REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj Ovr-267/2020-29

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli - Pola, po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u postupku predlagateljice osiguranja ZG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marino Folo, odvjetnik u Puli, protiv protivnice osiguranja CG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Antun Zanetti, odvjetnik u Puli, radi osiguranja nenovčane tražbine, 17. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

kojom se zabranjuje se protivnici osiguranja da osobno ili putem trećih osoba vrši bilo kakve promjene na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] KUĆA, NEPLODNO, DVORIŠTE, površine 795 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to bilo na zemljištu ili kući koja je na tom zemljištu sagrađena, a koje promjene premašuju okvir redovitoga upravljanja osobito promjene namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, a osobito:

- izvodi bilo kakve radove na fasadi objekta (da skida žbuku i postavlja novu, da postavlja izolaciju, da farba vanjsku fasadu), da otvara nove prozore ili zatvara (zazida) postojeće prozore ili vrata te da postavlja klima uređaje na vanjskoj fasadi,

- izvodi radove na krovu (da skida krovni pokrov te uklanja konstrukciju krova i istu zamijeni novom) te zajedničkim dijelovima objekta, a posebno na stepenicama i hodnicima, i/ili krovu objekta,

- mijenja unutarnji raspored prostorija u cijeloj zgradi, a posebno da ruši pregradne zidove /ili gradi nove pregradne zidove, spaja ili razdvaja pojedine prostorije, gradi nove prostorijeili iste prenamijenjuje,

- kopa unutarnje zidove radi postavljanja i/ili premještanja instalacija vode, struje, kanalizacije, telefona, plina i drugih instalacija,

- ugrađuje ili prenamijenjuje kotlovnicu i/ili centralno grijanje,

- se ruše i/ili mijenja položaj vanjskih I/ili unutarnjih stepenica, te balkona i/ili terasa u prizemlju i/ili na katu zgrade, i to u roku od 24 sata od donošenja ove privremene mjere.

II. Protivnici osiguranja zabranjuje se da poduzima bilo kakve radnje koje mogu predlagateljici osiguranja nanijeti štetu, a osobito bilo kakve radnje upravljene na promjenu postojećeg stanja stvari.

III. Za slučaj postupanja protivno zabrani iz točke I. i II. izreke, protivnici osiguranja zaprječuje se novčanom kaznom od 2.654,46 eur, koja će joj se izreći po prijedlogu predlagatelja i narediti novi rok za ispunjenje obveze te istodobno zaprijetiti novom novčanom kaznom u većem iznosu, ako ni u tom roku ne ispuni obavezu.

IV. Zabrane iz ovog prijedloga za osiguranje privremenom mjerom smatraju se provedenima dostavom osobi kojoj su izrečene.

V. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

VI. Zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Puli-Pola izvršit će uknjižbu ovog rješenja u zemljišne knjige sa zabilježbom zabrane davanja cijele nekretnine u zakup ili najam na dulje od jedne godine.

VII. Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji je predlagateljica dužna pokrenuti u roku od 30 dana od dana podnošenja ovog prijedloga, a radi opravdanja privremene mjere.

