Poslovni broj: Pr-343/2019-58

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu tog suda Majdi Felker, u pravnoj stvari tužiteljice TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Jeleni Majstorović, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 36162371878, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. siječnja 2025. u prisutnost punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, temeljem objave od 17. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženoj Republici Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 33, OIB: 36162371878 isplatiti tužiteljici TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] bruto iznos od 1.036,01 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022. godine, a od 01. siječnja 2023. godine po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 31. prosinca 2023., a od 1. siječnja 2024. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to na iznose kako slijedi:

- 22,2 eura od 16. travnja 2014. godine do isplate;

- 90,8 eura od 16. svibnja 2014. godine do isplate;

- 00 eura od 16. lipnja 2014. godine do isplate;

- 56,11 eura od 16. srpnja 2014. godine do isplate;

- 3,9 eura od 16. kolovoza 2014. godine do isplate;

- 45,96 eura od 16. rujna 2014. godine do isplate;

- 59,17 eura od 16. listopada 2014. godine do isplate;

- 18,54 eura od 16. studenog 2014. godine do isplate;

- 6,73 eura od 16. prosinca 2014. godine do isplate;

- 30,25 eura od 16. siječnja 2015. godine do isplate;

- 00 eura od 16. veljače 2015. godine do isplate;

- 6,76 eura od 16. ožujka 2015. godine do isplate;

- 8,2 eura od 16. travnja 2015. godine do isplate;

- 14,86 eura od 16. svibnja 2015. godine do isplate;

- 32,74 eura od 16. lipnja 2015 godine do isplate;

- 11,27 eura od 16. srpnja 2015 godine do isplate;

- 3,92 eura od 16. kolovoza 2015 godine do isplate;

- 62,27 eura od 16. rujna 2015. godine do isplate;

- 62,51 eura od 16. listopada 2015. godine do isplate;

- 4,1 eura od 16. studenog 2015. godine do isplate;

- 49,38 eura od 16. prosinca 2015. do isplate;

- 38,23 eura od 16. siječnja 2016. godine do isplate;

- 00 eura od 16. veljače 2016. godine do isplate;

- 29.12 eura od 16. ožujka 2016. godine do isplate;

- 62,37 eura od 16. travnja 2016. godine do isplate;

- 45,92 eura od 16. svibnja 2016. godine do isplate;

- 4,28 eura od 16. lipnja 2016. godine do isplate;

- 44,9 eura od 16. srpnja 2016. godine do isplate;

- 22,4 eura od 16. kolovoza 2016. godine do isplate;

- 16,36 eura od 16. rujna 2016. godine do isplate;

- 82,31 eura od 16. listopada 2016. godine do isplate;

- 00 eura od 16. studenog 2016. godine do isplate;

- 8,02 eura od 16. prosinca 2016. godine do isplate;

- 66,81 eura od 16. siječnja 2017. godine do isplate;

- 36,52 eura od 16. veljače 2017. godine do isplate;

- 00 eura od 16. ožujka 2017. godine do isplate;

- 00 eura od 16. travnja 2017. godine do isplate;

- 3,62 eura od 16. svibnja 2017. godine do isplate;

- 48,19 eura od 16. lipnja 2017. godine do isplate;

- 58.87 eura od 16. srpnja 2017. godine do isplate;

- 3,44 eura od 16. kolovoza 2017. godine do isplate;

- 00 eura od 16. rujna 2017. godine do isplate.

osim na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanih u dosuđenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto dodatku na plaću pod točkom II izreke kao neosnovani.

III. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 33, OIB: 36162371878 tužiteljici TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.862,46 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja teče od 17. ožujka 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je poštujući odredbu čl. 186.a.st.1. ZPP-a dana 19. veljače 2019. podnijela nadležnom državnom odvjetništvu zahtjev za mirno rješenje spora. Isti zahtjev nije prihvaćen dopisom nadležnog ODO-a od 4. srpnja 2019. Tužiteljica je zaposlenica MUP–a RH, Policijske uprave Primorsko-goranske, raspoređena u policijsku postaju [adresa]. Imenovana se putem Sindikata policije Hrvatske, Glavne podružnice SPH za PU Primorsko-goransku obratila Sektoru pravnih, financijskih i tehničkih poslova PU Primorsko- goranske za isplatu prekovremenih sati u periodu od srpnja 2012. god. do prosinca 2017. god. na koji je dobila negativan odgovor. Navedeni odgovor nije u skladu sa tumačenjem Komisije za tumačenja KU br. 22/44 od 22.01.2014. godine i uputom MUP-a, broj: 511-01-152- 56468/1-2014 od 29.05.2014. Sukladno zauzetom stajalištu zajedničke komisije za primjenu i tumačenje Kolektivnog ugovora, stalni sudski vještak za financije Ivan Marenčić preliminarnim vještačenjem temeljem dostavljenih mu platnih lista utvrdio je da je podnositeljici zahtjeva u periodu od 13.05.2013. godine do 17.12.2017. godine po sistemu rad na drugi način prema iskazanim satima po radnim tjednima ostalo neisplaćeno ukupno 304 prekovremena sata. TA pribavila je preliminarni izračun do dana 24.11.2018. godine iz kojeg je razvidno da joj u periodu od siječnja 2014. godine do prosinca 2017. godine poslodavac duguje ukupno 12.695,02 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedinačne mjesečne iznose od dana njihova dospijeća pa do isplate. Visina naknade za prekovremene sate određena je od strane MUP-a, Uprave materijalno financijskih poslova. Upravo zbog navedenog tužiteljica zadržava pravo postupiti po čl. 186b. ZPP-a te od suda zatražiti da naloži dostavu podataka kao i pravo naknadnog preciziranja tužbenog zahtjeva. Slijedom svega naprijed navedenog predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice te da po provedenom postupku sud donese odluku.

2.Podneskom od 6. ožujka 2024. po zaprimljenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka EA tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev na način da potražuje ukupni iznos od 1.036,01 eur za zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa pa do isplate uz naknadu troška postupka.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Tužiteljica da u tužbi u bitnome navodi da je u utuženom periodu njezin rad bio organiziran na drugačiji način te da joj prema preliminarnom izračunu kojeg je izradio stalni sudski vještak Ivan Marenčić na zahtjev tužiteljice u utuženom periodu od veljače 2014. do srpnja 2018. na ime prekovremenog rada tužena duguje novčani iznos od ukupno 12.295,42 kn s pripadajućem zakonskim zateznim kamatama. Izračun koji je priložen tužbi da je izrađen na temelju pretpostavke da je rad tužiteljice u cijelom spornom razdoblju bio organiziran isključivo na drugačiji način te je svaki sat rada duži od 40 sati tjedno prikazan kao prekovremeni rad. Tužena ističe da je rad tužiteljice pretežito bio organiziran kao radu turnusima i smjenama s time da su tužiteljici za svaki od tih organizacija rada bili obračunati pripadajući dodaci i to dodatka za rad u turnusu, ako je rad bio organiziran u turnusu dodatak za rad u smjeni ako je rad bio organiziran u smjeni, kao i drugi dodaci koji su joj pripadali uslijed takve organizacije rada i to dodatka za prekovremeni rad, rad subotom rad nedjeljom, za rad blagdanom i za rad noću. Slijedom navedenog, kako se način izračuna prekovremenog rad različito utvrđuje kod različitih oblika rad za odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice u ovom predmetu kao bitno se ukazuje prethodno zauzeto pravno stajalište po pitaju u kojem obliku rada u pojedinim mjesecima u utuženom razdoblju je radila tužiteljica odnosno da li je rad bio organiziran na drugačiji način kako se to tvrdi u tužbi li u smjenama i turnusima kako to navodi tužena u odgovoru na tužbu.

