Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-59/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku po sucu pojedincu mr. sc. Krunoslavu Baranu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja ĐŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pomoćniku Borisu Raviću, odvjetniku u Novom Marofu, protiv I-protustranke KŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-protustranke HŽ, [adresa], OB:65072579087 i III-protustranke RŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćnici Marini Šuti-Kudlić, odvjetnici u Zlataru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, rješavajući žalbu protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru od 29. studenog 2023. poslovni broj R1-45/2022-31, 17. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba protustranaka se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru od 29. studenog 2023. poslovni broj R1-45/2022-31.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"I Suvlasnička zajednica stranaka u pogledu 818/2 Dvorište površine 277 čhv 996 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo KŽ u 3/12 dijela, HŽ u 3/12 dijela, ĐŽ u 2/12 dijela i CŽ u 4/12 dijela , razvrgava se civilnom diobom na način da će se ta nekretnina prodati na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos cijene podijelit će se razmjerno suvlasničkim udjelima stanaka.
II Nalaže se protustranci KŽ da predlagateljici naknadi trošak postupka u iznosu od 192,86 EUR1 / 1.453,10 HRK, u roku od 15 dana.
III Nalaže se protustranci HŽ da predlagateljici naknadi trošak postupka u iznosu od 192,86 EUR1 / 1.453,10 HRK, u roku od 15 dana. IV Nalaže se protustranci CŽ da predlagateljici naknadi trošak postupka u iznosu od 257,15 EUR1 / 1.937,50 HRK, u roku od 15 dana."
2. Protiv predmetnog rješenja i to točke I. izreke, pravovremenu žalbu su podnijele protustranke zbog svih žalbenih razloga. U žalbi navode kako pobijano rješenje nije pravilno i zakonito, da su se izričito protivili diobi, te da prilikom provođenja očevida sud prvog stupnja nije protustrankama dao mogućnost da pokažu o kojem se dijelu zemljišta radi, a koji je dio već pripojen nekretnini predlagateljice, a koji je po opisu suda na očevidu ograđen žičanom ogradom i metalnim stupovima. Identifikacijom predmetne nekretnine i po utvrđenoj površini, prilikom očevida, nedvojbeno bi bila utvrđena osnovanost iznijetih tvrdnji protustranaka da su njihovi prednici proveli diobu kako tih nekretnina, tako i predmetne nekretnine, te nastavno tome da sukladno diobi i posjeduju nekretnine. Smatraju kako je sud prvog stupnja trebao predlagateljicu uputiti u parnicu jer je osporen predmet diobe, udio predlagateljice. Ističu kako pobijano rješenje nije pravilno niti glede troškova postupka. Predlažu uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno postupanje. Protustranke traže trošak žalbe u iznosu od 937,50 Eur-a.
3. Predlagateljica u odgovor na žalbu navodi kako je žalba izjavljena isključivo s ciljem odugovlačenja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice. Ističe kako se protustranke protive razvrgnuću, što je njihovo pravo, te da nisu točni žalbeni navodi da sud prvog stupnja nije omogućio protustrankama da pokažu koji dio nekretnine navodno samostalno koristi predlagateljica, niti je to pokazivanje bilo od kakvog utjecaja na ovaj postupak. Ističe kako je vještak utvrdio da niti jedan drugi oblik geometrijske diobe, koji bi uključivao to da predlagateljica dobije neki određeni fizički dio koji bi odgovarao veličini njezinog suvlasničkog dijela, nije moguć, pa je jasno kako je jedino moguće u ovom postupku provesti civilnu diobu. Stoga je pobijano rješenje suda prvog stupnja zakonito. Predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama u kojima se isto pobija žalbom, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje:ZPP), koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par.
21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine, br. 175- XLV/1934 - dalje: ZSVP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine, br. 73/91), ovaj sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio neku od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.
6. Nije se ostvario ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja pravilno utvrdio sve činjenice važne za odluku o razvrgnuću suvlasništva u ovom predmetu.
