REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Poslovni broj: P-1993/2022-26
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Josi Puljiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OK, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Feliks Dukan, odvjetnik u Solinu, protiv tuženika Grada Solina, Solin, Stjepana Radića 42, OIB 40642464411, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Sesartić, odvjetnik u Solinu, radi utvrđenja, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 29.siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu, dana 17.ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e:
I - Utvrđuje se da je tužitelj OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isključivi vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] z.k. tijelo LXXV k. o. [katastarska općina] za cijelo.
II - Ovlašćuje se tužitelj OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da temeljem ove presude zatraži i postigne u zemljišnim knjigama upis prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] z.k. tijelo LXXV k. o. [katastarska općina] za cijelo uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika: Općenarodna imovina, mjesni narodni odbor Solin za cijelo.
III - Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.003,96 EUR.
Obrazloženje
1.Tužitelj je 19.5.2022. protiv tuženika podnio tužbu radi utvrđenja vlasništva nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužba se činjenično temelji na tome: da je predmetnu nekretninu (na kojoj je uknjižena Općenarodna imovina) naslijedio iza oca koji je u katastru upisan kao posjednik; da je prednik tužitelja nakon kupoprodaje na toj nekretnini izgradio obiteljsku kuću; da je stoga tužitelj stekao vlasništvo nasljeđivanjem, građenjem i dosjelošću.
1.1.Tužbeni zahtjev je ispravljen podneskom od 22.11.2022.
2.Tuženik se u odgovoru na tužbu protivio tužbi i naveo u bitnom: da se vlasništvo ne može steći po više osnova; da njegov pravni prednik nije bio pošten graditelj ni vlasnik te nekretnine pa da stoga nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva nasljeđivanjem i građenjem; da nije dostavio dokaze za stjecanje dosjelošću; da u svezi pasivne legitimacije nije dostavljen dokaz da nekretnina nije 16.10.1990. bila u planu gospodarenja šumama i da je 24.7.1991. bila unutar granica građevinskog područja.
3.Sud je u dokaznom postupku izveo dokaz pregledom pisane dokumentacije u spisu koja će biti navedena u nastavku obrazloženja, očevidom na licu mjesta, geodetskim vještačenjem po vještaku Ivanu Barbaliću te saslušanjem tužitelja i svjedoka RK i ŠK.
3.1.Tužbeni zahtjev je osnovan.
4.Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva nekretnine.
4.1.U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV).
4.2.Među strankama nije sporno: da je kao vlasnik sporne nekretnine uknjižena Općenarodna imovina, Mjesni narodni odbor Solin.
4.3.Sporno je među strankama jesu li na strani tužitelja ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva.
5. U postupku je utvrđeno sljedeće:
Tužitelj je proglašen nasljednikom ZK koji je upisan u katastru kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi stambena zgrada oznake [adresa].
Navedeno proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju br. O-3728/21 i posjedovnog lista br. 1987 koje isprave su javne isprave.
5.1.Nekretnina na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je izgrađena prije 1968. godine što je vidljivo iz uvjerenja od 18.12.2014. (list 10-11) koje uvjerenje je javna isprava.
5.2.Predmetna nekretnina č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je 24.7.1991. bila unutar granica građevinskog područja, a na dan 16.10.1990. nije bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima što je vidljivo iz uvjerenja od 17.10.2023. i potvrde od 12.10.2023. (list 48-49) koje isprave su javne isprave te iz istih proizlazi pasivna legitimacija tuženika u ovoj parnici.
5.3.Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi stambena kuća oznake [adresa], betonski parking, dvorište i vrt. Vještak Ivan Barbalić je, nakon provedenog očevida, u pisanom nalazu i mišljenju naveo da je katastarska numeracija predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je na skici prikazao predmetnu nekretninu.
Na mišljenje vještaka Barbalića nijedna od stranaka nije imala primjedbi, isto djeluje stručno i precizno napravljeno pa ga ovaj sud uzima kao vjerodostojan dokaz.
5.5.Saslušanjem svjedoka RK i ŠK utvrđeno je da obitelj tužitelja kontinuirano koristi za stanovanje predmetnu kuću izgrađenu na spornoj nekretnini i to od izgradnje iste u prvoj polovici 60-ih godina te ih nitko nije ometao u posjedovanju.
Iskazima ovih svjedoka sud poklanja vjeru jer su neposredno djelovali uvjerljivo, iskazi su im logični i u suglasju s javnom ispravom koja potvrđuje kad je predmetna zgrada izgrađena (vidi toč.5.1.).
5.6.Tužitelj je u iskazu ostao pri navodima iznesenim tijekom postupka koji navodi se tiču stjecanja i neometanog korištenja predmetne nekretnine. Pritom je kazao i da je navedeno zemljište njegov otac dobio od svog brata O zamjenom tako da je bratu dao kravu, a brat njemu ovo zemljište koje je dobio od Općine Solin. Također, naveo je da otkad zna za sebe tuženiku plaćaju svaki mjesec komunalne naknade. Iskaz tužitelja tuženik nije doveo u pitanje nekakvim protudokazima, a pogotovo nije dokazao da bi netko drugi bio obveznik plaćanja mjesečnih komunalnih davanja u svezi predmetne zgrade.