4.Sud je proveo dokaz uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora od 13. veljače 2019. (list 5-7), odgovor na zahtjev od 4. srpnja 2019. (list 8-9), dopis MUP-a PGŽ Sindikatu policije Hrvatske od 4. lipnja 2018. (list 10, 125), tumačenje broj 22/44 od 22. siječnja 2014. (list 11), zapisnik sa sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje : Zajedničke komisije) od 28. veljače 2003. (list 12-16), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Marenčića (list 17-31), tabelarni prikaz rada tužiteljice (list 34-37), specifikacija plaćenih smjena i turnusa (list 38), obračunske liste (list 39-86), provedeno je vještačenje po Centru za financijska vještačenja d.o.o. Zagreb po vještaku Petri Blašković (list 97-105), očitovanje vještaka (list 120, 136-138), dopis sindikata policije MUP-u n/r UA od 13. siječnja 2021.(list 125-127), e- mail dopis tjedni fond radnih sati (list 128), provedeno je vještačenje po ustanovi Ručević vještačenje d.o.o. Zagreb (list 148-159), provedeno je dopunsko vještačenje po Ručević vještačenje d.o.o. Zagreb (list 173-174), provedeno je vještačenje po ustanovi Žbirač d.o.o. (list 184-203), dopuna nalaza i mišljenja Žbirač d.o.o. (list 216), uvid u rješenje o rasporedu tužiteljice za utuženo razdoblje (list 239-240).

5.Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

6.Nesporno je između stranaka da se tužiteljica prije podnošenja tužbe u ovom predmetu pisanim zahtjevom za mirno rješenje predmeta ovog spora obratila tuženiku koji je tuženik odbio u cijelosti, slijedom čega je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a st. 1. ZPP-a za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari. Među strankama je nesporno i radno mjesto tužiteljice.

7.Među strankama je sporan pravni osnov, a sporna je i visina tužbenog zahtjeva.

8.Ovaj sud je tužbeni zahtjev tužiteljice cijenio sukladno odredbama članka 8., članka 41. i članka 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 89/12. i 104/13., u daljnjem tekstu: KU) koje su identične odredbama članka 38. stavka 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 112/17 i 12/18).

9.Odredbom čl. 8. KU/13 koja je identična odredbi čl. 8. KU 112/17 i 12/18 propisano je da je puno radno vrijeme službenika i namještenika 40 sati tjedno, raspoređeno u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka, te da dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od osam niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada, a službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.

10.Prema čl. 41. KU/13 koji je identičan čl. 35. KU 112/17 i 12/18 plaću državnog službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, s time da su dodaci na osnovnu plaću - dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

11.Odredbom čl. 44. KU/13 i čl. 38. KU/112/17 i 12/18 propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada i to: – za rad noću 40%, – za prekovremeni rad 50% ,– za rad subotom 25%, – za rad nedjeljom 35%, – za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, – za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, – za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%,– za rad u turnusu 5%. Dodaci iz st. 1. međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od šest do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena, te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

12.Iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužiteljica zaposlenica tuženika na radnom mjestu policijske službenice u osobnom zvanju policijski narednik, a raspoređena na radno mjesto zamjenice šefa smjena Policijske postaje, odnosno zamjenice voditelja smjene na graničnom prijelazu Područnog carinskog ureda Rijeka sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto u razdoblju od srpnja 2012. do prosinca 2017. a prema potvrdi poslodavca - tuženika list 10 spisa ista je u tom razdoblju radila po sistemu rada na drugačiji način.

13.Prema odredbama važećih KU za državne službenike i namještenike prekovremeni radom smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati predviđen odredbom čl. 44. st. 12. KU/13 i čl. 38. st. 1 KU 112/17 i 12/18. Redovni mjesečni fond sati kako mjesečni fond sati predstavlja osnovu za izračun vrijednosti sata rada i dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnože sa 8 sati rada. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radnih dana u mjesecu zajedno sa radnim danima na koje se ne radi sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11) što kontrolira JOPPD obrazac kroz sustav porezne uprave za svakog djelatnika pojedinačno koji je vezan uz kontrolu izračuna uplate pripadajućeg doprinosa, poreza i prireza. Vrijednost sati rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća u dijelu s mjesečnim fondom sati sukladno Tumačenju Komisije za tumačenje odredba i praćenje KU za državne službenike i namještenike br. 27/44 od 20. svibnja 2014.