7. Točno je da razvrgnuće civilnom diobom sud provodi tek ako niti jedan drugi način diobe suvlasništva nije moguć. Naime, kod sudskog razvrgnuća sud je u izboru načina razvrgnuća vezan prije svega strogim zakonskim odredbama, zatim sporazumom - ukoliko isti, kao moguć i dopušten postoji između stranaka glede načina razvrgnuća, a potom eventualnim (čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14, 81/15, 95/17, dalje: ZV), pravom stranke na razvrgnuće isplatom (čl. 50. st. 1. ZV). Tek ako u pojedinom slučaju sud u načinu razvrgnuća nije vezan striktnim zakonskim odredbama, sporazumom stranaka, odnosno pravom na razvrgnuća isplatom, razvrgnuće se provodi na način da se pokretne stvari dijele fizički, nekretnine geometrijski (čl. 50. st. 2. ZV), a suvlasništvo nedjeljivih stvari civilnom diobom (čl. 50 st. 4. ZV).
8. Sud prvog stupnja je tijekom postupka bio dužan utvrditi može li se nekretnina koja je predmet zahtjeva za diobu, geometrijski podijeliti u skladu sa suvlasničkim omjerima pojedinih suvlasnika, tako da je bio dužan naložiti vještaku geodetske, građevinske struke da izradi nalaz i mišljenje na koji način bi se izvršila geometrijska dioba, a s obzirom na suvlasničke dijelove stranaka, te zatim na temelju takvog nalaza i mišljenja i prijedloga vještaka donijeti odluku o načinu razvrgnuća zajednice nekretnine,što je u konkretnom slučaju i učinjeno.
9. Tako je nakon provedenog uviđaja na nekretnini i osnovom nalaza i mišljenja vještaka sud prvog stupnja je utvrdio da fizička/geometrijska dioba predmetne nekretnine, na način da se od dijela iste formira zasebna nekretnina koja bi odgovarala vrijednosti suvlasničkog dijela predlagateljice od 2/12, nije moguća, dakle da nije moguće geometrijski podijeli tu nekretninu prema suvlasničkim udjelima ostalih suvlasnika. Stoga je sud prvog stupnja pravilno odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.
10. Naime, na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo, utvrđeno je da niti jedan drugi oblik geometrijske diobe, koji bi uključivao to da predlagateljica dobije neki određeni fizički dio koji bi odgovarao veličini njezinog suvlasničkog dijela, nije moguć.
11. Prema odredbi čl. 50. st. 2. ZV-a, nekretnina se dijeli geometrijski, a ukoliko geometrijska dioba nije moguća bez da se znatno umanjuje vrijednost nekretnine, razvrgnuće se provodi prodajom na javnoj dražbi (civilno razvrgnuće). Suglasno čl. 51. st. 1. ZV-a, suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom samo ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog.
12. Dakle, u ovom slučaju, a u odsutnosti sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća, te u nemogućnosti razvrgnuća geometrijskom diobom, kao i uspostavom etažnog vlasništva, razvrgnuće se provodi civilnom diobom (što predlaže predlagateljica), ako ne postoje zakonski uvjeti za razvrgnuće isplatom u smislu čl. 51. st. 1. ZV-a, a postojanje tih uvjeta trebale su dokazati protustranke, koje nisu predložile taj način diobe.
13. Prema tome, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 50. st. 4. ZV-a kada je odlučio o razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom, a stranke mogu i pored ovog rješenja suda prvog stupnja prodati nekretninu i putem agencije ili protustranke mogu isplatiti predlagateljicu.
14. Pravilna je odluka o troškovima, jer je predlagateljica predujmila sve troškove postupka, očevida i vještačenja, a od protustranaka je zatražila samo razmjerni dio, sukladno njihovim suvlasničkim omjerima, jer je postupak razvrgnuća proveden u interesu svih stranaka.
15. Slijedom navedenog, kako žalbeni navodi protustranaka nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, to je valjalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbiti žalbu, kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.
Osijek, 17. ožujka 2025.
Sudac
mr. sc. Krunoslav Baran
