Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, M. Gupca 22

Poslovni broj: Pn-60/2020.-64.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji toga suda Nives Škudar, u pravnoj stvari tužitelja RD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Natalija Đuran Tršinski, odvjetnica u Zaboku, Matije Gupca 30, protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., OIB 55545787885, Vončinina 3, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik ŽD, dipl.iur., radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 22. siječnja 2025. u prisutnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika te punomoćnika tuženika, dana 17. ožujka 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o., OIB 55545787885, Vončinina 3, Zagreb,da isplati tužitelju RD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 8.197,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe do isplate, koja se određuje od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve do isplate, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o., OIB 55545787885, Vončinina 3, Zagreb, da prestane uznemiravati tužitelja RD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u vlasništvu njegovih nekretnina čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Začretski upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] onemogućavanjem otjecanja oborinskih voda s nekretnina tužitelja u odvodni kanal tuženika uz auto cestu, na način da sa nekretnine tuženika – spojne ceste Zabok D24 – Krapina D1 faza I-1 dionica o+000 do 6+040 k. o. [katastarska općina] Začretski, čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] ukloni povišeni betonski parapet – pasicu označenu na skici točkom F i izradi novi u skladu sa pravilima struke i padom u odvodni kanal koji se nalazi na nekretnini tuženika i da se u skladu sa pravilima struke napravi kanal koji će imati pad prema odvodnom kanalu uz autocestu i ukloni uzroke koji dovode do nekontroliranog izlijevanja i ispuštanja otpadnih i oborinskih voda iz propusta na nekretnini tuženika na nekretninu tužitelja u skladu sa građevinskom strukom sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 628,11 eura kao i zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata od 19. lipnja 2024. do isplate, kao neosnovan.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.123,80 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 7. rujna 2020. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete i isplate naknade u iznosu od 100.000,00 kuna, a radi prisilnog izvlaštenja nekretnina 2451/2 i 2451/3 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Začretski zbog nepriznavanja štete na preostaloj nekretnini 2451/1 zbog potpunog uništenja iste.

1.1. U tužbi navodi kako tuženik nije uzeo u obzir Zakon o zaštiti okoliša donijet na Saboru 2007. godine i Studiju o utjecaju na okoliš spojna cesta Zabok (D24) – Krapina (D1) naručitelja Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb, od prosinca 2007. godine i to dio poglavlja B, 1.2. Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište, a na strani 91 Studije gdje je izričito navedeno da u koridoru od 100 metara uz cestu neće biti moguć uzgoj povrtlarskih i ratarskih kultura.

1.2. Tužitelj nadalje tvrdi da nakon prolaska trase ceste njegova prednje opisana čestica plavi i voda stoji do 14 dana pa je investicija u svaku kulturu uzaludna, a također na istoj čestici cca 100 m2 uz cestu i kanal zemljište je ostalo totalno neupotrebljivo radi ostatka kamenog materijala u zemlji te tužitelj potražuje štetu koja se odnosi na ostatak kamenog materijala na otprilike 100 m2 u iznosu od 20.000,00 kuna, te štetu zbog gubitka biljnih kultura u periodu od 2014. do 2020. godine u iznosu od 63.000,00 kuna, kao i zbog neupotrebljivosti posljednjih sedam godina potražuje štetu u iznosu od 17.000,00 kuna, odnosno ukupno 100.000,00 kuna uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava osnovu i visinu predmetnog tužbenog zahtjeva te stavlja prigovor zastare te tvrdi da je u navedenom postupku izvlaštenja na tuženikov prigovor nepostojanju gospodarske svrhe ne nekretnini označenoj kao čkbr. [katastarska čestica] te zahtjevu za otkup predmetne nekretnine u cijelosti odgovor dala tri ovlaštena sudske vještaka poljoprivredne struke te takav zahtjev tužitelja ocjenjuju neosnovanim.

2.1. U odnosu na navode tužitelja da od 2014. trpi štetu na predmetnoj nekretnini zbog plavljenja iste, a što je prouzročila izgradnja predmetne javne ceste, tuženik navodi da je projekt gradnje predmetne javne ceste izveden na temelju građevinske dozvole te je tuženik dobio i uporabnu dozvolu što znači da je udovoljio sve zakonske uvjete potrebne za realizaciju prostoru. Tvrdi da je tuženik izvršio uvid u stanje na terenu povodom navedene tvrdnje tužitelja o plavljanju iste parcele, te o tome sačinio zapisnik iz kojeg proizlazi da su cijevni propusti na nekretnini prohodni i ne ometaju protok vode.

2.2. Vezano za navode tužitelja da je na oko 100 m2 predmetne nekretnine zaostao kameni materijal nakon gradnje ceste, isti su neosnovani, jer je zapisnikom od 10. lipnja 2020., a nakon uvida na terenu utvrđeno da nema razbacanog kamenja i građ.materijala. Predlaže se sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Tužitelj je tijekom postupka za svoje zastupanje angažirao zastupanje punomoćnika odvjetnika koji je dana 24. veljače 2021. godine uredio tužbeni zahtjev na način da potražuje imovinsku štetu za period od tri godine unatrag od podnošenja tužbe na ime izgubljene dobiti zbog nemogućnosti sadnje vrta i prinosa od navedenog, na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u iznosu od 27.324,00 kune, te imovinsku štetu koju trpi zbog nemogućnosti uporabe iste nekretnine u istom periodu u iznosu od 7.285,00 kuna, te na ime štete nastale zbog izvođenja radova na iskopu i uklanjanja kamenja sa nekretnine tužitelja u iznosu od 20.000,00 kuna odnosno sveukupno iznos od 54.609,00 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe do isplate i uz naknadu parničnog troška.

3.1. Istim tužbenim zahtjevom tužitelj zahtjeva da ga tuženik prestane uznemiravati u vlasništvu njegove nekretnine označene sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Začretski upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] na način da sa nekretnine tuženika ukloni uzroke koji dovode do nekontroliranog izlijevanja i ispuštanja otpadnih i oborinskih voda i propusta.

4. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u rješenje KZŽ, Službe za gospodarstvo i imovinsko prane poslove od 2. prosinca 2019. na listu 2 do 10 spisa, u rješenje Ministarstva pravosuđa od 26. lipnja 2017. na listu 12 do 18 spisa, u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Začretski na listu 24 spisa, u fotografije na listu 27 do 47 spisa, u zapisnik Hrvatskih cesta od 10. lipnja 2020. godine, u privremenu uporabnu dozvolu od 8. srpnja 2020. godine na listu 67 do 69 spisa, u rješenje o ispravku greške od 1. listopada 2020. na listu 70 do 71 spisa, proveo očevid na licu mjesta dana 8. rujna 2022. godine u prisutnosti geodetskog, građevinskog i poljoprivrednog vještaka, izvršio uvid u nalaz geodetskog vještaka na listu 120 do 124 spisa, izvršio uvid u očitovanje građevinskog vještaka na listu 135 spisa, te u nalaz građevinskog vještaka na listu 136 do 146 spisa, izvršio uvid u nalaz agronomskog vještaka na listu 148 do 163 spisa, saslušao svjedoka AD i tužitelja na ročištu 5. travnja 2023. na listu 184 do 187 spisa, izvršio uvid u dopunu vještačkog nalaza poljoprivrednog vještaka na listu 210 do 214 spisa, saslušao svjedoke ZD, ČD i CD, na ročištu 26. svibnja 2023. na listu 235 do 237 spisa, te saslušao poljoprivrednog vještaka ŠD i građevinskog vještaka VD na ročištu 20. lipnja 2024. na listu 261 do 264 spisa, izvršio uvid u dopunu građevinskog vještačenja na listu 290 do 291 spisa, te ponovno saslušao građ.vještaka na ročištu 22. siječnja 2025. godine, te izvršio uvid u potvrdu tvrtke Cvetko prijevoz na listu 234 spisa.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i se dokaze zajedno, sud je utvrdi da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Uvidom u rješenje KZŽ, Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove, Ispostava Zabok, utvrđeno je da je usvojen prijedlog Hrvatskih cesta za potpuno izvlaštenje nekretnine radi izgradnje spojne ceste Zabok D24 – Krapina D1 označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Začretski upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Začretski na ime vlasnika RD, [adresa], te je odbijen prijedlog izvlaštenika za otkupom preostalog dijela izvlaštene nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] površine 1149 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Začretski na ime vlasnika RD iz [adresa].

7. Uvidom u Rješenje Ministarstva pravosuđa od 26. lipnja 2017. godine poništeno je rješenje Ureda državne uprave u KZŽ od 29. studenoga 2013. a iz obrazloženja istog rješenja proizlazi da je I.st. tijelo dužno u ponovljenom postupku na okolnost izvlaštenja preostalog dijela čkbr. [katastarska čestica] morati provesti ponovno vještačenje sa drugim vještakom poljoprivredne struke uz skretanje pozornosti I.st.tijelu da u odnosu na površinu zemljišta koje bi trebalo ostati neizvlašteno treba uzeti u obzir njegovu površinu, oblik, mogućnost pristupa na preostali dio, njegovu iskoristivost u smislu profitabilne poljoprivredne proizvodnje što mora biti potkrepljeno konkretnim proizvodnim pokazateljima da bi se moglo utvrdi da li je vlasnik izgubio ekonomski interes za daljnju obradu preostalog neizvlaštenog dijela nekretnine ili ne.

8. Očevidom na terenu koji je proveden dana 8. rujna 2022. godine (list 117 - 118 spisa) utvrđeno je da je isti proveden uz prisustvo geodetskog, građevinskog i poljoprivrednog vještaka time da je sud neposrednim opažanjem na terenu utvrdio da je parcela trenutno neobrađena i da na njoj raste korov, a prema pokazivanju tužitelja osobno mjesto gdje se nalazi odvodni kanal uočljivo je da postoji mogućnost da je prag odvodnog kanala na višoj točki od početne točke kanala na suprotnoj strani koja bi trebala biti viša kako bi se dobio odgovarajući pad za protok vode sa oranice u odvodni kanal, a u blizini kanala uočljivi su i veći komadi kamena koji izviruju iz tla.

8.1. Geodetski vještak je na terenu identificirao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje u naravi predstavlja oranicu upisanu upl-1380 na ime RD, R, [adresa], i koja je upisana u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Začretski i koja je u posjedu tužitelja. Geodetski vještak naveo je da je izmjerio visinske točke cijele parcele kao i betonirani ulaz u kanal u grabu uz sjevernu stranu parcele te će visinu i visinske razlike pokazati u nalazu i mišljenju odnosno skici očevida.

8.2. Građevinski vještak je na terenu naveo da je obilaskom terena vizuelno utvrđena razlika u visinskim točkama koje će biti identificiran geodetskom izmjerom, a nakon toga će se usporedbom geodetskog elaborata izvedenog stanja utvrditi da li je izvedba u skladu sa geodetskim elaboratom i utvrditi pravo stanje stvari, u tu svrhu predlaže da tuženik dostavi građevinski i geodetski projekt za predmetnu česticu.

8.3. Poljoprivredni vještak naveo je da na predmetnoj čestici nema ratarskih i povrtnih kultura odnosno da se na čestici nalazi travnati, livadni pokrov uz 9 zasađenih paulonija uz sam rub kanala.

9. Iz dostavljenog nalaza geodetskog vještaka (list 120) kao i skice očevida (list 123) proizlazi da je do čkbr. [katastarska čestica], a koji je na skici prikazana slovima A-B-C-D-E, površine 52 m2, a u naravi je isti nasipan i viši od ostatka parcele tužitelja. Isto tako, na skici očevida prikazana je visina betona na ulazu u kanal koja se pruža u smjeru zapad-istok i spaja se u kanal u točci F, a nadmorska visina u točci F iznosi 149,99 metara time da su na skici očevida vidljive visine dna grabice.

10. Uvidom u nalaz građ.vještaka na listu 141 do 146 spisa utvrđeno je da je nekretnina tužitelja čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi neobrađena oranica izduženog oblika koja se proteže u smjeru istok-zapad između željezničke pruge Zabok-Krapina i brze [adresa].

10.1. Na predmetnoj parceli je nakon izgradnje brze ceste poremećen režim površinske odvodnje što se očituje kao plavljenje terena i zadržavanje vode u vrijeme kišnog perioda odnosno većih količina padalina, a vizuelnim pregledom uočeno je da je na izljevnom mjestu odvodnog jarka sa sjeverne strane parcele u odvodni kanal uz brzu cestu prag betonske pasice viši od dna odvodnog jarka uz parcelu a što je utvrđeno geodetskim vještačenjem. Također je opažanjem utvrđeno da je na istočnom dijelu parcele uz odvodni kanal brze ceste nasipani dio i označen točkama A-B-C-D-E površine 52 m2 prema geodetskom vještačenju, širine cca 2,5 metara, visina nasipa za 20 do 30 cm viši od preostalog dijela parcele, a nasip se sastoji od mješovitog materijala kamena i zemlje koji je izveden od strane izvođača radova na brzoj cesti.

