Poslovni broj: Psp-30/2024-22

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Marku Ivrlaču, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvotužitelja ZN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužitelja LN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Mislavu Bežovanu, odvjetniku u odvjetničkom društvu Marković I partneri d.o.o., Zagreb, Ilica 1a protiv tuženika ČN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Rajiću, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, dana 17. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženica ČN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 22.02.2024. godine samovlasnim činom smetala prvotužitelja ZN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužiteljicu LN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u mirnom posjedu nekretnine upisane u Općinski građanski suda u Zagreb Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul.: [broj ZK uloška], kč. br.: [katastarska čestica] u naravi KUĆA BR. 5, POMOĆNA ZGRADA I DVORIŠTE, ŠN 300m2, koja se nalazi na adresi [adresa], na način da je samovlasno ušla u dvorište nekretnine na adresi [adresa], te vičući i vrijeđajući prvotužitelja ZN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] tražila da je se pusti u kuću te na taj način uznemirila tužitelje u njihovom mirnom posjedu. Zabranjuje se tuženici svako takvo ili slično buduće smetanje tužitelja u posjedu predmetne nekretnine iz točke I. ovog rješenja, pod prijetnjom novčane kazne."

II. Nalaže se prvotužitelju ZN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelju LN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. naknaditi tuženiku VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 17. ožujka 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 500,00 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 17. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji tužbom zahtijevaju posjedovnu zaštitu na temelju članka 22. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV) te traži da sud rješenjem utvrdi kako je tuženik smetao tužitelje u mirnom posjedu nekretnine upisane u Općinski građanski suda u Zagreb Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul.: [broj ZK uloška], kč. br.: [katastarska čestica] u naravi KUĆA BR. 5, POMOĆNA ZGRADA I DVORIŠTE, ŠN 300m2, koja se nalazi na adresi [adresa], na način da je samovlasno ušla u dvorište nekretnine na adresi [adresa], te vičući i vrijeđajući prvotužitelja ZN, tražila da je se pusti u kuću te na taj način uznemirila tužitelje u njihovom mirnom posjedu. Naime, tužitelj tvrdi da je 22. veljače 2024. tuženica je smetala tužitelje u mirnom posjedu njihove nekretnine na adresi [adresa], na način da je bez ikakve obavijesti i najave, kao nepoznata, došla na adresu nekretnine, samovlasno ušla u dvorište nekretnine, te vičući i vrijeđajući prvotužitelja tražila da je se pusti u kuću. Naime, tuženica je navedenog dana došla na adresu tužitelja pozvonila na sva zvona kuće, drugotužiteljica, koja stanuje u prizemlju, je prva reagirala na zvono tako što je odškrinula vrata, ali nakon što je vidjela nepoznate ljude vrata je odmah zatvorila. Nakon toga prvotužitelj, budući je tuženica pozvonila na sva zvona, izlazi na prozor prvog kata i viđa nepoznatu ženu te s njom započinje konverzaciju. Tuženica je odmah počela vikati da je ona vlasnik nekretnine i da je se pusti unutra. Nakon što prvotužitelj isto odbija uraditi budući tuženicu prvi put vidi ista mu govori da je obična seljačina, idiot i primitivna budala. Tuženica sva uznemirena uz svoje galamljenje hoda po dvorištu te pada preko žardinjere koju tom prilikom oštećuje. Nakon toga uzima telefon i zove policiju. Drugotužiteljica je nakon što se u strahu zatvorila u kuću čula kako tuženica viče da je se pusti u kuću, a usput vrijeđa prvotužitelja, njenog brata, a što je sve prestrašilo i uznemirilo.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istinitost svih činjeničnih i osnovanost svih pravnih tvrdnji tužbe, osporava istinitost i autentičnost te vjerodostojnost svih (navodnih) isprava dostavljenih u spis ovog predmeta od strane tužitelja. Tuženik navodi da tuženik nikada nije smetao posjed tužitelja na bilo koji način, kako (navodno) tuženikovo postupanje opisano u tužbi, sve kada bi se isto i odvilo na način prezentiran u predmetnoj tužbi (a što tuženik osporava), ne bi imalo obilježja smetanja posjeda,da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan, i to prvenstveno iz razloga iskonstruiranosti činjeničnih tvrdnji predmetne tužbe, da su tužitelji vremenski prekludirani pri postavljanju predmetnog tužbenog zahtjeva, da tužitelji nisu aktivno legitimirani ostvarivati predmetni zahtjev i da tužitelji nisu legitimirani ostvarivati predmetni zahtjev u odnosu na tuženika.

