K-783/2020-20
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Marini Boko, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Meri Ninčević, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženika DN, zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 1. u vezi članka 245. stavak 4. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 - dalje u tekstu KZ/11), povodom privatne tužbe pod 1) EN i pod 2) ON od 13. svibnja 2020., nakon javno održane rasprave 30. rujna 2024., 28. listopada 2024., 13. siječnja 2025.,12. ožujka 2025. u nazočnosti optuženika, branitelja optuženika Nikice Bojkić, odvjetnice u Splitu privatne tužiteljice pod 1) EN, te opunomoćenika privatnih tužiteljica GN, odvjetnika u [adresa], **.**.2025., objavio je i
p r e s u d i o
OPTUŽENIK: DNB sin pok. ĐN i CN rođene D, rođen **.**.1968. u [adresa], po zanimanju dipl. inženjer elektrotehnike, zaposlen s prosječnim mjesečnim prihodom 2.000,00 EUR-a, otac troje djece, od toga jedno maloljetno, oženjen, neosuđivan
k r i v j e
I. što je 10. studenoga 2018., u nakani da se nepripadno materijalno okoristi u znatnom iznosu, na temelju punomoći po računima u PBZ d.d. banci svog pok. oca ĐN koji je preminuo **.**.2018., lažno predočivši službenici/iku PBZ banke d.d. da navedena punomoć vrijedi iako je ista prestala vrijediti smrću izdavatelja pok. ĐN, svjestan da je novac na računima ostavinska masa i unaprijed odlučivši cjelokupni iznos novca zadržati za sebe pa kada mu je službenica/nik PBZ banke d.d. povjerovala/li i isplatili ukupni novčani iznos od 73.400,00 kn, navedeni novčani iznos zadržao u cijelosti za sebe, oštetivši time svoje sestre ON i EN za po 24.466,66 kn,
II. dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu tuđe imovine nešto učini,
III. čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevarom – opisano i kažnjivo po članku 236. stavku 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 101/17 – dalje u tekstu Kazneni zakon/11), u vezi članka 245. stavak 4. Kaznenog zakona.
IV. Temeljem članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona/11 optuženik DN s e
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
V. Temeljem članka 56. stavak 1., 2. i 3. Kaznenog zakona/11 optuženiku DN se i z r i č e
UVJETNA OSUDA
te se izrečena kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti, ako optuženik po pravomoćnosti ove presude u vremenu provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
VI. Temeljem članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12 56/13 i 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) dužan je optuženik DN na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva za naknadu štete naknaditi oštećenicama žrtvama privatnim tužiteljicama pod 1) ON Može i pod 2) EN iznos od po 24.466,66 kn/3.247,28 EUR-a (tritisućedvijestočečtrdesetsedam eura i dvadesetosam centi) u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude.
VII. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. Zakona o kaznenom postupku/08) dužan je optuženik DN naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 400.00 EUR-a (četiristo eura) koji iznos predstavlja paušalnu svotu, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Privatne tužiteljice pod 1) EN i pod 2) ON, zastupane po opunomoćeniku PN, odvjetniku Kaštel Kambelovcu, podnijele su privatnu tužbu ovom sudu 13. svibnja 2020. protiv optuženika DN, zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 2. u vezi članka 245. stavak 4. KZ/11, navedenu privatnu tužbu novi opunomoćenik privatnih tužiteljica GN, odvjetnik u [adresa] je uredio podneskom od 25. listopada 2022. (list 29) te na raspravi od 13. siječnja 2025 (list 79) na način da se optuženiku stavlja na teret kazneno djelo iz članka 236. stavak 1. KZ/11 na štetu svojih polusestara, sve u vezi članka 245. stavak 4. KZ/11, kako to stoji u izreci ove presude.
2. Prilikom očitovanja o krivnji optuženik se izjasnio da se ne smatra krivim.
3. Sud je pozvao stranke da se pomire ali privatne tužiteljice to nisu željele te je sud započeo s izvođenjem dokaza.
4. Obrana je stavila prigovor zastare pokretanja ovog kaznenog postupka, te je ovaj sud zaključio da je isti neosnovan.
5. Privatne tužiteljice zastupane po opunomoćeniku MN, odvjetniku u [adresa] podnijele su Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu kaznenu prijavu protiv DN, zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 1. i 2. i članka 241. stavak 2. KZ/11 i to 1. travnja 2020, kojom su mu stavljale na teret da je kaznena djela počinio 10. studenoga 2018. Kaznena prijava je odbačena rješenjem ODO Split KO-DO-1227/2020 od 29. travnja 2020, koje rješenje je zaprimio opunomoćenik JN **.**.2020. Nadalje opunomoćenik JN, odvjetnik u [adresa] je Županijskom sudu u Splitu 12. svibnja 2020. (list 21) podnio prijedlog za preuzimanje kaznenog progona protiv optuženika DN, zbog kaznenog djela iz članka 236. (koje se progoni po privatnoj tužbi) i članka 241. stavak 2. (za progon ovog kaznenog djela je nadležan državni odvjetnik) KZ/11.
6. Čim je Županijski sud u Splitu zaprimio prijedlog za preuzimanje kaznenog progona od 12. svibnja 2020. isti je bio dužan prijedlog dostaviti nadležnom općinskom sudu kako bi po istom postupao. Međutim privatne tužiteljice su istog dana dostavile privatnu tužbu ovom sudu koja je zaprimljena 13. svibnja 2020., kako to proizlazi iz eSpisa.
7. Sud je bio u ovom postupku dužan utvrditi kada je djelo počinjeno, a isto je nedvojbeno počinjeno 10. studenoga 2018. pa je obrana osporavala da je protekom roka od tri mjeseca prošao rok za podnošenje privatne tužbe odnosno kaznene prijave ODO- pa tako i ovom sudu jer je ista podnesena 13. svibnja 2020. ovom sudu, međutim ovaj sud zaključuje da je podnošenjem kaznene prijave 1. travnja 2020. državnom odvjetniku privatne tužiteljice pokrenule ovaj kazneni postupak.
8. Tijekom postupka sud je utvrdio da su privatne tužiteljice za činjenicu postojanja računa pok. ĐN kod Privredne banke Zagreb d.d. pa tako i da bi pokojni na računu imao iznos od 73.400,00 kn, saznale tek u ostavinskom postupku, koja činjenica također utječe na pravovremenost podnošenje kaznene prijave ili pak optužnog akta.
9. Kako je riječ o kaznenom djelu za koje se kazneni progon poduzima po privatnoj tužbi to su privatne tužiteljice bile dužne u smislu članka 60. i 61. ZKP/08 privatnu tužbu podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kada je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja. Sud će u nastavku obrazložiti kada su privatne tužiteljice saznale za kazneno djelo i počinitelja.
10. Uvidom u podnesak PN od 26. prosinca 2019. proizlazi da je ovaj u ostavinskom predmetu O-5954/2018 Općinskog suda u Splitu, zatražio da sud do slijedećeg ročišta, koje je zakazano za 27. veljače 2020 pribavi zatražene podatke od PBZ d.d. Zagreb jer da se u ostavinsku masu imaju uračunati i vratiti iznosi čiju se visinu tek treba utvrditi nakon što PBZ d.d. Zagreb dostavi podatke, koje su privatne tužiteljice predložile pribaviti u svom podnesku od 12. prosinca 2019. Dakle u ovom trenutku privatne tužiteljice još nemaju saznanja o stanju na računu pok. ĐN kod PBZ Zagreb. Sud je na ročištu od 27. veljače 2020. u predmetu O- 5954/2018 konstatirao da je opunomoćenik DN u spis dostavio račune koji su izdani za usluge u svezi ukopa pok. ĐN, podneskom od 26. ožujka 2020. Nikica Bojkić opunomoćenik DN dostavlja sudu podnesak kojim predlaže da se donese djelomično rješenje o nasljeđivanju kojim bi se iznos od 65.229,61 kn, raspodijelio među zakonskim nasljednicima ostavitelja, jer da je ostavitelj imao oročen iznos od 70.000,00 kn i iznos od 3.399,86 kn, sve umanjeno za 8.170,25 kn
11. Uvidom u ostavinski spis O-5954/2018 koji je priložen u presliku ovom kaznenom predmetu, proizlazi da je u smrtovnici od 29. studenoga 2018. navedeno da je ostavitelj imao račun kod PBZ, međutim iznos nije poznat. Javni bilježnik je dopisom od 11. prosinca 2018. zatražio od PBZ d.d. podatak o računu pok. ĐN. Zapisnikom od 9. studenoga 2018. javni bilježnik je na strani 2. zapisnika konstatirao da je ostavitelj ima otvoren račun kod PBZ d.d. u neutvrđenom iznosu te je spis dostavljen Općinskom sudu u Splitu na daljnje postupanje.
12. Privredna banka Zagreb d.d. je tek 8. travnja 2019. (sačinjen 1. travnja 2019) javnom bilježniku dostavila dopis iz kojeg proizlazi da je ovaj imao u banci na dan 9. studenoga 2018. tekući račun u kunama na iznos od 3.546,65 kn, a stanje na dan 1. travnja 2019. je bilo 146,79 kn, te kunsko oročenje sa stanjem na dan 9. studenoga 2018. na iznos od 70.000,00 kn, koje je zatvoreno 10. studenoga 2018. dakle nakon smrti pok. ĐN.
13. Spis je zaprimljen na Općinskom sudu u Splitu 22. srpnja 2019.
14. Prvo ročište je održano 12. prosinca 2019, na koje je pristupio opunomoćenik p.t. JN, odvj. u [adresa] i p.t. EN osobno te iz sadržaja zapisnika proizlazi da imajući u vidu sadržaje podnesaka stranaka od **.**.2019. i DN od 18. studenoga 2019. se ne raspravlja o iznosu na računu kod PBZ d.d. Zagreb te nedvojbeno priv. tuž. o tome nemaju saznanja jer JN podneskom od 26. prosinca 2019., ustraje da se taj podatak pribavi, sud nije upoznao stranke sa sadržajem dopisa PBZ jer to ne proizlazi iz sudskog zapisnika.
15. Na drugo ročište od 27. veljače 2020. je pristupio Darijo Čaj, odvj. u [adresa] iz sadržaja zapisnika je vidljivo da se ne raspravlja o stanju na računu kod PBZ, sud nije upoznao stranke sa sadržajem dopisa PBZ jer to ne proizlazi iz sudskog zapisnika.
16. Na ročištu od 22. listopada 2020. je pristupio JN, odvj. u [adresa] iz sadržaja zapisnika je vidljivo da je strankama uručen podnesak DN od 26. ožujka 2020. koji je pregledan i uručen PN, te ovaj ponovo traži da se od PBZ d.d. zatraži podatak o stanju na računima pok. ĐN i to 9. studenoga 2018. te je sud odlučio zatražiti od PBZ d.d. podatak o stanju na računima ostavitelja. Sud nije upoznao stranke sa sadržajem dopisa PBZ iz javnobilježničkog spisa, jer to ne proizlazi iz sudskog zapisnika.
17. Međutim već na ovom ročištu je jasno jer to proizlazi iz podneska DN od 26. ožujka 2020. da je na računu pok. ĐN bio oročen iznos od 70.000,00 kn i na tekućem računu 3.399,86 kn. Potom sud od PBZ dopisom od 22. listopada 2020. traži podatke koje je sud zaprimio 6. studenoga 2020.
18. Na ročištu od 27. listopada 2022. stranke su već se upustile u raspravu o novčanim sredstvima koje je pok. ĐN imao na računu kod PBZ. Dok je JN je već 1. travnja 2020. podnio kaznenu prijavu protiv optuženika.
19. Potom su priv. tužiteljice putem opunomoćenika podnijele tužbu radi isplate 73.399,82 kn Općinskom sudu u Splitu 31. listopada 2023. pod točkom 3. tužbenog zahtjeva opunomoćenik navodi da je prilikom utvrđenja ostavinske imovine tijekom ostavinskog postupka iza pok. ĐN u spis dostavljen dopis Privredne banke Zagreb d.d. od 2. studenoga 2020. (sud ga je zaprimio 6. studenoga 2020.).
20. Prilikom podnošenja kaznene prijave ODO-u Split protiv optuženika u ime privatnih tužiteljica **.**.2020., JN, odvj.u [adresa] je naveo kao dokaz dopis PBZ d.d. Zagreb od 1. travnja 2019., jer je nakon podneska Nikice Bojkić od 26. ožujka 2020., ova činjenica utvrđena, te u obrazloženju iste navodi da DN u ostavinskom postupku nije osporavao da je s računa pok. ĐN podigao iznos od 3.400,00 kn i podigao kunsko oročenje.
21. Svjedokinja TN privatna tužiteljica je pokušala sudu predočiti da je optuženik počinio kazneno djelo kada je njezin polubrat nakon smrti ĐN **.**.2028., otišao na banku PBZ i s računa pok. oca podigao iznos od 70.000,00 kuna i s tekućeg iznos od oko 3.500,00 kuna i sve bez valjane punomoći jer ta punomoć je vrijedila do trenutka smrti. Kasnije u ostavinskom postupku kod javnog bilježnika AN nije prijavio ove iznose kao ostavinsku masu.
21.1. Tako javni bilježnik nije donio rješenje o nasljeđivanju jer su tražile povrat darovanog nasljedstva i podnijeli kaznenu prijavu državnom odvjetniku koja je odbačena rješenjem državnog odvjetnika od 29. travnja 2020. KP-DO-1227/2020
21.2. Pok. otac je zaključio ugovor o darovanju, te optuženiku darovao stan u [adresa] i dio kuće na Braču u Pučišćima. Pred Općinskim sudom u Splitu se vode postupci radi poništenja ugovora o darovanju i ovaj postupak koji je proizašao iz ostavinskog ne riješenog predmeta. Smatra da je ona i sestra oštećene u svom nužnom dijelu, toliko su oštećene da im je pokrao i grobnicu, koju nije prijavio u ostavinsku masu a trebao je. Da grobnica postoji saznali su prije godinu i pol dana.
21.3. Nije znala da pok. otac ima štednju na PBZ i otvoren tekući račun, znala je da prima mirovinu, ali nije znala na kojoj banci. S pok. ocem nije bila u kontaktu i to dulje vrijeme. Privatna tužiteljica tvrdi da je od odvjetnika PN saznala da je optuženik podigao novac s računa pok. oca i kada je to bilo ne zna, na koji je način on to saznao ne zna, svakako odmah nakon toga su podnijeli kaznenu prijavu na ODO. S okrivljenikom nije zajedno živjela, ni kao djeca se nisu družili. Naime, DN je vanbračni sin pok. oca, tako da odnosi između njih nisu postojali.
21.4. Svjedokinja je sudu pojasnila kada je i kako saznala da je optuženik počinio kazneno djelo na njezinu štetu, tj. od svog opunomoćenika u ostavinskom postupku, s tim da je nesporno da optuženik nije imao valjanu punomoć za podizanje sredstava s računa pok. oca nakon njegove smrti.
22. Svjedok JN je potvrdio da su ga privatne tužiteljice angažirale u ostavinskom postupku te im potpisao punomoć u posjedu je svog ostavinskog predmeta, tu punomoć je dostavio sudu uz podnesak od 10. travnja 2019. na predmet O-954/2018, prethodno se vodio postupak kod javnog bilježnika broj Upp Os-130/18-1 javni bilježnik Mirjana Popovac Split.
22.1. Punomoćnik je priv. tužiteljica također u predmetu P-2974/2024 (ništetnost ugovora o darovanju) i P-4541/2023 u odnosu na predmet ovog kaznenog postupka u vezi isplate. Privatne tužiteljice su pristupile u njegov odvjetničku ured u [adresa] i potpisale punomoć koliko se sjeća. Privatne tužiteljice su mu mailom dostavile zapisnik s ročišta kod javnog bilježnika te su dogovorili sastanak u njegovom uredu kada je došlo do potpisivanja punomoći. Iste su tražile da ih zastupa u ostavinskom postupku jer su saznale da postoji ugovor o darovanju. Iste su mu kazale da im je ugovor o darovanju predočen na ročištu kod javnog bilježnika i one su tada saznale za taj ugovor kako je navedeno u zapisniku javnog bilježnika.
22.2. Na pitanje punomoćnika privatnih tužiteljica da se svjedoku predoči pismeno na listu 9. ovog kaznenog predmeta podnesak Nikice Bojkić odvjetnice u Splitu u predmetu O-5954/2018 zaprimljen na Općinskom sudu u Splitu 17. siječnja 2020. je li o tom podnesku izvijestio privatne tužiteljice svjedok je kazao da jeste.
22.3. Nedvojbeno je riječ o informaciji da je optuženik s računa kod PBZ Zagreb podigao iznos od 3.400,00 kn, po ostaviteljevoj punomoći koja je nedvojbeno prestala valjati 9. studenoga 2018., pa kako je stranaka privatnim tužiteljicama, tada kako u svom iskazu navodi prenio sadržaj ovog podneska onda je to trenutak od kada teče rok saznanja privatnih tužiteljicama da je počinjeno kazneno djelo prijevare od strane optuženika na njihovu štetu.
22.4. Svjedok je pojasnio da uvidom u njegov predmet proizlazi da je pismeno zaprimljeno izvan sustava e-komunikacije, jer ga je primio 27. siječnja 2020. jer na svako pismeno koje primi od suda vlastoručno evidentira datum primitka te može sudu predočiti, ali svakako povratnica se nalazi u sudskom predmetu i nakon što je primio to pismeno, istog je izvijestio svoje stranke putem elektroničke komunikacije i o tome posjeduje isprintani dokaz. Svjedok je u spis priložio tri istovjetna primjerak potvrde o slanju obavijesti (list 64), te je jedan uložen u spis, a druga dva predana punomoćnicima stranaka.
22.5.. Prema tome nedvojbeno proizlazi da je svjedok tj. opunomoćenik priv. tužiteljica ove 27. siječnja 2020. izvijestio o podnesku Nikice Bojkić koji je priložen ovoj elektroničkoj komunikaciji.
22.6. Stoga je ovaj sud zaključio da je kaznena prijava ODO u pa slijedom toga i privatna tužba ovom sudu podnesena u roku od tri mjeseca od saznanja jer je ovaj podnesak NN od 17. siječnja 2020. dostavio p. t. EN elektroničkom komunikacijom 27. siječnja 2020. od kada teče rok za pokretanje kaznenog progona.
23. Svjedokinja ON smatra da je polubrat – optuženik iskoristio situaciju i podigao novac s računa da je to ustvari krađa na njezinu i sestrinu štetu. Predlažila je da im se dosudi imovinsko pravni zahtjev za naknadu štete. Sestra ju je javila da je polubrat podigao novac, a ona p.t. EN je to saznala kada joj je javio odvjetnik JN (list 64).
23.1. Često je kontaktirala s pok. ocem, taj kontakt je prestao nakon što se preselila u Pulu gdje je živjela više od 20 godina, a osobito nakon što je pok. majka izvijestila pok. oca da je rodila svoju kći danas staru 23 godine i od tada više nisu komunicirali.
24. Svjedok AN javni bilježnik je dodatno pojasnila tijek ostavinskog postupka.
25. Sud je odbio prijedlog braniteljice imajući u vidu da iz rezultata dokaznog postupka je utvrđeno činjenično i materijalno stanje, da se ispitaju svjedoci ZN i CN.
26. Sud je odustao od daljnjeg ispitivanja svjedoka ENB imajući u vidu da je svjedok javni bilježnik AN detaljno opisala postupak pred javnim bilježnikom.
27. Nazočne stranke pozvane po sudu izjavile da nemaju novih dokaznih prijedloga.
28. U dokazne svrhe pročitan je podnesak braniteljice optuženika od 11. ožujka 2025. i tužbeni zahtjevi iz spisa P-5454/2023 i P-2974/2024, pregledan je preslik spisa O-5954/2018 i podnesak braniteljice s prilozima od 11. ožujka 2025.
29. Na kraju je pročitano Uvjerenje iz kaznene evidencije za optuženika.
30. Stranke pozvane po sudu izjavile su da nemaju novih dokaznih prijedloga.
31. Optuženik DN u svojoj obrani je iskazao da je pok. otac ĐN je preminuo **.**.2018., još za života mu je dao usmeni nalog da s njegovog računa kod PBZ podigne sredstava koja su bila namijenjena podmirenju troškova njegova pogreba i plaćanja grobnog mjesta. Bio je punomoćnik od 2010. za sredstava na njegovom tekućem računu i za sredstava koja su bila oročena kod PBZ koje mu je on dao za života. Također mu je kazao da ta sredstava može koristiti u slučaju da bude smješten u dom za stare i nemoćne osobe kako bi podmirio njegov smještaj. Nije mu bila namjera nekoga prevariti, niti je bio u mogućnosti kontaktirati privatne tužiteljice jer s njima nije imao kontakt. Kada je završio u bolnicu godinu dana prije smrti pok. tata je bio hospitaliziran i o tome je obavijestio privatnu tužiteljicu EN, kada mu je ugrađen "pejsmejker" da bi se zdravlje pok. oca narušilo i ponovno je primljen u bolnicu gdje je bio cca 15 dana, čekao je ugradnju "stenta" i prilikom ugradnje drugog "stenta" je preminuo". Prilikom ulaska drugi puta u bolnicu, o tome je izvijestio privatnu tužiteljicu EN.
31.1. Nije stručan i ne zna je li što pogrešno uradio kada je nakon smrti oca podigao sredstava s PBZ na način da je došao u poslovnicu u Splitu, Ruđera Boškovića, predočio punomoć koju mu je izdao pok. otac, te su mu isplatili 70.000,00 kuna na ruke a 3.000,00 kuna (jer je imao punomoć) putem Internet bankarstva prebacio na svoj račun kod PBZ. Ove je radnje poduzeo 10. studenoga 2018., a za tekući račun misli da sam to obavio 12. studenoga 2018.
31.2. Ovu punomoć koju mu je tata dao je sačinio u banci, točnije pok. tata i optuženik su zajedno došli u banku i djelatnica je obavila sve radnje još 2010. te je bio opunomoćenik po njegovom računu. Ne sjeća se što mu je službenica banke kazala, dobio je nekakav papir od djelatnice banke, ali ga ja nije "dobro pročitao". Ponavlja, tata mu je dao tu punomoć, ako on bude bolestan da mu može dati ta sredstva. Troškovi pogreba su bili 12.000,00 kuna, to je platio u cijelosti, dopuštenje za pokop je platio 1.200,00 kuna, uređenje grobnog mjesta cca 1.000,00 kuna. Prije nego je završio u bolnicu mjesec dana prije, je od svojih sredstava kupio krevet za tatu, te mu je pok. tata kazao da će on naknaditi taj iznos. Ukupno ovi troškovi iznose 21.200,00 kuna, inače od smrti pok. oca redovito podmiruje račune za grobno mjesto. Kada se od 73.000,00 kuna oduzme 21.200,00 kuna, ostaje 51.800,00 kuna i spreman je ovih 51.800,00 kuna podijeliti na tri jednaka dijela jer i njemu pripada dio ovog novca. Što se tiče grobnog mjesta, pok. otac nije nikad otkupio to grobno mjesto, pa tako nije ni mogao ga otkupiti, ali jasno mu je da je pok. ĐN kako je njegov otac tako je njihov i tu se mogu dogovoriti, ipak su tu njihovi baka i djed pokopani. Kada je bio kod javnog bilježnika nije mu palo na pamet spomenuti grobno mjesto, nije znao da to ulazi u ostavinsku masu. Kada je krenuo prijaviti činjenicu smrti u matičnom uredu prijavio je da pok. otac ima račun kod PBZ-a, a na HPB-u je imao račun s 10,00kn. Kada je došao kod javnog bilježnika 2. travnja 2019. javni bilježnik nije imao podatke od banke, iako ih je zatražio, jer nisu još stigli. Činjenicu smrti pok. oca prijavio je 20 dana nakon smrti. Par dana nakon smrti oca provjeravao je ovaj račun preko Internet bankarstva i vidio je da je isti blokiran. U trenutku kada je otišao na PBZ i zatvarao ova vezana sredstva, nije znao koliki će biti troškovi. Smatra da je imao pravo podignuti sredstava s računa na kojem je bila vezana njegova štednja. U trenutku smrti nije znao je li u tom grobnom mjestu ima prostora da se pokopa i otac. U ostavinskom postupku bio je spreman da ovaj iznos umanjen za troškove koje je ranije naveo budu predmet ostavinske mase. Međutim, privatne tužiteljice nisu na to pristale.
31.3. One su pokrenule parnični postupak iz razloga što mu je otac za života darovao stan u [adresa]., i nekretninu na Braču veličine cca 20 metara kvadratnih, te očito nisu željele da se ovaj iznos izdvoji iz tog postupka. Smatra da je ovaj kazneni postupak "ucjena". Pokojni otac je bio uvjeren da je namirio svoje dvije kćeri jer kada se rastavio od njihove majke, stan u [adresa] u [adresa] je ostao njihovoj majci. U kontaktu s ocem bio od svoje 10. godine, a sestre su 25 godina prije njegove smrti prekinule s njim kontakt i cijelo vrijeme se o njemu brinuo kada je trebalo. U ostavinskom postupku pred javnim bilježnikom nasljednici nisu dali nasljedničku izjavu, predlagao je da se ovaj iznos podjeli. Kada je bio u banci 10. studenoga 2018. i podigao sredstava, nije službenici kazao da je otac preminuo. Kod javnog bilježnika nije spominjao ova sredstava, ali je kazao da pok. otac ima račun kod PBZ. Na pitanje punomoćnika zašto nakon podmirenja troškova ostatak novca nije vratio sestrama, optuženik je kazao da se u ostavinskom postupku čekalo izvješće, te je ponudio da im vrati preostali iznos, čak je predložio da ovaj iznos od 73.000,00 kuna podijeli na tri jednaka djela, i isplati sestre za njihove trećine, ali one to nisu prihvatile s obrazloženjem da ne žele to razdvajati.
32. Stranke pozvane po sudu na kraju dokaznog postupka izjavile su da nemaju primjedbi kao ni novih dokaznih prijedloga.
33. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud je zaključio da je na nedvojben način utvrđeno da je optuženik, počinio kazneno djelo iz članka 236. stavak 1. KZ/11, kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci ove presude.
34. Ovakav zaključak suda potkrijepljen je dijelom obranom optuženika, te iskazima svjedoka EN, ON, AN i PN, te ostalom dokumentacijom u spisu, osobito spisom O-59/54/2018.
35. Obrana optuženika je nelogična i neuvjerljiva i nije u skladu s ostalim izvedenim dokazima. Ukoliko je pok. ĐN želio da se njegovi troškovi liječenja, pogrebni troškovi ili pak ukopnog mjesta naknade od njegovih sredstava s računa kod PBZ –a onda je već ranije taj iznos dakle prije smrti trebao prebaciti na svog sina DN kako bi ovaj mogao nesmetano i bez sumnje u osnovanost korištenja istih mogao raspolagati.
36. Optuženik je nedvojbeno 10. studenoga 2018., u nakani da se nepripadno materijalno okoristi iznosu, na temelju punomoći po računima u PBZ d.d. banci svog pok. oca ĐN, koji je preminuo **.**.2018., lažno predočio službenici/iku PBZ banke d.d. da navedena punomoć vrijedi, iako je ista prestala vrijediti smrću izdavatelja pok. ĐN.
37. Optuženik je u svojoj obrani nedvojbeno iskazao da je znao da je otac umro **.**.2018., da je na banku došao 10. studenoga 2018. i da punomoć logično više nije vrijedila i da o činjenici smrti djelatnici u banci nije iskazivao. Nedvojbeno je optuženiku bilo jasno da od trenutka smrti pok. oca punomoć ne vrijedi i kada sudu pokušava opravdati svoje postupanjem ne znanjem je očito pokušaj otklanjanja ili pak umanjenja kaznene odgovornosti.
38. Možda su optuženiku ova sredstva i trebala za svrhe pogreba, ali se onda o tome nedvojbeno trebao konzultirati s ostalim nasljednicima što ga ne bi opravdalo jer je svojim postupanjem doveo u zabludu djelatnicu u banci kojoj je lažno predočio da navedena punomoć vrijedi, iako je ista prestala vrijediti smrću pok. ĐN, pri tome je optuženik bio svjestan da novac na računima predstavlja ostavinsku masu, ali je unaprijed odlučio cjelokupni iznos novca zadržati za sebe i kada mu je djelatnica banke povjerovala i isplatila novčani iznos od 73.400,00 kn navedeni novčani iznos je zadržao za sebe u cijelosti i tome nije govorio ostalim nasljednicima tj. privatnim tužiteljicama, pa tek kada je u ostavinskom postupku bilo jasno da će se ova činjenica otkriti jer je banka dostavila javnom bilježnik podatke o podizanju novca s računa pokojnika na dan 10. studenoga 2018., počeo nuditi privatnim tužiteljicama da ovaj novac se može rasporediti u ostavinskom postupku na jednake dijelove naravno umanjeno za troškove pogreba.
39. Na koji način je oštetio svoje sestre ON i EN za po 24.466,66 kn, kako je to navedeno u uređenom činjeničnom opisu i stoji u izreci ove presude.
40. Iskazi svjedoka EN i PN su vjerodostojni i potkrijepljeni ostalom dokumentacijom u spisu te upućuju na logičan zaključak suda da je kazneni progon pokrenut na vrijeme i da su priv. tužiteljice oštećene tj. prevarene za svoj dio tj. po 1/3 podignutog iznosa s računa pok. ĐN.
41. Što se tiče subjektivnog odnosa optuženika prema počinjenom kaznenom djelu, optuženik je bio svjestan protupravnosti svog postupanja, što mu je i bio cilj, htio je njegovo ostvarenje, tj. djelo je počinio s izravnom namjerom, čime su se njegovom postupanju ostvarila obilježja kaznenog djela iz čl. 236. stavak 1. stavka 1. KZ/11.
42. Što se tiče ubrojivosti ova nije bila sporna.
43. Nakon što je na ovaj način utvrđena kaznena odgovornost optuženika, valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini sankcije koju joj je potrebno odmjeriti.
44. Kao olakotnu okolnost sud je cijenio optuženiku primjereno držanje pred sudom, njegove osobne i obiteljske prilike, te da je neosuđivan i izrazio namjeru da štetu namiri.
45. Na strani optuženika sud nije utvrdio posebne otegotne okolnosti.
46. Imajući u vidu sve relevantne okolnosti, stupanj krivnje na strani optuženika, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, procjenu ličnosti počinitelja, vodeći računa o ciljevima kažnjavanja, sud je optuženika proglasio krivim te ga temeljem članka 236. stavka 1. Kaznenog zakona/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Temeljem članka 56. stavak 1., 2. i 3. Kaznenog zakona/11 optuženiku je izrečena uvjetna osuda te se izrečena kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti, ako optuženik po pravomoćnosti ove presude u vremenu provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
47. Ovako izrečenu sankciju, ovaj sud smatra primjerenom kako počinjenom kaznenom djelu, tako i osobi optuženika, te smatra da se u ovom slučaju svrha kažnjavanja iz čl. 41. Kaznenog zakon/11, može ostvariti izricanjem uvjetne osude s duljim rokom provjeravanja, tako izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.
48. Kako su priv. tužiteljice postavile im. pravni zahtjev za naknadu štete te parnični predmet u tom pravcu nije pravomoćno okončan to je sud , temeljem članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku/08 obvezao optuženika DN da na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva za naknadu štete naknadi oštećenicama žrtvama privatnim tužiteljicama pod 1) ON i pod 2) EN iznos od po 24.466,66 kn/3.247,28 EUR-a (tritisućedvijestočečtrdesetsedam eura i dvadesetosam centi) koji iznos je ostao nakon što su od cjelokupno preuzete svote oduzeti pogrebni troškovi, u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude.
49. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. Zakona o kaznenom postupku/08) obvezan je optuženik DN naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 400,00 EUR-a (četiristo eura) koji iznos predstavlja paušalnu svotu, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude
Split, 17. ožujka 2025.
SUDAC
MARINA BOKO
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
- optuženik
- branitelj Nikica Bojkić, odvj. u Splitu
- priv. tužitelj ON
- priv. tužitelj EN
- opunomoćenik priv. tuž. GN, odvj. u [adresa]
- u spis