6.S obzirom na sadržaj izvedenih dokaza, odlučeno je kao u izreci zbog sljedećih razloga.
Prije svega, treba reći da je točan stav tuženika da se ne može kumulirati više pravnih temelja (osnova) stjecanja vlasništva.
Utoliko treba reći da je ovaj sud mišljenja kako stjecanje na temelju nasljeđivanja i građenja u ovom konkretnom slučaju nije moguće jer tužiteljev otac nije bio u trenutku svoje smrti uknjižen kao vlasnik, a isto tako nije bio pošten graditelj jer je gradio na tuđem zemljištu.
No, tužitelja ništa ne sprječava da navede više pravnih temelja stjecanja vlasništva, podredno postavljenih, tako da sud ako utvrdi da nije osnovan tužbeni zahtjev s obzirom na jedan pravni temelj, potom ocijeni je li možda osnovan s obzirom na drugi pravni temelj.
6.1.Kad je u pitanju stjecanje vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su 8.10.1991. bile u društvenom vlasništvu, treba reći da je, u skladu sa pravnim shvaćanjima Europskog suda za ljudska prava (predmeti R protiv [adresa], Š i dr. protiv [adresa] te Z protiv Republike Hrvatske), recentna sudska praksa (ŽS Zagreb: Gž-656/20; ŽS Rijeka: Gž- 2494/2020; VSRH: Rev-3014/19) zauzela stav da se računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije 8.10.1991. te da nije odlučno je li tužba podnesena nakon 17.11.1999., kao dana donošenja odluke Ustavnog suda RH kojom je bila ukinuta odredba čl.388.st.4.ZV kako je tad glasila.
6.2.Povrh toga, treba reći da je Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava dana 20.3.2018. objavilo presudu (u predmetu Š i dr. protiv RH) kojom je presudilo da država nije povrijedila pravo podnositelja na mirno uživanje vlasništva (članak 1. Protokola br.1. uz Konvenciju) te je utvrđeno da su nedopušteni prigovori u mjeri u kojoj obuhvaćaju razdoblje od 6.4.1941. do 8.10.1991.
Ovakva presuda je donesena zbog toga što podnositelji zahtjeva nisu u zahtjevima uključili razdoblje od 6.4.1941. do 8.10.1991. u činjeničnu i pravnu osnovu svojih prigovora (toč.130.obrazloženja te presude) pa da je gore navedena presuda donesena izvan opsega predmeta kako je određen prigovorima podnositelja zahtjeva (toč.133.).
Dakle, ovom presudom Velikog vijeća nije dirano u pitanje odlučnosti vremena podnošenja tužbe radi utvrđenja vlasništva tj. je li podnesena prije ili nakon 17.11.1999.
Identično tumačenje citirane odluke je ovaj sud dao i u predmetu ovog suda br. P- 1178/2019 u kojemu je Županijski sud u Zadru presudom br. Gž-1290/2021 potvrdio prihvaćanje tužbenog zahtjeva.
6.3.Stoga, zaključno se može reći da je u ovoj parnici dokazano da su zbog posjedovanja (koji posjed je iza smrti oca naslijedio tužitelj - čl.17.st.1.ZV) od minimalno 1965. (jer je prema iskazu svjedoka RK kuća izgrađena kad je imao do 7 godina) do dana podnošenja tužbe 19.5.2022. temeljem čl.159.st.3. i 4. u vezi s čl.160.ZV ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva predmetne nekretnine pa je temeljem navedenih odredbi i čl.130.st.1.ZV odlučeno kao pod točkom I. i II. izreke. Ujedno treba reći da je odlukom tijela državne vlasti (katastra) prednik tužitelja evidentiran kao posjednik predmetne nekretnine. Premda je tuženik još od razdoblja bivše SFRJ bio uknjižen kao vlasnik, ako je ovaj upis u katastar na ime prednika tužitelja bio kojim slučajem i pogrešan i protivan vlasničkim pravima tuženika, ta pogreška javnopravnih tijela ne bi smjela ići na štetu građanina (tužitelja) sad u ovom sporu u kojemu nasuprot tužitelja stoji tuženik koji je "država" u širem smislu tog pojma. Slične stavove u pogledu pravnih posljedica grešaka državnih tijela zauzima i Europski sud za ljudska prava (npr. Gashi protiv Hrvatske, predmet br. 32457/05).
7.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23, dalje: ZPP) te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23, dalje: OT).
Tužitelju je od troška priznato: po 100 bodova za sastav tužbe te za ročišta od 12.9.2023., 12.12.2023., 13.5.2024., 18.12.2024., 29.1.2025., što zbrojeno, pretvoreno u EUR i uvećano za 25% PDV-a iznosi 1.500,00 EUR. Kad se doda 53,09 EUR na ime pristojbe tužbe, 53,09 EUR za pristojbu presude te 397,78 EUR za očevid i vještačenje što iznosi 2.003,96 EUR.
U Splitu, 17.ožujka 2025.
S U D A C
Joso Puljić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
-pun.tužitelja
-pun.tuženika