14.Redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12 KU/13 i čl. 38. st. 1 KU 112/17 i 12/18 za službenike i namještenike dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži sa 8 sati i ne uključuje blagdane i praznike koji padaju od ponedjeljka do petka bez obzira u kojem sustavu rada rade od ponedjeljka do petka, smjena (4-2-2-2), turnus (12-24-12-48) ili na drugačiji način.

15.Službenici koji su ostvarili prekovremene sate rada sukladno odredbi čl. 44. KU/13 i čl. 38. KU 112/17 i 12/18 ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće za sate prekovremenog rada od 50% jer se navedeni dodaci ne isključuju.

16.Definiciju plaće i dodataka na plaće propisana je čl. 35. KU za državne službenike i namještenike NN 112/17 i 12/18 te je identična definiciji iz čl. 41. KU/13 koja navodi da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža dok su dodaci na osnovnu plaću dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaća. Isto tako osnovna plaća uvećava se za svaki sat rada definiran čl. 38. KU za državne službenike i namještenike 112/17 i 12/18 i čl. 44. KU/13. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radnih dana u mjesecu i radnih dana na koje se ne radi sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH te se obračunava unutar sustava COP-a.

17.Osim citiranih zakonskih odredbi plaća tužiteljice kao policijskog službenika regulirana je i odredbama Zakona o policiji ( NN 34/11) i Uredbom o plaćama policijskih službenika, a kojim su regulirani dodaci na zvanje i dodaci vezani za specifičnost policijske službe.

18.Iz dostavljene dokumentacije i to evidencije radnog vremena tužiteljice, rješenja o rasporedu te evidencije o korištenju slobodnih dana, kao i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Žbirac d.o.o. Split, stalni sudski vještak Višnja Perajica utvrđeno je da kako je tužiteljica u razdoblju od srpnja 2012. do prosinca 2017. radila na radnom mjestu policijske službenice policijske službenice u osobnom zvanju policijski narednik, a raspoređena na radno mjesto zamjenice šefa smjena Policijske postaje, odnosno zamjenice voditelja smjene na graničnom prijelazu Područnog carinskog ureda Rijeka, te da joj je rad prema tabelarnim evidencijama radnog vremena bio organiziran djelomično kao rad u smjenama (od 7,00 do 15,00 sati, 14,00 do 22,00 sata, te 22,00 do 06,00 sata), potom u turusnu od 12 sata rada naizmjenično tijekom mjeseca, te kao rad na drugačiji način (u redovnom radnom vremenu od 08,00 do 16,00 sati, te od 15,00 do 23,00 sata) te kombiniranjem različitih vrsta rada.

19.Iz pismenog nalaza i mišljenja Žbirac d.o.o. Split, stalni sudski vještak Višnja Perajica ovaj sud drži utvrđenim kako je prema podacima iz priložene dokumentacije ( evidencija o korištenju radnog vremena i obračunskih lista plaće za razdoblje od 1. ožujka 2014. do 31. kolovoza 2017.) utvrđeno da je tužiteljica zaposlenik kod tuženika u osobnom zvanju policijski narednik na radnom mjestu šefa smjene PP Delnice PGŽ radila na način da joj je rad bio organiziran u nekoliko različitih oblika rada te da je tijekom istog razdoblja tuženik oslobađao tužiteljicu od rada (slobodni rani) zbog preraspodjele radnog vremena, dok joj je istovjetni rad od strane tuženika različito obračunavan, a broj prekovremenih sati rada je obračunan na temelju mjesečnog fonda radnih sati. Vještak navodi da je utvrdio da tužiteljici u utvrđenom razdoblju od 5. ožujka 2014. do 5. kolovoza 2017. nisu ispravno obračunate i isplaćene plaće sukladno načinu na koji joj je bio organiziran rad.

20.Budući da tijekom utuženog razdoblja tužiteljica nije radila isključivo u smjenama a kako je definirano odredbama KU odnosno naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca (2. prve smjene- 2 druge smjene-2 treće smjene - dva dana slobodno) te isto tako nije radila niti naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (tumačenje broj 11/44 od 13. lipnja 2013. ) nije moguće utvrditi da je tužiteljica radila isključivo u smjenama ili i u turnusu.

