REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-8118/2018-463

( prije: Ovr-1537/2014, I-4107/1991)

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Josipi Pajić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. vjerovnika DR iz [adresa], Henzelova 47 A, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. vjerovnika CR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nadi Cipetić, odvjetnici u Zagrebu, protiv dužnika VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi izvršenja, 17. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Iz iznosa od 17.121,24 eura / 129.000,00 kuna ostvarenog prodajom nekretnine dužnika i to: nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, čkbr. [katastarska čestica], Obiteljska stambena zgrada u [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – ZK tijelo II – 3. Suvlasnički dio, udio 1/4

namiruje se potraživanje II. vjerovnika CR isplatom kupovnine i to s naslova zatezne kamate u cijelosti u iznosu 12.235,42 eura i na ime glavnice djelomično u iznosu 4.885,82 eura.

II. Utvrđuje se da je tražbina II. vjerovnika CR na ime glavnice ostala nenamirena u iznosu 2.074,18 eura.

III. Nalaže se računovodstvu suda, po pravomoćnosti rješenja, iz iznosa kupovnine položene na račun suda, isplatiti iznose iz točke I. izreke rješenja na račun II. vjerovnika.

Obrazloženje

1. Rješenjem o izvršenju ovog suda posl. br. I- 2880/91 od 4. srpnja 1991. određena je ovrha na nekretnini dužnika opisanoj u točki I.) izreke, radi namirenja novčane tražbine I. vjerovnika DR.

1.1. Rješenjem o izvršenju ovog suda posl.br. I-2906/91 od 10. rujna 1991. ddređena je ovrha na nekretnini dužnika opisanoj u točki I.) izreke, radi namirenja novčane tražbine II. vjerovnika CR.

1.2. Zaključkom ovog suda od 30. srpnja 1992. određeno je spajanje predmeta posl.br. I-2906/91 na predmet I-4107/91 radi vođenja jedinstvenog postupka ovrhe na nekretnini ovršenika.

2. Pravomoćnim rješenjem o dosudi od 9. rujna 2022. nekretnina iz točke I. izreke rješenja dosuđena je II. vjerovniku kao kupcu za iznos od 17.121,24 EUR / 129.000,00 HRK, a pravomoćnim rješenjem od 11. lipnja 2024. nekretnina je predana kupcu.

3. S obzirom da je rješenje o predaji nekretnine postalo pravomoćno to je na temelju odredbe čl. 170. Zakona o izvršnom postupku (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, – ZIP) valjalo pristupiti namirenju tražbina.

4. II. vjerovnik je 19. travnja 2024. dostavio sudu obračun svog potraživanja (L 789 spisa) kod kojeg je ostao i na ročištu za diobu održanom pred naslovnim sudom 10. srpnja 2024. II. vjerovnik dostavljenim obračunom potraživanja potražuje na ime glavnice iznos od 6.960,00 eura te na ime zateznih kamata iznos od 12.235,42 eura, što sveukupno iznosi 19.195,42 eura. Vjerovnici odnosno osobe koje ostvaruju pravo na namirenje nisu jedna drugoj osporile postojanje tražbine, njenu visinu niti red namirenja.

5. Dužnik je na ročištu za diobu prigovorio dostavljenom obračunu potraživanja II. vjerovnika ističući da je iznos tražbine u suprotnosti s rješenjem Županijskog suda u Sisku posl.br. Gž 80/23 od 11. svibnja 2023. iz kojeg proizlazi da glavnica iznosi 3.645,00 eura, a ne 6.960,00 eura kako je to naveo II. vjerovnik u obračunu potraživanja.

6. Sud prije svega ističe da dužnik ne spada u krug osoba koje se namiruju iz kupovnine i stoga nema pravo u smislu odredbe čl. 176. ZIP-a vjerovniku osporiti tražbinu. U stadiju namirenja dužnik može osporavati tražbinu vjerovnika tj. njeno postojanje i visinu, ali ne osporavanjem obračuna u smislu odredbe čl. 176. ZIP-a, već putem instituta prigovora nakon proteka roka iz čl. 51. ZIP-a koju dužnik može podnijeti sve do dovršetka postupka izvršenja.