10.2. Zaključak je građ.vještaka da je na izljevnom mjestu odvodnog jarka sa sjeverne strane parcele u odvodni kanal uz brzu cestu prag betonske pasice na višem nivou od dna odvodnog jarka uz parcelu a čime je onemogućen slobodan pad odnosno protok vode u odvodni jarak, a na istočnom dijelu parcele uz odvodni kanal brze ceste tijekom izvođenja radova razastrt je zemljani i kameni materijal kojim je formiran nasip visine 20 do 30 cm viši od preostalog dijela parcele i koji predstavlja barijeru slobodnom protoku površinske vode s parcele u odvodni jarak uz brzu cestu.

10.3 Građ. vještak je u prilog svog nalaza dostavio i fotodokumentaciju koju je sačinio prilikom izlaska na očevid i koje prikazuju stanje u naravi kako je to prikazano na listovima 143 do 144 spisa.

11. Agronomski vještak imao je zadatak utvrđivanje postojanja i visine štete zbog gubitka prinosa uslijed plavljenja nekretnine u periodu od 2017. do 2018. godine. Vještak je u svom nalazu a prema iskazima preslušanih svjedoka utvrdio da su na čkbr. [katastarska čestica] uzgajane vrtne i ratarske kulture i to kukuruz, krumpir, grah, luk, kupus, cikla, paprika, patliđan, salata, repa i bundeva. Procjena prinosa kulutra koje su uzgajane na čkbr. [katastarska čestica] tijekom jedne kalendarsek godine prikazana je u tablici na listu 161 spisa, a prosječna cijena u 2017. i 2018. godini i procjena vrijednosti kultura koje su uzgajane na čkbr. [katastarska čestica] prikazani su u tablici 2 (list 162 spisa) a izrađene su na temelju podataka iz Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede.

11.1. S obzirom da je tužitelj navedene kulture proizvodio za vlastite potrebe, troškovi proizvodnje (sjeme, sadi materijal, gnojivo, mehanizacija, potrošni materijal i ostali troškovi) su iznosili maksimalno 10% iznosa vrijednosti proizvodnje odnosno 976,99 kuna, bez PDV-a, a ukupna vrijednost prihoda od kultura na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 2017. i 2018. godini je 9.769,90 kuna, a nakon oduzimanja troškova proizvodnje to iznosi 8.792,91 kunu bez PDV-a.

11.2. Visina štete odnosno novčana vrijednost kultura za razdoblje 2017-2018. koju bi korisnik ostvario da kulture nisu plavljene i uništene iznosio bi 8.792,91 kunu bez PDV-a odnosno 10.991,14 kuna sa PDV-om.

12. Na navedeni nalaz agronomskog vještaka tužitelj je dostavio dana 15. ožujak 2023. godine podnesak u kojem traži dopunu vještva smatrajući da je vještak trebao izvještačiti i visinu štete zbog gubitka prinosa uslijed plavljenja nekretnine i za 2019. i 2020. godinu, obzirom je predmet tužbenog zahtjeva šteta unatrag tri godine od dana podnošenja tužbe, te da se vještak očituje i na visinu troškova iskopa kamenih gromada sa nekretnine tužitelja.

13. U dopuni svojeg nalaza i mišljenja, vještak agronomske struke ŠD, naveo je da visina štete odnosno novčana vrijednost kulture za 2019. godinu koje bi korisnik ostvario da kulture nisu plavljene i uništene iznosio bi 673,86 eura, bez PDV- a, odnosno 842,33 eura sa PDV-om (list 214 spisa).

14. Tužitelj RD u svojem iskazu navodi da ostaje kod svih navoda iz tužbe i ostalih podnesaka. Tužbu je podnio zbog toga što je izgradnjom ceste došlo do plavljenja moje parcele jer nije dobro izvedena tzv. propusnica i zbog toga što je na njegovu parcelu navežena zemlja i kamenje koja je na parceli i ostala nakon što je cesta izgrađena, a što je također utjecalo negativno na mogućnost odvodnje oborinskih voda zbog čega je njegova parcela poplavljena dva puta godišnje po 15 dana što onemogućava sadnju bilo kakvih povrtnih kultura jer sve istrune. Osim toga prema Zakonu o zaštiti okoliša nije dozvoljena sadnja poljoprivrednih kultura u zoni od 100 m od ceste pa mu i iz te osnove nastaje šteta. Sadio je razne povrtne kulture na cijelom mom zemljištu. Prije izgradnje cesta dolazilo je do plavljenja koje je trajalo vrlo kratko 1-2 dana, kada se je rijeka Krapinčica izlila iz svog toka što se nije i dogodilo redovito svake godine. Iskazuje da nije registrirao iskaz svjedoka u dijelu gdje je svjedok tvrdio da je morao zaustaviti radove na tjedan dana zbog izlijevanja rijeke Krapinčice u prvoj godini odnosno kada su počeli s izvođenjem radova. Osobno se uvjerio da se ispod nanosa zemlje nalazi kamenje jer je pokušao izorati zemlju, ali nije mogao zbog kamenja koje je oštetilo ili slomilo plug. Iskazuje da je prvo plavljenje uočio 2015. godine. Poplava je bila svake godine do 2019., a nakon toga vjerojatno zbog klimatskih promjena više nije bilo poplava. Zemlju je preorao kako ne bi mogao istu malčirati odnosno čistiti. On je osobno posadio drvored paulonije u 2016. godini sa namjerom da spriječi štetno djelovanje ispušnih plinova. Iskazuje da u upravnom postupku izvlaštenja dobio naknadu za parcelu koja je izvlaštena.