21.Člankom 38. KU stavak 4. propisano je da rad koji nije organiziran kao redovan rad u radnom vremenu, nije smjenski rad niti rad u turnusu već ako je rad unutar 40 satnog radnog tjedna, a zbog prijeke potrebe na području sigurnosti ljudi i imovine, organiziran u jednakom ili nejednakom trajanju, isti upravo predstavlja rad na drugačiji način.

22.Da se radi o radu na drugačiji način pored citiranog potvrđuje i izjava poslodavca – tuženika u dopisu od 4. lipnja 2018. u kojem se potvrđuje da je u konkretnom slučaju rad tužiteljice bio organiziran na drugačiji način zbog prijeke potrebe zamjene voditelja smjene na graničnom prijelazu i šefova smjene u PP Delnice kao i zbog obavljanja poslova osiguranja javnih skupova na području drugih ustrojstvenih jedinica. Iz istog proizlazi da se nije radilo o odstupanju koje nije od bitnog značaja i koje nije učestalo i o kojim je tužiteljica obaviještena tjedan dana unaprijed pa bi kao takvo bilo isključeno iz situacije u kojoj se smatra da se radi o radu organiziranom na drugačiji način.

23.Vještak je utvrdio da temeljem obračuna bruto plaće za svaki pojedini mjesec promatranog razdoblja (list 14 i 15 nalaza) kad se prekovremeni sati utvrde po osnovu rad ana drugačiji način jer su utvrđena odstupanja za prekovremene ostvarene sate rada i manje obračunate dodatke na plaću za rad u drugoj smjeni i turnusu da je tužiteljici za 285 sati prekovremenog rada u radu na drugačiji način manje obračunat i isplaćen ukupan iznos od 4.591,19 kn dok su pojedinačno utvrđeni iznosi manje obračunatih i isplaćenih dodataka za rad u drugoj smjeni i turnusu utvrđeni u ukupnom iznosu od 3.214,65 kn a što sveukupno iznosi 7.805,84 kn.

24.U dopuni nalaza i mišljenja vještak je ustrajao kod danog nalaza i mišljenja te naveo da je uvidom u prilazeću dokumentaciju utvrdio da je rad tužiteljice bio organiziran na način da se kombiniralo različite vrste rada tj. ista je radila djelomično u smjenama, djelomično u turnusu, djelomično na drugačiji način ( od 08,00 do 16,00 – 15,00 do 23,00 ) te da je upravo radi toga vještakinja utvrdila daj e rad tužiteljice bio organiziran na drugačiji način jer to i proizlazi iz evidencije radnog vremena i platnih lista.

25.Stranke nisu imale relevantnih primjedbi na provedeno financijsko vještačenje, a posebno nisu prigovarale matematičkom izračunu, niti su predložili novo vještačenje a niti usmeno saslušanje vještaka, pa je tužiteljica konačno podneskom od 6. ožujka 2024. konačno uredila tužbeni zahtjev sukladno izračunu vještaka način da potražuje ukupno iznos od 1.036,01 eur s pripadajućom kamatom i troškovnika postupka.

26.Ostala provedena vještačenja sud nije posebno obrazlagao niti cijenio budući je tužiteljica imala primjedbe na isti koje se nisu mogle otkloniti usmenim saslušanjem iz kojeg razloga je provedeno vještačenje od strane Žbirac d.o.o. Split, stalni sudski vještak Višnja Perajica.

27. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio navode iz pismenog nalaza i mišljenja Žbirac d.o.o. Split, stalni sudski vještak Višnja Perajica i dopune nalaza i mišljenja jer je isti bio detaljan, stručan i sačinjen prema pravilima struke, te utvrdio da je osnovano potraživanje tužiteljice po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada u iznosu od 1.036,01 euro, a koji iznos predstavlja prekovremene sate rada u utuženom razdoblju umanjenje za iskorištene slobodne dane, prema obračunskim listama kao i manje obračunatih i isplaćenih dodataka za rad u drugoj smjeni i turnusu. Naime, stav je suda, a čemu prilog ide i nalaz i mišljenje vještaka da je rad tužiteljice u utuženom razdoblju bio organiziran kao rad na drugačiji način pa se svaki rad duži od 40 sati tjedno automatizmom smatra prekovremenim radom ( čl. 44. stavak 11. KU).