6.1. Neovisno o činjenici što dužnik nema pravo osporiti obračun u smislu odredbe čl. 176. ZIP-a, sud ističe da dužnik svojim navodima nije doveo u sumnju pravilnost obračuna II. vjerovnika. Visina potraživanja utvrđena je financijskim vještačenjem koje je u predmetu proveo sudski vještak Ivan Tkalec 15. rujna 2004., te je obračun II. vjerovnika sačinjen u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka ( L 282 spisa), a na koji nalaz dužnik nije imao primjedbe. Među strankama nije sporno da je, nakon provedenog vještačenja, dužnik podmirio tražbinu II. vjerovnika u iznosu od 1.500,00 eura. Potvrdom od 16. svibnja 2005. (L 304 spisa) stranke su suglasno utvrdile da, nakon izvršene uplate od 1.500,00 eura, tražbina II. vjerovnika na ime glavnice iznosi 6.900,00 eura. Pozivanje dužnika na rješenje Županijskog suda u Sisku posl.br GŽ 80/23 nije osnovano jer je sud uvidom u navedeno rješenje (L 762 spisa) utvrdio da istim nije pravomoćno utvrđena visina tražbine II. vjerovnika. Naime, u navedenom rješenju predmet odlučivanja nije bila visina tražbine II. vjerovnika, već se odlučivalo o žalbi protiv rješenja o dosudi, a jedan od žalbenih razloga bio je taj da je II. vjerovnik neosnovano oslobođen plaćanja jamstva. Županijski sud u Sisku, kako bi utvrdio dostiže li tražbina II. vjerovnika visinu jamstva, okvirno je izračunao koliko iznosi tražbina II. vjerovnika (jer za potrebe tog postupka nije bilo potrebno računati točno iznos tražbine), pa je tako u obrazloženju predmetnog rješenja sud naveo da je tražbina II. vjerovnika na ime glavnice prvotno iznosila cca 12.000,00 eura i da nakon izvršenih uplata iznosi cca 3.645,00 eura. Međutim, Županijski sud u Sisku je tražbinu okvirno obračunao na način da je glavnicu umanjio za uplaćene iznose, ne uračunavajući zatezne kamate, dok je II. vjerovnik tražbinu obračunao redoslijedom uračunavanja propisanim odredbom čl. 172. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023), dakle uračunavajući i zatezne kamate, na što II. vjerovnik ima pravo.

Slijedom svega navedenog, a kako navodima dužnika obračun nije doveden u pitanje, sud je uzeo obračun potraživanja II. vjerovnika kao pravilan i točan.

7. Odredbom čl. 172. ZIP-a propisano je da se iz iznosa dobivenoga prodajom namiruju prvenstveno, i to slijedećim redoslijedom: 1. troškovi izvršnog postupka, 2. pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu, 3. potraživanje po osnovi zakonskog uzdržavanja, potraživanje po osnovi naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti, potraživanje po osnovi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, potraživanja djelatnika iz radnog odnosa zasnovanog između radnih ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom u vlasništvu građana odnosno koji samostalno, u obliku zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost i djelatnika te potraživanja doprinosa za socijalno osiguranje, dospjela za posljednju godinu, i to bez obzira jesu li ta potraživanja osigurana založnim pravom na prodanoj nekretnini.

Odredbom čl. 173. st. 1. OZ-a propisano da se nakon namirenja tražbina iz članka 172. namiruju potraživanja osigurana založnim pravom, potraživanja vjerovnika na čiji je prijedlog određeno izvršenje i naknada za osobne služnosti i stvarne terete koji se gase prodajom.

Nadalje, odredbom čl. 173. st. 2. OZ-a propisano je da se vjerovnici iz stavka 1. toga članka namiruju po redu stjecanja založnog prava i prava na namirenje vjerovnika koji su predložili izvršenje odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu osobnih služnosti i stvarnih tereta.

Što se tiče redoslijeda namirenja sporednih tražbina odredbom čl. 173. st. 3. OZ-a je propisano da se troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja do donošenja rješenja o predaji nekretnine kupcu, određeni izvršnom ispravom, namiruju se po istom redu kao i glavno potraživanje.

8. Uvidom u zk izvadak za nekretninu koja je predmet ovog postupka utvrđeno je da je I. vjerovnik DR pravo na namirenje stekao uknjižbom založnog prava pod posl. br. Z-6733/90 od 24. travnja 1990., da je II. vjerovnik CR pravo na namirenje stekao uknjižbom založnog prava pod posl.br. Z- 6282/90 od 17. travnja 1990., a založni vjerovnik ER pravo na namirenje stekao je uknjižbom založnog prava pod posl.br. Z- 93891/90 od 12. lipnja 1990.

8.1. Slijedom navedenog utvrđeno je da je II. vjerovnik CR prvi vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine, a s obzirom da je iznos kupovnine manji od iznosa tražbine, II. vjerovnik je ujedno i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine, osim u pogledu eventualno prijavljenih prioritetnih tražbina.

9. Kako vjerovnici i druge osobe koje imaju pravo na namirenje nisu prijavile tražbine iz čl. 172. ZIP-a koje se prioritetno namiruju, valjalo je pristupiti namirenju tražbina iz čl. 173. ZIP-a prema utvrđenom redoslijedu namirenja. Sud napominje da se pri tome ne dira u pravo vjerovnika da podnesu zahtjev za naknadu troškova postupka izvršenja u skladu s odredbom čl. 32. ZIP-a.

9.1. Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 173. ZIP-a i dostavljenim obračunom potraživanja, II. vjerovnik je namiren s naslova zatezne kamate u cijelosti u iznosu 12.235,42 eura i na ime glavnice djelomično u iznosu 4.885,82 eura.

10. S obzirom da je iznos kupovnine manji od ukupne tražbine II. vjerovnika, II. vjerovnik je na ime glavnice ostao nenamiren u iznosu 2.074,18 EUR.

Slijedom navedenog, sud je odlučio kao točki I. i II. rješenja.

U Zagrebu 17. ožujka 2025.

SUDAC:

Josipa Pajić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. I. vjerovniku

2. II. vjerovniku po pun.

3. Dužniku po pun..

4. Založnim vjerovnicima

5. Ministarstvo financija - Porezna uprava

6. Računovodstvu suda po pravom.

7. Spis