15. Svjedok ĆD, u svojem iskazu navodi da je on zajedno sa kolegama KD, ED i HD došao 10.6.2020. na predmetnu parcelu obzirom na pritužbe tužitelja da njegova parcela plavi i da tamo je netko nanio dosta kamenja. Došavši na teren nisu vidjeli nikakvo kamenje, a tlo je bilo suho odnosno parcela nije bila poplavljena. On je voditelj projekta izgradnje cijele dionice od strane Hrvatskih cesta i poznato mu je da su postojeći kanal za odvodnju oborinskih voda pročistili. Hrvatske ceste su prilikom izgradnje ceste sukladno projektima izgradile i sustav odvodnje koji je zajedno sa cestom dobio uporabnu dozvolu i koji je sustav stoga u funkciji što znači da eventualno plavljenje parcele tužitelja nema veze sa izgradnjom ceste odnosno sa propustom. Po nekretnini tužitelja prolazi jedan kanal okomito na cestu koji ulazi u propust kojeg su izgradile Hrvatske ceste za potrebe odvodnje vode sa zapadne strane ceste, dakle sa strane gdje se nalazi nekretnina tužitelja. Navedeni kanal postoji od ranije, proteže se barem od željezničke pruge prema rijeci Krapinčici u koju su se te slivne vode i slijevale. Kada su gradili cestu otkupili su zemljišta pored ceste za izgradnju ceste i na tom zemljištu su na mjestu postojećeg kanala izgradili propust kako bi ta slivna voda mogla doći do rijeke Krapinčice. Koliko se sjeća betonska pasica je izvedena 2017. godine i ona se izvodi na način da se postavlja malo ispod dna postojećeg kanala u prosjeku 1 cm niže i pretpostavlja da se je voda nakupljala ispred te betonske pasice jer se je tu prirodno i zaustavila zbog čega je s vremenom nastalo udubljenje odnosno kanal se spustio na tom mjestu na nižu razinu, a sve ovo što je naveo ne bi smjelo utjecati na plavljenje parcele jer će veća količina vode bez problema savladati tu prepreku od 1 cm i počet se slijevati prema Krapinčici. Iskazuje da se ne sjeća da bi prilikom očevida 2020. uočio u blizini odvodnog kanala nasip visine 20-30 cm viši od preostalog dijela parcele. Iskazuje da spomenuti nasip ne bi trebao tehnički predstavljati prepreku da se voda s tog nasipa spusti prema postojećem kanalu i da tim kanalom otiće u obližnju Krapinčicu. Na predmetnoj parceli prisutno je i tzv. prirodno plavljenje terena u sezoni jakih kiša kada i prije izgradnje ceste se nije mogla povući sva voda putem prirodnog kanala prema rijeci Krapini pa je parcela bila određeno vrijeme poplavljena i o tome zasigurno točne podatke imaju Hrvatske vode. Hrvatske vode su osim toga u vlasništvu svih većih kanala, one iz održavaju i one su prema Hrvatskim cestama postavile uvjete kako se u konačnici trebaju izvesti radovi da bi se spriječilo plavljenje zemljišta u redovnim uvjetima. Dakle za izvanredne situacije odnosno plavljenje u periodima jakih kiša Hrvatske vode nisu zahtijevale od njih da riješe odvodnju i tih voda jer to i nije moguće jer kad nivo rijeke Krapinčice poraste iznad određene visine slivne vode ne mogu se niti izliti u Krapinčicu i stoga dok se nivo Krapinčice ne spusti okolna zemljišta ostaju poplavljena. Iskazuje da su Hrvatske vode prilikom izrade projektne dokumentacije postavile uvjete, nakon izgrađenog glavnog projekta su dale potvrdu na glavni projekt, sudjelovale na tehničkom pregledu gdje nisu imale primjedbe za izvedene radove. Radovi su započeli 2015. i on je osobno uočio tijekom izgradnje ceste koja je trajala 2 godine da dolazi do plavljenja okolnog terena kada se diže nivo Krapinčice. Kada je on bio na očevidu 2020. na kojem je bila prisutna supruga tužitelja RD ona nije ukazivala na problem povišenog terena na istočnom dijelu nekretnine tužitelja odnosno paralelno uz državnu ceste, ali na zemljištu tužitelja. Dodaje da je tijekom izvođenja radova u sezoni kiša barem jedanput u sezoni odnosno u prvoj godini radova kada su probijali trasu, moralo je doći do obustave rada obično u trajanju od tjedan dana dok se voda ne povuče. Isto tako, iskazuje da Hrvatske ceste nisu zadirale u postojeći kanal nego su samo na njega nadovezale uljev u propust koji je izgrađen na zemljištu Hrvatskih cesta. Iskazuje da udubljenje koje se napravi ispred betonske pasice ni na koji način nije od utjecaja na plavljenje parcela jer je ta betonska pasica koja se nadovezuje na postojeći kanal ispod razine okolnog zemljišta pa to udubljenje koje nastane može imati samo za posljedicu da u kanalu ostane određena količina vode jer sva ona voda koja bi se digla iznad pasice se slijeva u vodotok i dakle okolnost da se ispred pasice napravi određena udubljenje ne može na koji način utjecati na poplavu zemljišta. Na daljnji upit što se događa sa odvodnjom ako bi kod vraćanja humusa natrag nakon izgradnje ceste ostalo povišeno 20-30 cm terena u ovom slučaju nekretnine tužitelja odgovara da bi došlo do uspora odvodnje u zoni tog povišenog terena dakle kanal da bi povukao vodu ta se voda mora dići iznad razine zemlje. Čim se razina voda izjednači sa okolnim zemljištem tu vodu može samo apsorbirati okolno zemljište prirodnim putem odnosno povući je prema dolje. Po toj logici će se i voda koja se skupila ispred povišenja prirodnim putem odliti u obližnji kanal samo nešto sporije. Iskazuje da u pravilu kod izgradnje ceste se skida sloj humusa, a kada se izgradi nasip taj se sloj humusa vraća na nasip kako bi ga se dodatno zaštitilo što znači da ne bi trebalo zaostati ništa humusa na okolnim parcelama no on se ne može određeno očitovati da li je bilo pravilno postupljeno i u ovom slučaju. U pravilu se humus ne prebacuje na privatne parcele nego ostaje na zemljištu koje je otkupljeno za izgradnju ceste, u prosjeku je do minimalno 1 m od nožice nasipa. Iskazuje da on nema nikakva saznanja o plavljenju zemljišta prije izgradnje ceste no već se očitovao u svom iskazuje da je uočio plavljenje zemljišta tijekom gradnje zbog čega su morali i zaustaviti radove.

Na okolnost da li je propusnica izrađena 1,5 m sjevernije od osi kanala bila od utjecaja na mogućnost odvodnje voda iskazuje kako to nije ni od kakvog utjecaja iz razloga što nakon betonske pasice je niži teren i promjer propusta je dovoljno velik da može prihvatiti svu dolazeću vodu. Navodi da tužitelj pogrešno zaključuje da se voda iz cestovnog kanala slijeva na njegovu parcelu zbog propusta u izgradnji tih kanala, već je takva pojava moguće u situaciji kada se Krapina digne visoko toliko da napuni cestovne kanale zbog čega se višak vode slijeva na okolne parcele pa tako na parcelu tužitelja. Tek kada razine rijeke Krapine padne voda se povlači nazad.