28.Stoga je ovaj sud sukladno odredbi čl. 10. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 92/05 i 107/07 - dalje: ZDS), čl. 92. Zakona o radu (Narodne novine, broj 137/03 - dalje: ZR/04), čl. 86. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09 i 61/11) i odredbe čl. 65 Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19) te odredbe čl. 39. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 150/04, 77/07 i 98/07 - dalje: KU/04) i čl. 44. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 93/08 - dalje: KU/08) kojima je propisano da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili u turnusu smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog radnih fonda sati, koji je pak definiran kao sati koje službenik treba raditi u tekućem mjesecu a koji se dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, uzimajući u obzir tumačenje odredbe čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 presudio kao u točci I. izreke presude.

29.Na dosuđene iznose ovaj sud je tužiteljici dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbi članka 26. i 29. ZOO-a počev od dospijeća do isplate s time da je tužiteljici na svaki pojedini mjesečni iznos razlike plaće dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec jer plaća sukladno članku 84 stavak 3 Zakona o radu (Narodne novine 149/09), odnosno članku 92 stavak 3 Zakona o radu (Narodne novine 93/14) dospijeva petnaestog dana u idućem mjesecu.

30.Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. Zakona i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 95/05, 96/06, 68/07 - dalje: Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12. i 15. toga Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. istoga Zakona. Obračunani predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

31.Obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak, pa se na te iznos zatezne kamate ne obračunavaju te je u tom dijelu zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata neosnovan (točka II. izreke).

32.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP- a u svezi s članka 155. stavak 2. ZPP-a. Tužiteljici je dosuđeni trošak zastupanja po odvjetniku prema priloženom troškovniku i to za zahtjev za mirno rješenje spora (Tbr.6. st.8) u iznosu od 150,00 eura, sastav tužbe (Tbr.7.t.1) u iznosu od 150,00 eura, sastava obrazloženih podneska od 13.11.2019.,9.2.2021.,18.1.2022.,20.2.2024. (Tbr.8.t.1.) u iznosu od po 4x150,00 eura, neobrazloženi podnesci od 27.12.2022.,1.12.2023. (Tbr.8.t.2.) u iznosu od 2x75,00 eura, neobrazloženi podnesci od 13.12.2019.,3.6.2020.,17.2.2022.,25.1.2023.,30.1.2024. (Tbr.8.t.4.) u iznosu od 5x37,50 eura, zastupanje na ročištu 14.11.2019.,18.1.2023.,22.5.2024.,29.1.2025. (Tbr. 9.t.1) u iznosu od 4x150,00 eura, zastupanje na ročištu (Tbr.9.t.2.), od 16.2.2021.,3.2.2022.,6.3.2024.,25.11.2024.u iznosu od 4x75,00 eura, sve uvećano za PDV i odmjereno sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika kao slijedom čega je tužiteljici dosuđen ukupan trošak u iznosu od 2.667,88 eura. Tužiteljici je dosuđen i trošak financijskog vještačenja u ukupnom iznosu od 1.194,58 eura budući je isti bio neophodan za presuđenje pa je istoj dosuđen ukupan iznos troška 3.862,46 eura.

33.Tužiteljica je odbijena s preostalim zahtjevom za naknadu troškova budući isti nije bio postavljen u skladu s OT.

34.Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi članka 3. ZID ZOO-a (NN 78/15). Odluka o pravu na kamatu na parnični trošak temelji se na odredbi članka 30. stavak 3. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13 i 93/14).

35.Stoga je odlučeno kao u točci III. izreke presude.

U Rijeci, 17. ožujka 2025.

S U D A C :

Majda Felker

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno ovome sudu u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

Po pravomoćnosti: Porezna uprava