joj odredi dekan. Tužiteljica napominje da biti knjižničar u osnovnoj i srednjoj školi, kao i na fakultetu, da nije u redu kako je napravljeno predmetnom Uredbom te ističe da je ona po svojoj funkciji direktno vezana za znanost, te da je novom Uredbom o prevođenju došlo do dosta nepravilnosti.
13. Temeljem odredbe članka 34. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (''NN'' 155/23) je propisano da pri vrednovanju radnih mjesta u postupku prevođenja radnih mjesta nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, osim standardnih mjerila iz članka 9. ovoga Zakona, uzet će se u obzir i dosadašnji koeficijenti složenosti poslova, kao i stalni dodaci na plaću vezani uz radno mjesto odnosno rad u pojedinom državnom tijelu ili javnoj službi. Odredbom članka 35 stavak 1. istog Zakona je propisano da će se Uredbom iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona propisati prevođenje dotadašnjih naziva radnih mjesta u državnoj službi u nove nazive radnih mjesta na način da se uz nazive radnih mjesta utvrđene dotadašnjim propisima navedu novi nazivi radnih mjesta s pripadajućim platnim razredom i koeficijentom za obračun plaće. Nadalje odredbom članka 35.stavka 2. istog Zakona je propisano da u razdoblju od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona do rasporeda državnih službenika i namještenika u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela primjenjivat će se odredbe navedene uredbe o prevođenju dotadašnjih naziva radnih mjesta u nove nazive radnih mjesta državnih službenika i namještenika. Također je odredbom članka 35.stavka 3. citiranog Zakona propisano da će se stupanjem na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona smatrat da su dotadašnji nazivi radnih mjesta u pravilnicima o unutarnjem redu izmijenjeni u nove nazive radnih mjesta u skladu s prevođenjem utvrđenim navedenom uredbom. Nadalje je odredbom članka 35.stavka 4. navedenog propisano da u roku od 30 dana od stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona državno tijelo obavijestit će pisanim putem službenike i namještenike o prevođenju dotadašnjeg naziva radnog mjesta na koje su raspoređeni i novom koeficijentu za obračun plaće, a stavkom 5. istog članka Zakona je propisano da državni službenik i namještenik koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak u roku od tri dana od dana primitka obavijesti iz stavka 4. ovoga članka. Ako čelnik državnog tijela utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je u upravnom postupku donijeti rješenje o utvrđivanju novog naziva radnog mjesta i koeficijenta za obračun plaće. Naposljetku je stavkom 6. istog članka propisano da podaci o novim nazivima radnih mjesta i koeficijentima za obračun plaće državnih službenika i namještenika unijet će se u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u roku od 30 dana od stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona. Nadalje je odredbom članka 36. stavka 1. navedenog Zakona propisano da će se Uredbom iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona propisati prevođenje dotadašnjih naziva radnih mjesta u javnim službama u nove nazive radnih mjesta na način da se uz nazive radnih mjesta utvrđene dotadašnjim propisima navedu novi nazivi radnih mjesta s pripadajućim platnim razredom i koeficijentom za obračun plaće, a stavkom 2. istog članka je propisan će se u razdoblju od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona do rasporeda službenika i namještenika u skladu s općim aktom kojim se utvrđuje sistematizacija radnih mjesta u javnoj službi primjenjivati odredbe te uredbe o načinu prevođenja dotadašnjih naziva radnih mjesta u nove nazive radnih mjesta službenika i namještenika u javnim službama, dok je stavkom 3. istog članka propisano da će se stupanjem na snagu uredbe iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona smatrati da su dotadašnji nazivi radnih mjesta u općem aktu kojim se utvrđuje sistematizacija radnih mjesta u javnoj službi izmijenjeni u nove nazive radnih mjesta u skladu s prevođenjem utvrđenim u toj uredbi. Nadalje je odredbom članka 36.stavka 4. istog Zakona propisano da je čelnik javne službe dužan u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona službenicima i namještenicima ponuditi izmjenu ugovora o radu u skladu s odredbama ovoga Zakona, te je stavkom 5. istog članka propisano da se na ponudu izmjene ugovora o radu