16. Svjedok ZD u svojem iskazu navodi da je on svom stricu ovdje tužitelju pomagao u obradi zemljišta na način da je sa multikultivatorom vršio frezanje, kopanje jama za krumpir i ostale potrebne poslove i tako mu je pomagao od 2000. godine nadalje. Do 2014. godine nije bilo nikakovih problema sa poplavama, kada bi padala jaka kiša voda bi se zadržala dan-dva u njegovoj grabi. Međutim od 2014. godine voda se je počela zadržavati odnosno plaviti njivu obično u 5. i kasnije u 9. i 10. mjesecu na način da se je zadržala po nekoliko dana na njivi. Misli da je to trajalo konstantno sve do 2021. godine. Blato i mulj je uništilo poljoprivredne kulture. Zadnji puta je bio na njivi 2022. godine, Zasađeni su bili krumpir, mrkva, buče, zelena salata, luk i dr. Gotovo cijela njiva je bila zasađena, osim u neposrednoj blizini ceste. Nekoliko godina je bila poplava ali se ne može sjetiti koje su to bile godine kada su svi nasadi bili uništeni. Iskazuje da je poplava bila gotovo svake godine, da je tužitelj sadio poljoprivredne kulture u čemu mu je on pomagao svake godine iznova, no kad bi došla poplava sve bi bilo uništeno. Nadalje iskazuje da su poplave nastale zbog toga što voda nije mogla oticati sa njive u odvodni kanal radi toga što je taj kanal bio neprohodan odnosno zakrčen, zapunjen travom, a to je počelo kada se cesta izgradila. Prije izgradnje ceste voda se zadržavala u kanalu, a kada je cesta izgrađena voda se zadržavala na njivi. Kad se voda zadržavala poljoprivredne kulture su istrunule. Njiva se nije mogla obrađivati jer je voda znala ostati na njivi po nekoliko dana. Navodi da ne može objasniti zbog čega se je voda zadržavala na njivi odnosno ne može objasniti tehničke razloge zadržavanja vode jer nije za to stručan. Susjedna zemljišta su bila zasijana travom. Iskazuje da je na zemljištu bilo i dosta kamenja koje je djelomično bilo i vidljivo, a djelomično je bilo ukopano pa ga je freza izbacila van prilikom obrade zemljišta, a to kamenje se je prostiralo po zemljištu gledano od ceste na udaljenosti otprilike više od 10 m, a manje od 20 m. Iskazuje da je na predmetnoj parceli posađeno drveće uz ceste ali ne na dijelu na kojem je on frezao i gdje je našao kamenje. On osobno kamenje nije micao kad ga je freza "izbacila" iz zemlje, ne zna da li je to radio tužitelj i pretpostavlja da je sadio povrtne kulture usprkos rasutom kamenju po tlu.

17. Svjedok ČD u svojem iskazu navodi da je ona sadila na predmetnoj parceli od 1985. godine razne poljoprivredne kulture za potrebe svog kućanstva što je trajalo sve do 2015. godine kada je došlo do poplave koja joj je uništila sve nasade. Te 2015. poplava je prva bila u 5., a druga u 7. mjesecu. Zemlje je bila natopljena 3-4 dana zbog čega su sve kulture propale. 2016. je pokušala ponovno posaditi, ali zbog poplave više nisu pa su odustali od sadnje 2017., 2018., 2019. Misli da je zadnja poplava bila 2018. i ponovno ove godine 2023. Prije izgradnje ceste nisu imali poplava na njivi jer se je voda zadržavala u kanalu. Uz cestu je bila nasipana zemlja u kojoj je bilo puno kamenja što se bilo vidljivo prilikom oranja no sada je s godinama kiša isprala zemlju pa je kamenje vidljivo. Iskazuje da okolna zemljišta nisu bila zasađena ni prije niti sada poljoprivrednim kulturama. Susjedi sade djetelinu i kukuruz. Iskazuje da je stabla polonija posadila cijelom dužinom parcele koja se proteže uz cestu iz ekoloških razloga i to otprilike u sredini povišenog terena zbog nanosa zemlje i što pokazuje na skici očevida koja se nalazi na stranici 146. spisa, iskazuje da sadnice nije bilo teško zasaditi jer su te sadnice bile visoke oko 25 cm. Osim toga susjed koji je orao zemlju sa plugom strgao je plug zbog kamena u zemlji i to ne na tom povišenom dijelu nego na ravnom dijelu parcele uz rub povišenog dijela. Nećak ZD im je frezao zemljište zaključno sa 2017. godinom. Sadila je krumpir, niski grah, luk, zelje, ciklu, mrkve, kelj, visoke mahune. Navodi da njiva prije izgradnje ceste nije bila povišena u ovom dijelu gdje je sada povišena te da je kanal već prve godine 2015. doveo do poplave zbog njegove loše izvedbe.

18. Svjedok CD u svojem iskazu navodi da je njoj poznato da je tužitelj obrađivao njivu od 1986. i sadio razne poljoprivredne kulture do 2014. kada je izgrađena cesta kada je njiva počela plaviti. Iza te godine više ništa nisu sadili. Poplave su obično bile na proljeće i ujesen. Osobno joj je poznato da su sve zasađene biljke propale, istrunule. Prije 2014. voda se je znala zadržavati samo u jami pored parcele, ali nikada nije natopila parcelu, tako da bi uništila poljoprivredne kulture. Iskazuje da joj je poznato da je parcela povišena uz cestu i da je tamo naneseno kamenje pomiješano sa zemljom zbog čega si i jedan susjed slomio plug. Prije izgrade ceste njiva je bila ravna. Njezin sin ZD je frezao. Iskazuje da je 2015. ona pokušala na toj njivi posaditi sebi kukuruz, jer joj je tužitelj rekao da on više neće saditi, ali nije joj uspjela ta sadnja jer je došla poplava te da je njiva plavila sve godine od 2015. do 2019. uključivo 2019. a susjedi sade djetelinu.

19. Vještak ŠD u svojem očitovanju je naveo da je prethodno izvještačio visinu štete zbog gubitka prinosa na nekretninama tužitelja za 2017. i 2018. godinu, a prema dopuni vještačenja koju je dostavio u spis dana 24.04.2023. godine utvrdio je istu štetu za 2019. godinu.

19.1.Obzirom da nije izvještačena visina štete za 2020. godinu, vještak je naveo da odstupanje u visini štete po godinama nije velika odnosno da je neznatna te da bi se šteta mogla izračunati na način da se zbroje iznosi šteta po godinama i podijeli sa brojem godina za koje je procjena izvršena, s time da bi se navedeni iznos trebao umanjiti za iznos troškova proizvodnje, a kako je to naveo u svom dopunskom nalazu i mišljenju. Inače bilo bi točnije izračunati za 2020. godinu visinu štete računajući za svaku kulturu posebno. Vještak navodi da mu se potkrala omaška u dopunskom nalazu gdje je u zaključku naveo da visina štete odnosno novčana vrijednost kultura za 2029. godinu koje bi korisnik ostvario da kulture nisu plavljene i uništene bi iznosila 673,86 eura bez PDV, a ispravno bi trebalo stajati "za 2019. godinu".