3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: potvrde (list 5 spisa), izvadak iz zemljišnih knjiga (list 6-7. 17-18 spisa), rješenje o nasljeđivanju (list 19-23 spisa), dopisi tuženika sa povratinicama (list 24-38 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 48-51 spisa), saslušani su prvotužitelj (list 58-59 spisa), drugotužitelj (list 59-60 spisa), tužena (list 60-61 spisa), svjedoci UN (list 67-68 spisa), ĆN (list 68-69 spisa), KN (list 75-76 spisa).

4. Sud nije izveo dokaz saslušanjem CN, budući da je isti preminuo u trenutku kada se zbio predmetni događaj, niti je izveo dokaz saslušanjem EN, budući da je saslušanje navedenog svjedoka tuženik predložio nakon zaključenja prethodnog postupka. Sud nije izveo dokaz saslušanjem policijskog službenika AN, budući da je isti na uredovanje došao nakon samog čina koji je predmet ovog postupka te je o okolnostima nakon dolaska na uredovanje iskazivao svjedok KN, također policijski službenik. Sud smatra da bi se izvođenjem navedenog dokaza nepotrebno odugovlačio ovaj postupak pri čemu sud iz navedenog dokaznog prijedloga ne bi mogao utvrditi između stranaka sporne činjenice.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP-a). Iz iskaza stranaka proizlazi da između njih nije sporna činjenica da :

 su tužitelji u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine i

 da je tužena ušla u dvorište predmetne nekretnine i pozvonila na vrata kuće.

6. Između stranaka je sporno da li je tužena vikala i vrijeđala prvotužitelja.

7. Odredbom čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/02, 114/01, 79/06, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje u tekstu: ZV) propisano je: "Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja".

8. Odredbom čl. 22. ZV-a propisano je: (st.1) posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (st.2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Odredbom iz čl. 441 ZPP-a propisano je da raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Posjed je smetan ako je oduzet ili uznemiren. Oduzet je kad je potpuno prestala faktička vlast do dotadašnjih posjednika. Oduzimanje posjeda stvari ima svoj korealet u stupanju posjeda iste stvari od strane osobe koja je posjed oduzela.

11. Posjed je smetan i ako je uznemiren, ako posjednikova faktička vlast u nekom pogledu je ili nekom dijelu ograničena tuđom faktičkom vlašću u pogledu istog objekta, ali nije sasvim isključen.

12. Činom smetanja posjeda ta osoba samovlasno izvršava, mijenja postojeće posjedovno stanje. Riječ je o činu koji uspostavlja novo, izmijenjeno posjedovno stanje. Faktička vlast dotadašnjeg posjednik nestaje, ili se smanjuje, biva ograničena, a ujedno se uspostavlja nova faktička vlast drugoga koji je poduzeo čin smetanja ili se njegova već od ranije postojeća faktička vlast širi, odnosno oslobađa od ranijih ograničenja.

13. Uvažavajući prednje nužno je navesti da čin, radnja, koja nije sposobna da promijeni postojeće posjedovno stanje nije čin smetanja posjeda.

14. Osim toga nužno je istaknuti da autor čina smetanja posjeda ne mora uvijek imati volju uspostaviti svoju faktičku vlast i time negirati tuđu vlast, već je dovoljno da se njegova volja svodi na svijest da zadire u tuđu faktičku vlast, a što nije slučaj u ovoj pravnoj stvari. Naime, činjenice ulaska u dvorište kako bi se pozvonilo na vrata stanovnicima kuće ne predstavlja čin smetanja ili uznemiravanja posjeda. Nadalje, činjenica da je tuženik zahtijevao od tužitelja da ga uvedu u posjed kuće, a da su tužitelji isto odbili, bez ikakvih posljedica, također ne može predstavljati smetanje posjeda. Nadalje, eventualno vikanje ili vrijeđanje prvotužitelja od strane tužene može eventualno predstavljati prekršaj narušavanja javnog reda i mira, te u svakom slučaju ne predstavlja čin smetanja ili uznemiravanja posjeda. Imajući u vidu gore navedeno, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

15. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka tuženiku temelji se na članku 154. stavku 1. ZPP-a. Tuženiku je uz primjenu članka 155. i Tbr. 7. stavak 2. OT-a dosuđena naknada za zastupanje u iznosu od 500,00 Eura sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na naknadu teče od dana donošenja rješenje do isplate i to po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018. i 126/2021.) 16. Sud je odbio zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka u daljnjem iznosu od 500,00 Eura kao neosnovan, budući da se u postupku smetanja posjeda stanka ima parvo isključivo na nagradu odvjetniku na ime jednokratne nagrade za zastupanje u cijelom prvostupanjskom postupku.

17. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 17. ožujka 2025.

Sudac

Marko Ivrlač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o žalbi odlučuje županijski sud.