VIII. Nalaže se protivnici osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 152,63 eur u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja podnijela je dana 28. siječnja 2020. prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. Predlagateljica u svom prijedlogu navodi da je suvlasnik u 1/6 dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] KUĆA, NEPLODNO, DVORIŠTE, površine 795 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je protustranka suvlasnik u 4/6 dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] KUĆA, NEPLODNO, DVORIŠTE, površine 795 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Protustranka je dana 30. prosinca 2019. počela iznositi stvari iz predmetne nekretnine (namještaj) te je predlagateljica pozvala policiju koja je uredovala pa je predlagateljica dana 13.siječnja 2020. zatražila od Policijske uprave Istarske da joj dostave zapisnik o uredovanju. Predlagateljica navodi da je nakon toga protivnica osiguranja počela s radovima na predmetnoj nekretnini te je za sada promijenila ulazna vrata i dio prozora, te da očito misli nastaviti s radovima obzirom da je već promijenjeno stanje stvari u odnosu na projekt legalizacije, sačinjen po ALMARA d.o.o., a što je razvidno iz fotografija stvarnog stanja i nacrta izvedenog stanja. Između stranaka i to predlagateljice UG te protustranaka ZG i LG vodi se postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice pod posl.br. R1-256/17 glede predmetne nekretnine, a koji je prekinut rješenjem Općinskog suda u Puli posl.br. R1-256/17 od 7. lipnja 2017. i to do pravomoćnog okončanja upravnog postupka radi ozakonjenja nezakonito izgrađenih dijelova zgrade, te utvrđenja građevne čestice sukladno čl. 157. Zakona o prostornom uređenju za zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te provedbi istog kroz katastarske planove i zemljišne knjige izradom geodetskog elaborata. Upravni postupci nisu okončani te je prekid još u tijeku, odnosno u predmetu nema sudskih radnji. Predlagateljica navodi da će protivnica osiguranja vršiti i druge opsežne radove na predmetnoj nekretnini, protivno njezinoj volji kao suvlasnice te da je tome dokaz i činjenica da je protivnica osiguranja pokrenula postupak radi osiguranja dokaza koji se vodi kod Općinskog suda u Puli pod posl.br. R1-316/19, a koji prijedlog je prihvaćen od strane Općinskog suda u Puli koji je donio rješenje R1-316/2019 od 11. prosinca 2019. U svom prijedlogu za osiguranje dokaza protivnica osiguranja navodi da je kuća u [adresa] (predmetna nekretnina) neuvjetna za stanovanje te da istu treba „temeljito renovirati” te da se radi o „...značajnim građevinskim radovima koje predlagateljica treba poduzeti: - vodovodna instalacija je oštećena i dotrajala i treba temeljitu zamjenu, - zbog znatne dotrajalosti prozore treba zamijeniti i ugraditi nove prozore..., - stan potrebuje za kvalitetnim sustavom za zagrijavanje..., - podovi djelomično imaju betonsku podlogu bez zaštitne podloge, - podovi keramike su dotrajali i traže zamjenu, - sanitarni uređaji su dotrajali i potrebno ih je zamijeniti, - zidne obloge zapuštene su i neodgovarajuće higijenskom standardu...” te protivnica osiguranja nastavlja: „Kako sve potrebne navedene radove predlagateljica mora uskoro poduzeti naknadno u navedenom ovosudnom izvanparničnom postupku R1- 256/17 o stanju toga stana prije poduzimanja namjeravanih radova neće moći uspješno dokazivati jer će dokazi nestati i neće se moći izvesti, a biti će od značaja u tom izvanparničnom postupku. Naime, uloženim sredstvima u stan na I katu predmetne zgrade predlagateljica će nesumnjivo povećati vrijednost cijele zgrade te upravo time će neosnovano u izvanparničnom postupku razdiobe suvlasničke zajednice pripasti udio vrijednosti tih ulaganja. Predloženim hitnim osiguranjem dokaza predlagateljica bi osigurala zaštitu svojih prava s naslova ulaganja, a bez toga postupka to bi joj bilo onemogućeno ili znatno otežano jer izvedenim građevinskim zahvatom nastala bi objektivna slika sada postojećeg stanja stvari predmetnog stana.” Nadalje, predlagateljica osiguranja navodi da je iz prijedloga za osiguranje dokaza, fotografija koje se prilažu potpuno razvidno, a to tvrdi i sama protivnica osiguranja, da je promijenila stanje stvari predmetne nekretnine, odnosno da će se isto još i više promijeniti ulaganjem vlastitih sredstava. Obzirom da je u tijeku razvrgnuće suvlasničke zajednice (R1-256/17), a da protivnica osiguranja mijenja postojeće stanje stvari na način da ulaže vlastita sredstva u predmetnu nekretninu te joj mijenja kako izgled tako i vrijednost, a da stranke u postupku razvrgnuća ne znaju način na koji će sud provesti razvrgnuće predmetne nekretnine - je li će sud provesti geometrijsku ili civilnu diobu, to promjena stanja stvari utječe, a u slučaju daljnjih ulaganja će još više utjecati na tražbinu predlagateljice osiguranja u postupku razvrgnuća bilo da joj neće odgovarati navedena ulaganja u funkcionalnom smislu (u slučaju geometrijske diobe), bilo da joj neće odgovarati u odnosu na iznos koji ima primiti (u slučaju civilne diobe). Predlagateljica osiguranja je navodi da je napravila fotografije lica mjesta iz kojih je razvidno kako slijedi: foto 1 – fotografija kuće (zapadna fasada) koju valja usporediti sa skicom ALMARA d.o.o. iz prijedloga za legalizaciju foto 2 – kada na terasi kao dokaz da se vrše i unutarnji radovi u predmetnoj nekretnini (najmanje na sanitarijama), foto 3 – nova ulazna vrata, foto 4 – novi prozor. Predlagateljica osiguranja ističe da prema njezinom saznanju za poduzete radove protivnica osiguranja nema nikakve dozvole, već je podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a koje radove vrši nakon što je zahtjev podnesen, dakle protupravno. Obzirom da protivnica osiguranja radove vrši protupravno to je ista podložna građevinskoj inspekciji koja može izreći više novčanih kazni i/ili naložiti rušenje objekta ili dijela objekta, sve obzirom da je posljednji rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju prošao dana 30. lipnja 2018., a radovi se očito vrše tijekom 2019., odnosno vrše se tijekom siječnja 2020. U slučaju da Državni inspektorat naloži uklanjanje zgrade ili dijela zgrade predlagateljica bi pretrpjela nenadoknadivu štetu, obzirom da bi njezin suvlasnički udio u tom slučaju bio bitno manji. Također, predlagateljica kao suvlasnica može od strane Državnog inspektorata biti i kažnjena novčanom kaznom obzirom da sukladno Članak 105. st. 1 Zakona o državnom inspektoratu (NN 115/18) stranke u postupku inspekcijskog nadzora mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu se gradi ili je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu odnosno građevini, a sukladno čl. 106. st. 1 ZDI inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Sukladno Naputku o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori (NN 23/2018) prva novčana kazna može iznositi 30.000,00 kn, pa se kazne mogu povećavati sve do šeste kazne koja iznosi 120.000,00 kn. Slijedom navedenog, predlagateljica osiguranja predložila je sudu da donese rješenje o osiguranju.