19.2.Vještak je naveo da je pretpostavka da su 2020. godine uzgajane iste kulture kao i prethodnih godina od 2017. do 2019. Nastavno navodi da je njegov zadatak bio utvrditi visinu štete uslijed plavljenja za predmetno razdoblje, a građ.vještak je u svom dijelu nalaza obrazložio iz kojeg razloga je došlo do plavljenja toga zemljišta, odnosno da je poremećen režim odvodnje i to sigurno utječe na mogućnost bavljenja poljoprivredom i prinosa. Vještak navodi da nema mogućnost odgovoriti na pitanje da li su 2019. i 2020. godine bile sušne ili kišne, jer u tom pravcu nema točnih podataka. Vještak navodi da mu nije poznato koliko je dugo trajalo plavljenje na nekretninama tužitelja. Nadalje navodi da dugotrajnost plavljenja a da bi prinos bio smanjen odnosno uništen, ovisi d kulture do kulture, i ovisi o nizu faktora na što e sada ne može očitovati, a podatak o vrstama kulture koristio je iz iskaza tužitelja i dostavljenih fotografija u spis. Vještak navodi da mu je poznato da su vršena prethodna vještačenja ali da to nema nikakve veze sa njegovim zadatkom u ovome predmetu

20. Saslušani vještak građ.struke PD, referirajući se na ponudu tvrtke Cvetko prijevoz koju je tužitelj dostavio u spis a koja je vezana za iznos troška iskopa kamenih gromada i popravka kanala, izrade novog kanala te odvoza sloja zemlje i kamenja, navodi da ta informativna ponuda datira unatrag godine dana radi čega egzaktno ne može odgovoriti na pitanje što se tiče pojedinih stavaka i vrijednosti izrađenih u novcu odnosno eurima, iako se nisu znatno povećale cijene građevinskih radova na više odnosno na najniže unatrag godine dana, te bi se na to mogao očitovati nakon dostave takve informativne ponude sa sadašnjim datumom. Vještak navodi da bi ovu ponudu mogao usporediti sa indeksom cijena kroz godinu dana, i na taj način doći do ukupne cijene radova, ali mu za to treba određeni rok budući da bi koristio podatke iz Državnog zavoda za statistiku.

20.1. Podatke o plavljenju nekretnine dobio je temeljem podataka od tužitelja te se ne može izjasniti koliko dugo je nekretnina bila poplavljena niti u kojem razdoblju, a uzrok plavljenja nekretnine je naveo u svom nalazu jer je to bio i njegov zadatak vještačenja, tj. otkriti uzrok plavljenja nekretnine. Navodi da je koristio podatke geodetskog vještaka što se tiče geodetske izmjere te visine nekretnine i ostaloga, a što je i naveo u svom zaključku, a razlika između visine predmetnog zemljišta tužitelja i visine dva kanala uz sjeverni rub zemljišta, može se isčitati iz nalaz geodetskog vještaka a i nalaza građ.vještaka u kojem je on koristio podatke iz geodetskog vještačenja. Vještak je naveo da je očevidom utvrđeno da je kanal uz sjeverni rub nekretnine tužitelja postojeći a očevid je na terenu utvrđeno da je betonska pasica viša od dna odvodnog kanala uz sjevernu među parcele tužitelja, a odvodni kanal služi i nekretnini tužitelja i susjednoj nekretnini. Pretpostavka je vještaka da su se prije izgradnje odvodnog kanala sa svih tih nekretnina vode prirodno slijevale u rijeku Krapinu, a da je izgradnjom odvodnog kanala to bilo onemogućeno, a sada se prirodno slijevaju u odvodni kanal uz istočnu među. Vještak odgovara da nema saznanja da li je prije izgradnje odvodnog kanala bilo izlijevanja rijeke Krapine na okolne nekretnine.

20.2. U vezi sa primjedbama tuženika na nalaz građevinskog vještaka i razjašnjenja važnih pitanja za ovaj predmet sud je ponovno saslušao građevinskog vještaka na ročištu dana 22. siječnja 2025. a u kojem iskazu je vještak naveo i odgovorio na pitanja tuženika iz podneska od 23. 08. 2024. godine, te naveo da postoje razlike između utvrđene visine predmetnog zemljišta na cjelokupnoj njegovoj površini u odnosu na visinu izmjerene duž cijelog zemljanog odvodnog kanala uz sjevernu među nekretnine tužitelja a isto je vidljivo iz skice geodetskog vještaka koja je temeljena na provedenom očevidu na kojem je bio prisutan geodetski vještak i u tom pravcu vještak više nema istome što dodati. Na navod da je geodetski vještak prilikom očevida utvrdio 24 točke duž cijele nekretnine tužitelja a što je precizno označeno u tim točkama na skici. Isto tako odgovarajući na pitanje tuženika navodi da prema skici geodetskog vještaka razlika u visini između dna zemljanog odvodnog kanala i betonske pasice odnosno traga na samom mjestu spajanja ta dva sustava za odvodnju iznosi 8 cm, tj. da je dno jarka niže u odnosu na pasicu 8 cm. Vještak dalje pojašnjava da zemljano povišenje na istočnom dijelu predmetne nekretnine sprečava prirodnu odvodnju vode u odvodni kanal uz cestu međutim, da to povišenje na istočnoj strani ne bi trebalo sprečavati odvod vode u jarak uz sjevernu među međutim, da nema tog povišenja onda bi veći dio vode oticao uz istočni dio u odvodni kanal uz cestu.

21. Tužitelj je nakon provedenog agronomskog, građevinskog vještačenja kao i nakon saslušanja građevinskog i agronomskog vještaka na ročištu, precizirao svoj tužbeni zahtjev podneskom od 11. rujna 2024. godine na način da za imovinsku štetu zbog gubitka prinosa uslijed plavljenja potražuje za 2017. godinu - 729,38 eura, za 2018. godinu - 729,38 eura, za 2019. godinu – 842,33 eura, a slijedom čega trpi prosječnu štetu godišnje u iznosu od 767,00 eura, što ukupno iznosi 2.301,00 eura.

21.1. Nadalje, tužitelj trpi štetu na svojoj nekretnini cijelo vrijeme vođenja ovog postupka, a koja šteta je ista za svaku godinu od podnošenja tužbe te potražuje od dana podnošenja tužbe iznos od 767,00 eura, zaključno do dovršetka ovog parničnog postupka, odnosno ukupno iznos od 6.136,09 eura.