zatečenim službenicima i namještenicima u javnim službama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa o radu, a stavkom 6. istog članka je propisano da službenik i namještenik u javnoj službi koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak. Ako čelnik javne službe utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je donijeti odluku o odbijanju zahtjeva, a službenik i namještenik može tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općem propisu o radu. Nadalje je člankom 36.stavkom 7. navedenog Zakona propisano da podaci o novim nazivima radnih mjesta i koeficijentima za službenike i namještenike u javnim službama unijet će se u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u roku od 30 dana od stupanja na snagu uredbe iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona. Temeljem odredbe članka 37. istog Zakona je propisano da su čelnik državnog tijela ili čelnik javne službe odnosno upravljačko tijelo obvezni su donijeti pravilnik o unutarnjem redu odnosno opći akt o sistematizaciji radnih mjesta u skladu s uredbama iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu uredbe. Također je utvrđeno temeljem odredbe članka 38.stavka 1. da je čelnik državnog tijela čelnik državnog tijela dužan donijeti rješenje o rasporedu na radno mjesto i plaći državnih službenika i namještenika najkasnije u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu donesenog u skladu s odredbama ovoga Zakona. Također je odredbom članka 38.stavka 2. navedenog Zakona propisano da je čelnik javne službe dužan u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu općeg akta o sistematizaciji donesenog u skladu s odredbama ovoga Zakona ponuditi službenicima i namještenicima izmjenu ugovora o radu, ako se radi o promjeni u odnosu na ugovor sklopljen na temelju članka 36. stavka 4. ovoga Zakona. Temeljem odredbe članka 38.stavka 3. istog Zakona je propisano da se na ponudu izmjene ugovora o radu iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa o radu. Nadalje, temeljem odredbe članka 39.stavka 1. navedenog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (''NN'' 155/23) je propisano da službenici i namještenici zatečeni na radnim mjestima za koja se uredbama iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona utvrdi niži koeficijent za obračun plaće od dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za stalne dodatke na plaću vezane uz radno mjesto odnosno rad u pojedinom državnom tijelu ili javnoj službi u skladu s dotadašnjim propisima imaju pravo na zadržavanje dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za navedene stalne dodatke na plaću dok rade na radnom mjestu na kojemu su zatečeni, a najduže do 31. prosinca 2027.Nadalje je člankom 39.stavkom 2. istog Zakona propisano da službenici i namještenici imaju pravo na zadržavanje dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za stalne dodatke na plaću iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju kad je radnom mjestu na kojem su zatečeni promijenjen naziv pri prvom vrednovanju i klasifikaciji radnih mjesta prema odredbama ovoga Zakona, dok je stavkom 3. istog Zakona propisano da iznimno od članka 35. stavka 4. ovoga Zakona, čelnik državnog tijela će za službenike i namještenike iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje o pravu na zadržavanje dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za stalne dodatke na plaću. Temeljem članka 39.stavka 4. istog Zakona je propisano da će iznimno od članka 36. stavka 4. ovoga Zakona, čelnik javne službe sklopit će dodatak ugovoru o radu sa službenikom i namještenikom iz stavka 1. ovoga članka kojim će se utvrditi pravo na zadržavanje dotadašnjeg koeficijenta složenosti poslova uvećanog za stalne dodatke na plaću. Također temeljem odredbe članka 26.stavka 1. Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (''NN'' 22/24) je propisano da će se prevođenje radnih mjesta propisanih do sada važećim propisima za koje uputu po potrebi daje ministar nadležan za rad provesti prema tablicama za prevođenje iz članka 25. ove Uredbe. Također je člankom 26.stavkom 2. navedene Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama propisano da se prevođenje pojedinih radnih mjesta iz stavka 1. ovog članka provodi prema načelu opisa poslova radnog mjesta koje zaposlenik obavlja, neovisno o nazivu radnog mjesta za koje je sklopljen ugovor o radu.
14. Iz svih pregledanih i provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da se tuženik kao poslodavac tužiteljice poziva na članak 25. Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (''NN'' 22/24-u daljnjem tekstu Uredbe), a vezano za prevođenje radnog mjesta tužiteljice, a kojom odredbom je propisano da Tablice prevođenja radnih mjesta od broja 1-62 se nalaze u prilogu te Uredbe, dok je odredbom članka 26. iste Uredbe je propisano da prevođenje radnih mjesta propisanih do sada važećim propisima za koje uputu po potrebi daje ministar nadležan za rad provest će se prema Tablicama za prevođenje iz članka 25. ove Uredbe. U tom smislu je tuženik ranije radno mjesto tužiteljice voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica-voditelj knjižnice (viši knjižničar) s koeficijentom 1,6 preveo vezano za navedene Tablice prevođenja u radno mjesto viši knjižničar, internog naziva: voditeljica knjižnice sa koeficijentom 2,40. Navedeno prevođenje je prema mišljenju ovog suda pogrešno budući citirana Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (''NN'' 22/24) u svojim Tablicama ni na koji način ne vrednuje niti sadržava naziv radnog mjesta voditelj knjižnice-viši knjižničar pa samim time ne predviđa ni način prevođenja tog radnog mjesta u takav naziv, a čime je prevođenje radnog mjesta tužiteljice u radno mjesto viši knjižničar, internog naziva: voditelj knjižnice sa koeficijentom 2,40, iz navedenih razloga pogrešno napravljeno. Ovo sve proizlazi iz pregledanih Tablica prevođenja radnih mjesto od broja 1-62, a koje se nalaze u prilogu navedene Uredbe. Prema mišljenju ovog suda u situaciji kad citirana Uredba ne predviđa naziv radnog mjesta viši knjižničar, internog naziva: voditeljica knjižnice sa koeficijentom 2,40 tuženik je trebao konkretno prevođenje radnog mjesta tužiteljice izvršiti temeljem odredbe članka 9.stavka 4. citirane Uredbe, a kojom odredbom je propisano da radno mjesto pod brojem 9.1.2. iz stavka 1. ovog članka odnosi se vođenje niže razine unutarnje ustrojstvene jedinice unutar ustanove, a iznad koje se nalazi jedna razina više ustrojstvene jedinice. Tužiteljica je voditeljica knjižnice-viši knjižničar kod tuženika, koja je službi ispod službe Ureda dekana. Tužiteljica prema iskazu kojeg je dala (list 188-189 spisa) radi dobar dio poslova koji su predviđeni na radnom mjestu voditelja ustrojstvene jedinice 2 jer obavlja poslove održavanja repozitorija, međuknjižnične razmjene, izdavačku djelatnost ustanove te ista u slučaju da netko od profesora traži napredovanje ona iz baze podataka izvlači podatke o njihovim znanstvenim radovima. Također iz iskaza iste proizlazi da je tužiteljica diplomirani knjižničar te da je ista napredovala u tom smislu u status višeg knjižničara, te da je ona između više diplomiranih knjižničara u knjižnici bila jedini voditelj , te da je njen radni put kod tuženika bio takav da je ista najprije radila kao vanjski suradnik kad uopće nije bilo knjižnice kod tuženika, a od 2001.godine je ista voditelj knjižnice, te je ista uz knjižničarstvo završila obrazovanje i iza profesora likovnog odgoja i umjetnosti. Iz iskaza tužiteljice ujedno proizlazi da je ustrojstvena jedinica koja je njoj nadređena jedino dekanat koji prema odredbama Statuta tuženika predstavlja stručnu službu kojom rukovodi glavni tajnik tuženika. Iz toga proizlazi da tužiteljica vodi nižu razinu unutarnje ustrojstvene jedinice iznad koje se nalazi jedna razina više ustrojstvene jedinice i to dekanat. U skladu sa onim što je navedeno u dopisu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja od 21.ožujka 2024.godine (list 10-11 spisa) kao i mišljenja pravne službe tog Sindikata (list 13-15 spisa) prevođenje radnih mjesta se vrši sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (''NN'' 22/24) s time da se sukladno odredbi članka 26.stavka 2. citirane Uredbe prevođenje pojedinih radnih mjesta provodi prema načelu opisa poslova radnog mjesta koje zaposlenik obavlja, neovisno o nazivu radnog mjesta za koje je sklopljen ugovor o radu, te je navedeno da se sukladno uputi Ministarstva znanosti i obrazovanja postojeća rukovodeća radna mjesta prevode prvenstveno prema Tablici, a da je za svaku dodatnu promjenu unutarnjeg ustroja potrebno donijeti opći akt sistematizacije. U Uputi je navedeno da se posebno obrati pozornost na rukovodeća radna mjesta propisana čl. 9. Uredbe, pa se navodi primjerice ako ustanova ispod prve najviše ustrojstvene jedinice ima samo odjele voditelj te ustrojstvene jedinice (odjela) prevodi se kao 9.1.2. – voditelj ustrojstvene jedinice Iz iskaza saslušane tužiteljice (list 188-189 spisa) nesporno proizlazi da je tužiteljica obavljajući poslove voditeljice knjižnice bila podređena u svom radu ustrojstvenoj jedinici naziva Dekanat (Ured dekana i tajništvo). U čl. 9. Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/24) navodi se da su rukovodeća mjesta treće razine voditelj ustrojstvene jedinice 1 s koeficijentom 2,90, platni razred 11 (9.1.1.); voditelj ustrojstvene jedinice 2, koeficijent 2,75, platni razred 10 (9.1.2.); voditelj ustrojstvene jedinice 3, koeficijent 2,45, platni razred 9 (9.1.3.); voditelj ustrojstvene jedinice 4, koeficijent 2,20, platni razred 8 (9.1.4.). Ta radna mjesta su radna mjesta I. vrste. Radno mjesto pod brojem 9.1.1. se odnosi na vođenje najviše razine ustrojstvene jedinice unutar ustanove, koja se sastoji od najmanje dvije ustrojstvene jedinice ili se u hijerarhiji nalazi iznad najmanje dvije razine nižih ustrojstvenih jedinica, a odnosi se i na ustrojstvene jedinice koje su tako razvrstane u tablici prevođenja koja je u prilogu Uredbe. Radno mjesto pod brojem 9.1.2. odnosi se na vođenje niže razine unutarnje ustrojstvene jedinice unutar ustanove iznad koje se nalazi jedna razina više ustrojstvene jedinice, a odnosi se i na ustrojstvene jedinice koje su tako razvrstane u tablici prevođenja koja je u prilogu Uredbe. Radna mjesta od brojeva 9.1.4. do 9.1.6. odnose na vođenje najniže razine unutarnje ustrojstvene jedinice unutar ustanove, a odnosi se na i na ustrojstvene jedinice koje su tako razvrstane u tablici prevođenja koja je u prilogu Uredbe. Uvjet za radna mjesta pod brojem 9.1.1. i 9.1.2. je najmanje 4 godine radnog iskustava, a uvjet za radna mjesta od broja 9.1.3. do 9.1.6. je najmanje 2 godine radnog iskustava. Tužiteljica ispunjava sve opće uvjete za radno mjesto Voditelj ustrojstvene jedinice 2 koji su propisani čl. 9. Uredbe, a to su VSS i najmanje 5 godine radnog iskustva. Knjižnica je prema članku 30. tuženikovog Statuta (list 82-133 spisa) zasebna ustrojstvena jedinica, a iznad nje se nalazi samo jedna viša razina i to ustrojstvena jedinica Dekanata Kao što je naprijed navedeno iz Upute Ministarstva proizlazi da ako ustanova ispod prve najviše ustrojstvene jedinice ima samo odjele voditelj te ustrojstvene jedinice (odjela) prevodi se kao Voditelj ustrojstvene jedinice 2. Prema ustrojstvu tuženika koje proizlazi iz sadržaja pregledanog Statuta tuženika (list 82-133 spisa) proizlazi da se tuženikovo unutarnje ustrojstvo sastoji od odjela i odsjeka pri čemu su odjeli ustrojstvene jedinice tuženika koje se sastoje od odsjeka koji su temeljne ustrojstvene jedinice za izvođenje studijskih programa, , dok je knjižnica zasebna ustrojstvena jedinica u sastavu tuženika koja se bavi knjižničnom djelatnosti, a na čelu te zasebne ustrojstvene jedinice je tužiteljica kao voditeljica knjižnice. Analognom primjenom to bi značilo da se iznad hijerarhijske ustrojstvene jedinice- knjižnice kojoj je na čelu tužiteljica nalazi samo stručna služba tuženika i to dekanat pa se tužiteljičino radno mjesto trebalo u tom smislu prevesti kao Voditeljica ustrojstvene jedinice 2 s koeficijentom složenosti poslova 2,75, platni razred 10, a ne kako je to učinio tuženik koji je tužiteljicu preveo na radno mjesto viši knjižničar, interni naziv: voditelj knjižnice sa koeficijentom složenosti poslova 2,40. Ustrojstvene jedinice tuženika i stručne služba tuženika su propisane odredbama Statuta tuženika od 19.rujna 2023.godine (list 82-133 spisa). Uputom od 06.03.2024. Ministarstva znanosti i obrazovanja, o primjeni Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/23) i Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/24) navodi se, a što je naprijed spomenuto da se temeljem čl. 26. st. 2. Uredbe prevođenje pojedinih radnih mjesta provodi prema načelu opisa poslova radnog mjesta koje zaposlenik obavlja, neovisno o nazivu radnog mjesta za koje je sklopljen ugovor o radu. Ministarstvo navodi i da će dio radnih mjesta ustanove trebati samostalno prevesti i obavezno napraviti dodatnu kontrolu te prema potrebi izmijeniti automatizmom prevedena radna mjesta. U Uputi se navodi da u slučaju prevođenja na rukovodeća radna mjesta ustanova mora imati sistematiziranu
posebnu
ustrojstvenu
jedinicu.
Dodatno,
kod prevođenja razine voditelja ustrojstvene jedinice bitno je voditi računa o razini obrazovanja kao uvjetu za radno mjesto i postojećoj hijerarhiji, odnosno broju ustrojstvenih jedinica u postojećoj sistematizaciji radnih mjesta npr. Primjerice ako ustanova ima ispod prve najviše ustrojstvene jedinice samo odjele, voditelj te ustrojstvene jedinice (odjela) prevodi se kao 9.1.2. – voditelj ustrojstvene jedinice 2. ako ustanova ima službu ispod koje su uspostavljene ustrojstvene jedinice odjeli (najmanje dva) tada se voditelj službe prevodi kao 9.1.2. – voditelj ustrojstvene jedinice 2., dok se voditelji odjela prevode u 9.1.3. kao voditelj ustrojstvene jedince 3.
15. Radi svega navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupku sukladno odredbi članka 8. ZPP-a te primjenom pravila o teretu dokazivanja usvojen je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti i odlučeno je kao u točkama I/, II/ i III/ izreke presude.
16. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovoj parnici tuženik joj je dužan sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a u cijelosti naknaditi parnične troškove. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/2023), te popisanom trošku u troškovniku (list 186 spisa) pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova za četiri radnje: sastava tužbe, pripremno ročište od 16.10.2024.godine, sastav podneska od 20.01.2025.godine, te zastupanje na raspravi od 05.02.2025.godine (Tbr.7. točka 2. OT-a), a što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 500,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 125,00 Eur-a ukupno iznosi 625,00 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime parničnih troškova u ovoj pravnoj stvari zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki IV/ izreke ove presude.
U Splitu, 17. ožujka 2025.
Sudac
Eneja Stejskal Kanazir
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
Dna:
- tužiteljici-po punomoćniku
- tuženiku-po punomoćnicima