2. Prijedlogu predlagateljice osiguranja je udovoljeno te je ovaj sud 4. veljače 2020. odredio privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice.

3. Protiv navedene odluke protivnica osiguranja je uložila žalbu 27. veljače 2020. te je Županijski sud u Dubrovniku rješenjem posl. br. 10 Gž Ovr-167/2020-2 od 10. lipnja 2020. ukinuo rješenje Općinskog suda u Puli-Pola posl.br. Ovr-39/2020 od 4. veljače 2020. pod posl.br. 20 PU Ovr-39/20 i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U svojoj odluci Županijski sud u Dubrovniku naveo je da je prvostupanjski sud imao pogrešan pristup obzirom da je protivnica osiguranja suvlasnica predmetne nekretnine za 4/6 dijela te da kao većinska suvlasnica ima pravo donositi odluke koje se tiču redovitog upravljanja stvari i bez pristanka drugih suvlasnika te da iz pobijanog rješenja nije razvidno koje se sve promjene ne mogu obavljati na predmetnoj nekretnini.

4. U podnesku od 20. siječnja 2021. predlagateljica osiguranja navela je da ne samo da je učinila vjerojatnim postojanje promjena u stanju stvari već je dokazala da se ne radi o redovitom upravljanju nekretninom, obzirom su poduzeti radovi koji značajno prelaze okvire redovitoga upravljanja i ne mogu se ni na koji način ubrojiti u redovito upravljanje (promjena prozora, vrata, cijelog zapadnog pročelja itd.), kao i najam stanova u zgradi koji prelazi jednu godinu (jedna kćer protivnice osiguranja je više od 4 godine u jednom od stanova, a druga cca 2 godine). Također je navela da je specificirala sve radove koji se mogu poduzeti i koji se mogu vidjeti, a bez da se ulazi u zgradu koja je u posjedu protivnice osiguranja odnosno njezinih kćeri. Nadalje, navela je da nije potrebno dokazivati koje su sve promjene moguće na predmetnoj zgradi jer bi to bilo nemoguće nabrojati u prijedlogu za određivanje privremene mjere.

5. Podneskom od 13. svibnja 2021. predlagateljica osiguranja je sukladno pozivu suda iz Zaključka od 3. svibnja 2021. pojasnila što točno predstavlja nenovčanu tražbinu. Navodi da sukladno čl. 39. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. Također ističe da je za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja potrebna suglasnost svih suvlasnika. (čl. 41. st. 1. ZVDSP). Predlagateljica ističe da radovi koji su vidljivi izvan zgrade, a koje je poduzela protivnica osiguranja spadaju u izvanredne radove opisane u čl. 41. st.1. ZVDSP-a za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika, jer se radi o radovima za koje i sama protivnica osiguranja navodi da se značajni te da će znatno promijeniti vrijednost cijelog objekta.

6. Prijedlog predlagateljice osiguranja je o s n o v a n.

7. Odredbom čl. 346. st. 1. toč. 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,737/17 i 131/20; u daljnjem tekstu: OZ), propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari; odnosno ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Uvidom u spis posl.br. R1-256/17 utvrđeno je da se između stranaka vodi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, a koji je prekinut rješenjem posl. br. R1- 256/17 od 7. lipnja 2017. i to do pravomoćnog okončanja upravnog postupka radi ozakonjenja nezakonito izgrađenih dijelova zgrade te utvrđenja građevne čestice sukladno čl. 157. Zakona o prostornom uređenju za zagrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Predlagateljica osiguranja je učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, obzirom je protivnica osiguranja započela s radovima na predmetnoj nekretnini te je na taj način promijenila postojeće stanje stvari (str.8-12 spisa). Naime, uvidom u fotografije ovaj sud utvrdio je da radovi koje je poduzela protivnica osiguranja spadaju u izvanredne radove opisane u čl. 41. st. 1. ZVDSP-a za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika, jer se radi o značajnijim radovima.

10. Člankom 39. st. 1. ZVDSP-a svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima, dok je za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja potrebna suglasnost svih suvlasnika. (čl. 41. st. 1. ZVDSP).

11. Sukladno čl. 346. st 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

12. Prema mišljenju ovoga suda protivnica osiguranja provođenjem ove privremene mjere ne bi trpjela nikakvu štetu, obzirom će stanje stvari ostati isto, a radove će moći izvoditi nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice koje je u tijeku.

13. Točka III. Izreke temelji se na odredbama čl. 16. i 263. OZ-a. Sud procjenjuje da novčanom kaznom zapriječenom u iznosu od 2.654,46 eur neće biti ugrožena egzistencija protivnice osiguranja, čak ni u slučaju da ista bude izrečena, dok je navedeni iznos istovremeno dovoljno visok da protivnicu osiguranja odvrati od ponašanja protivno zabrani iz točke I. i II. izreke.

14. Obzirom da su ispunjene pretpostavke iz čl. 346., 347. i 351. OZ-a valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Puli, 17. ožujka 2025.

Sudac

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka (osim ako se podnosi putem e-komunikacije) a o istom odlučuje nadležni Županijski sud.

Žalba se neće slati na odgovor.

Dostaviti:

1. Predlagateljici osiguranja po pun.,

2. Protivnici osiguranja po pun.

3. Zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Puli-Pola.