21.2. Nadalje, tužitelj trpi i imovinsku štetu na ime uklanjanja zemlje sa svoje nekretnine čkbr. [katastarska čestica], a koja prema ponudi koja je dostavljena u spis i koja se odnosi na troškove iskopa i uklanjanja kamenja sa nekretnine iznosi 2.587,50 eura.

21. 3. Sveukupno tužitelj potražuje iznos od 8.825,61 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe do isplate na iznos od 4.990,61 eur, a na iznos od 3.835,00 eura od dana 19. lipnja 2024. do isplate, uz nalog da tuženik prestane uznemiravati tužitelja u vlasništvu njegove nekretnine čkbr. [katastarska čestica] onemogućavanjem otjecanja oborinskih voda s nekretnine tužitelja u odvodni kanal tuženika uz autocestu, na način da sa nekretnine tuženika ukloni povišeni betonski parapet-pasicu označenu na skici točkom F i izradi novi u skladu sa pravilima struke i padom u odvodni kanal koji se nalazi na nekretnini tuženika i koji će imati pad prema odvodnom kanalu uz autocestu i ukloni uzroke koji dovode do nekontroliranog izlijevanja i ispuštanja otpadnih i oborinskih voda iz propusta na nekretnini tuženika na nekretninu tužitelja, sve u roku od 15 dana i uz naknadu parničnog troška.

22. Konkretno u ovome predmetu sporna je odgovornost tuženika za štetu koju trpi tužitelj na ostatku neizvlaštene čkbr. [katastarska čestica] u njegovom vlasništvu uslijed plavljenja nekretnine tužitelja, a zbog nepravilno izvedenih građ.radova na izgradnji trase ceste zabok-Krapina, uslijed koje dolazi do plavljenja predmetne nekretnine tužitelja.

23. Tužitelj je tužbu protiv tuženika podigao dana 7. rujna 2020. godine te potražuje naknadu imovinske štete te potražuje naknadu imovinske štete za period od tri godine unatrag od podnošenja tužbe na ime izgubljene dobiti zbog nemogućnosti sadnje vrta i prinosa od istog, kao i na ime štete nastale vezane u izvođenju radova na iskopu i uklanjanju kamenja sa nekretnine tužitelja.

24. Iz iskaza preslušanih svjedoka ZD, ČD i CD kao i iskaza tužitelja proizlazi da je tužitelj predmetnu česticu označenu sa čkbr. [katastarska čestica] koristio u poljoprivredne svrhe te da je za potrebe svoga kućanstva na istoj oranici sadio ratarske i povrtne kulture i to sve od 1985. godine, a što je sve trajalo do 2015. kada je došlo do poplave koja je uništila sve nasade, a svjedok ZD koji je nećak tužitelja i koji je pomagao tužitelju u obadi zemljišta naveo je u iskazu da su poplave nastale zbog toga što voda nije mogla oticati sa njive u odvodni kanal jer je taj kanal bio neprohodan odnosno zakrčen i zapunjen travom a to je počelo kada se je cesta izgradila, a prije izgradnje ceste voda se zadržavala u kanalu a kada je cesta izgrađena voda se zadržavala na njivi te su poljoprivredne kulture istrunule a njiva se nije mogla obrađivati jer je voda ostala na njivi po nekoliko dana. Isti svjedok u iskazu je naveo da je na zemljištu bilo dosta kamenja koje je bilo djelomično vidljivo, a prilikom obrade ga je "freza izbacila " na površinu.

24.1. I svjedokinja ČD, koja je inače supruga tužitelja, navela je da prije izgradnje ceste nisu imali poplave na njivi jer se voda zadržavala u kanalu time da je ona na predmetnoj parceli od 1985. godine sadila razne poljoprivredne kulture za potrebe svog domaćinstva što je trajalo do 2015. godine kada joj je poplava uništila sve nasade.

25. Navode svjedoka potvrdili su geodetski i građevinski vještak koji su prisustvovali očevidu i neposredno uočili izgled tužiteljeve čestice kao i odvodne kanale a što je sve detaljno prikazano na skici i nalazu geodetskog vještaka, a na kojoj podlozi je građevinski vještak utvrdio uzrokom plavljenja nekretnine tužitelja, a koji uzrok je i vještak saslušan na glavnoj raspravi dana 20. lipnja 2024. ponovio pozivajući se na svoj pisani nalaz i mišljenje u kojem je naveo da je nakon izgradnje brze [adresa] poremećen režim odvodnje površinskih voda koji je uvjetovan nedostacima, a kako je to vještak obrazložio u zaključku svog pisanog nalaza i mišljenja na listu 142 spisa.

26. Sud je na temelju prvenstveno provedenih vještačenja i to geodetskog i građevinskog vještačenja utvrdio da je do štete plavljenjem na čestici tužitelja označene sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] došlo iz razloga postojanja razlike između utvrđene visine predmetnog zemljišta na cjelokupnoj njegovoj površini, u odnosu na visinu izmjerenu duž cijelog zemljanog odvodnog kanala uz sjevernu među nekretnine tužitelja, a što je vidljivo iz skice geodetskog vještaka koja je temeljena na provedenom očevidu. Navedena vještačenja kao i naknadna očitovanja građevinskog vještaka na ročištu provedena su u skladu sa pravilima struke, stručno i profesionalno, time da navedeni vještaci ni na koji način nisu zainteresirani za ishod ovog postupka a tuženik svoje navode o razlogu plavljenja nekretnine tužitelja koji se sastoje u izlijevanju rijeke Krapinice prilikom velikih kiša, nije dokazao tijekom postupka, slijedom čega je sud utvrdio da je tuženik odgovoran za imovinsku štetu tužitelju nastalu zbog plavljenja čkbr. [katastarska čestica], a posljedično tome i nemogućnosti sadnje vrtnih i ratarskih kultura na istoj.

27. Sud je također prihvatio nalaz agronomskog vještaka koji je izvještačio visinu štete zbog gubitka prinosa sa predmetne čestice, a da se pri tome koristio podacima o vrstama ranije sijanih i sađenih kultura od osoba koje su u ovome postupku preslušane kao stranke odnosno svjedoci. U tom kontekstu i sud je također prihvatio iskaze svjedoka ZD, CD i ČD, u pogledu kultura koje je tužitelj sijao na predmetnoj čestici posebice iz razloga jer se radi o sobama koje su pomagale tužitelju u obradi njegovih nekretnina (ZD) kao i osobe Koje su osobnim radom sudjelovale u sadnji odnosno sijanju kultura (supruga tužitelja) – ČD, a zbog čega je sud temeljem odredbe čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZOO) obvezao tuženika naknadi tužitelju imovinsku štetu za 2017., 2018. i 2019. godinu u iznosu od ukupno 2.301,00 eura.

28. Naime, tužitelj je podneskom od 11. rujna 2024. precizirao tužbeni zahtjev navodeći da je tužitelj trpio imovinsku štetu za 2019. godinu u iznosu od 842,33 eura (ispravno treba stajati 673,86 eura), za 2018. godinu u iznosu od 729,38 eura (ispravno treba stajati 1.167,00 eura), za 2017. godinu u iznosu od 729,38 eura (ispravno treba stajati 1.167,00 eura), te da prosječna šteta godišnje iznosi 767,00 eura (isprano treba stajati 1.002,60 eura), sukladno nalazu poljoprivrednog vještaka (list 163 spisa).

28.1. Tužitelj istim podneskom od 11. rujna 2024. potražuje štetu na svojoj nekretnini za cijelo vrijeme vođenja ovog postupka, a koja šteta je ista kao i prosječno izračunata visina za prethodne tri godine tj. 767,00 eura, počevši od dana podnošenja tužbe odnosno ukupno 3.835,00 eura, a sveukupno (uključivo i 2017., 2018. i 2019. godinu) to iznosi 6.136,00 eura.

29. Tužba u ovome predmetu podnijeta je dana 7. rujna 2020. što znači da tužitelju pripada razmjerni iznos od 241,60 eura za 2020. godinu koji iznos je dobiven na način da se zbroje dani do kraja 2020. godine, (za 9. mjesec 23 dana, za 10. mjesec 31 dan, za 11. mjesec 30 dana, za 12. mjesec 31 dan što ukupno iznosi 115 dana), i to stavi u odnos sa cijelom godinom tj. (115 : 365 = 31,50%) te se tako dobiveni postotak pomnoži sa prosječnom visinom štete po godini (767,00 eura x 31,50% = 241,60 eura).

30. Nadalje, tužitelju za 2021., za 2022., za 2023. i 2024. godinu sukladno očitovanju agronomskog vještaka ŠD pripada isti iznos po godini tj. 767,00 eura, a što zaključno do kraja 2024. godine iznosi 3.068,00 eura, slijedom čega je tužitelju dosuđen ukupan iznos od 5.610,00 eura (2.301,00 + 241,60 + 3.068,00 eur).

31. Osim štete zbog plavljenja nekretnine tužitelj ima pravo i na štetu zbog kamenja koje je ostalo razasuto po njegovoj nekretnini prilikom izgradnje ceste, a što je nesporno uočeno je prilikom očevida od strane građevinskog vještaka, a s tim u vezi je vrlo okolnosan i iskaz svjedoka ZD kada je iskazao da je prilikom obrade zemljišta tužitelja oštetio motokultivator budući da je naišao na kamenje koje se nalazilo na nekretnini tužitelja.

32. U svezi sa dostavljenom ponudom tvrtke "Cvetko prijevoz" (na listu 234 spisa) koliko iznosi trošak iskopa kamenja i popravka kanala, građevinski vještak ĐD očitovao se na istu ponudu te naveo da datira godinu dana unatrag (02.05.2023.) te ne može egzaktno odgovoriti ali da se cijene nisu znatno povećavale na više niti na niže.

33. Sud je prihvatio takvo obrazloženje vještaka te prema dostavljenoj ponudi dosudio tužitelju iznos od 2.587,50 eura na koji iznos je ponuda i glasila.

34. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka ĆD prvenstveno iz razloga jer je isti suprotan utvrđenjima geodetskog i građevinskog vještačenja te je osim toga i sam zainteresiran za ishod ovog predmeta spora budući da je radio kao voditelj projekta tuženika i sam na taj način bio involviran u postupak.

35. Isto tako, sud nije prihvatio nalaze vještaka iz upravnog postupka budući da isti nisu odlučujući za ovaj postupak već je sud bio dužan provesti dokaze a radi utvrđivanja činjenica koje su važne i neophodne za sam meritum rješenja ovog spora.

36. Dakle, Tužitelju je sukladno odredbi čl. 1085. ZOO-a dosuđena imovinska šteta u iznosu od 8.197,50 eura, a koja šteta se odnosi zbog izgubljenih prinosa na čkbr. [katastarska čestica] i šteta koja se odnosi na uklanjanje zaostalog kamenog materijala te izrada novog kanala i osposobljavanje nekretnine za njezinu poljoprivrednu svrhu.

37. Na dosuđeni iznos naknade štete sukladno čl. 1086. ZOO-a dosuđena je zakonska zatezna kamata tekuća od dana podnošenja tužbe do isplate.

38. Tužitelj je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 628,17 eura odbijen kao i sa zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata od 19. 06. 2024. kao neosnovanim.

39. Sud je temeljem odredbe čl. 1047. st. 2. ZOO-a naložio tuženiku da poduzme odgovarajuće mjere za sprečavanje nastanak štete ili uznemiravanja i da se ukloni izvor opasnosti radi čega je presuđeno kao u točci II. izreke presude.

40. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u svezi sa čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP)

40.1. Tužitelju su odmjereni troškovi zastupanja po odvjetniku sukladno Tarifi i to za zastupanje na ročištu 08.06.2022., 08.09.2022., 05.04.2023., 26.06.2023., 20.06.2024. i 22.01.2025., sve po tar.br. 9/I a svako po 100 bodova, te za sastav podnesaka od 24. 01.2021., 16.03.2023., 26.06.2023., 11.09.2024., sve po tar.br. 8/I a svako po 100 bodova, što ukupno iznosi 1.000,00 bodova, a uz vrijednost jednog boda 2 eura to iznosi 2.000,00 eura na koji iznos je obračunat PDV od 25% u iznosu od 500 eura, što daje iznos od 2.500,00 eura, a kojim troškovima su kao nužni i neophodni priznati troškovi vještačenja u iznosu od 1.316,27 eura, te troškovi sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 179,18 eura i pristojbe na presudu u iznosu od 128,23 eura, slijedom čega je tužitelju ukupno na ime troškova parničnog postupka dosuđen iznos od 4.123,80 eura.

40.2. Na tako dosuđeni trošak parničnog postupka dosuđena je zakonska zatezna kamata od dana presuđenja do isplate, u visini propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO- a.

41. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku, 17. ožujka 2025.

Sutkinja

Nives Škudar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste, putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu, pismeno, u tri primjerka.

Dostaviti:

1. Odvjetnica Natalija Đuran Tršinski, Zabok

2. Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb