Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gundulićeva 27, Split

    P 4210/23-17

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužiteljice SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. Ivanu Močiću, odvj. u Splitu protiv tuženika pod 1) JJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženici pod 1) i 2) zastupani po pun. Zoranu Puljizu, odvj. u Zagrebu i pod 3) NJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi predaje u suposjed, nakon glavne i javne rasprave održane dana 30. siječnja 2025. g. u prisutnosti zamjenika pun. tužiteljice i odsutnosti uredno obaviještenog pun. tuženika pod 1) i 2) i uredno pozvanog tuženika pod 3), dana 17. ožujka 2025. g.,

    p r e s u d i o  j e

    I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

    ''1.Nalaže se tuženicima solidarno predati u suposjed tužiteljici SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], dio nekretnine sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], II. poduložak, anagrafske oznake [adresa], označene u skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka za građevinarstvo Joze Čotića dana 3. veljače 2008. g., koja predstavlja sastavni dio presude, slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A.

    2.Nalaže se tuženicima solidarno izvršiti uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na dijelu nekretnine sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], II. poduložak, anagrafske oznake [adresa], označene u skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka za građevinarstvo Joze Čotića dana 3. veljače 2008. g., koja predstavlja sastavni dio presude, slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A, kakvo je bilo prije nego što su tuženici porušili pregradni zid između tzv. praone i spreme, na način da sukladno pravilima građevinske struke i o svom trošku osobno ili putem trećih osoba izvrše radove postavljanja novog pregradnog zida između tzv. praone i spreme, koje će radove, u protivnom, izvršiti tužiteljica na trošak tuženika.

    3.Nalaže se tuženicima solidarno izvršiti uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na dijelu nekretnine sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], II. poduložak, anagrafske oznake [adresa], označene u skici lica mjesta izrađenoj od strane sudskog vještaka za građevinarstvo Joze Čotića dana 3. veljače 2008. g., koja predstavlja sastavni dio presude, slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A, kakvo je bilo prije nego što su tuženici formirali tri uporabne cjeline s pregradnim vratima u produžetku aneksa prema sjeveru koje isključivo i samostalno koriste, na način da sukladno pravilima građevinske struke i o svom trošku osobno ili putem trećih osoba izvrše radove izgradnje pregradnih zidova kakvi su bili prije zahvata te tužiteljici predaju ključeve spreme, koje će radove, u protivnom, izvršiti tužiteljica na trošak tuženika.''.

    II.Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana isplatiti tuženicima pod 1) i 2) na ime parničnih troškova iznos od 2.037,50 EUR sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od 17. ožujka 2025. g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

    Obrazloženje

    Tužiteljica je ustala tužbom dana 22. rujna 2017. g., koja je evidentirana pod poslovnim brojem P 4553/17, protiv tuženika pod 1) JJ, pod 2) ZJ, pod 3) PJ i pod 4) NJ, u kojoj je navela da je isključiva vlasnica trosobnog stana na III. katu i u potkrovlju s nusprostorijama. označenog kao etažno vlasništvo s neodređenim omjerima, sagrađenog na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], II. poduložak, anagrafske oznake [adresa]. Tuženici pod 1) i 2) da su suvlasnici za po ½ suvlasničkih dijelova trosobnog stana na polukatu s nusprostorijama, tuženik pod 3) da je isključivi vlasnik četverosobnog stana na prvom katu s nusprostorijama, a tuženik pod 4) isključivi vlasnik četverosobnog stana na drugom katu s nusprostorijama, sve označeno kao etažno vlasništvo s neodređenim omjerima u zgradi sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], II. poduložak, anagrafske oznake [adresa]. Tužiteljica je navela da se među parničnim strankama ne poštuje dogovor o korištenju zajedničkih dijelova stambene zgrade te da među strankama nisu utvrđeni udjeli u zajedničkim dijelovima temeljem odnosa korisnih vrijednosti i uporabnih cjelina. U odnosu na zajedničke dijelove zgrade u podrumskim prostorijama tužiteljica da je, kao suvlasnica, samostalno koristila gotovo cjelokupni prizemni prostor ispod stubišta odnosno aneks u koji se ulazi vratima iz stubišta te posebnim vratima iz hodnika sa zapada, ukupne površine 4,75 m² u funkciji spreme kao i prostor tzv. praone u kojoj se prilazi vratima iz stubišta na prvom katu preko betonske ploče, ukupne površine 6 m². Početkom 2008. g. tuženici pod 1), 2) i 3) te prednik tuženika pod 4) da su zajednički, bez suglasnosti tužiteljice i protiv njene volje izvršili građevinske preinake na cjelokupnom podrumskom prostoru na način da su prisvojili i razgraničili zajedničke dijelove zgrade pritom u potpunosti isključivši tužiteljicu u vršenju suvlasničkih prava na zajedničkim dijelovima zgrade. Tuženici pod 1), 2) i 3) i prednik tuženika pod 4) da su zajednički naložili rušenje pregradnog zida između praone i spreme koju je koristila tužiteljica, nad betonskom pločom su zavarili sloj bitumenske trake V3, visine 15 cm te su porušili potporni zid u visini od 60 cm i dužini od 2,5 m sa zapada prema istoku ulaza u zgradu. Nadalje, tuženici pod 1), 2) i 3) i prednik tuženika pod 4) da su neovlašteno razgraničili spreme tako da su formirali tri uporabne cjeline s pregradnim vratima u produžetku aneksa prema sjeveru koje isključivo i samostalno koriste, dok su tužiteljici, mimo njene suglasnosti i volje, a nakon preinake i rušenja pregradnih zidova, odredili za korištenje jedan dio spreme. Taj dio da je u dužini barem dvostruko manji od spreme koju je tužiteljica ranije koristila i u koju se ulazilo vratima iz stubišta. Isto tako, da taj dio jedva doseže u visini 1,4 m te da je ograđen rešetkastom ogradom s bravom čije ključeve nikada nisu predali tužiteljici, tako da tužiteljica ni taj umanjeni dio spreme ne može koristiti. Tužiteljica je citirala odredbu čl. 46. st. 1. i 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te je navela da je onemogućena u izvršavanju svojih suvlasničkih prava u odnosu na zajedničke dijelove zgrade. Predloženo je donošenje presude kojom će se tuženicima naložiti solidarno:

    -predati u suposjed tužiteljici dio nekretnine koja je u skici lica mjesta koju je izradio sudski vještak za građevinarstvo Jozo Čotić od 3. veljače 2008. g. označen slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A,

    -izvršiti uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na dijelu nekretnine koji je označen slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A kakvo je bilo prije nego što su tuženici porušili pregradni zid između praone i spreme koju je koristila tužiteljica, nad betonskom pločom zavarili sloj bitumenske trake V3, visine 15 cm te porušili potporni zid u visini od 60 cm i dužini od 2,5 m sa zapada prema istoku ulaza u zgradu, na način da sukladno pravilima građevinske struke i o svom trošku osobno ili putem trećih osoba izvrše radove postavljanja novog pregradnog zida između praone i spreme, uklone zavareni sloj bitumenske trake V3, visine 15 cm te izgrade potporni zid u visini od 60 cm i dužini od 2,5 m sa zapada prema istoku ulaza u zgradu, koje će radove, u protivnom, izvršiti tužiteljica na trošak tuženika,

    -izvršiti uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na dijelu nekretnine koji je označen slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A kakvo je bilo prije nego što su tuženici formirali tri uporabne cjeline s pregradnim vratima u produžetku aneksa prema sjeveru koje isključivo i samostalno koriste, na način da sukladno pravilima građevinske struke i o svom trošku osobno ili putem trećih osoba izvrše radove izgradnje pregradnih zidova kakvi su bili prije zahvata te tužiteljici predaju ključeve spreme, koje će radove, u protivnom, izvršiti tužiteljica na trošak tuženika.

    U odgovoru na tužbu tuženici pod 1), 2) i 3) su se u cijelosti usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu Prije svega, istaknuli su da se pred istim sudom pod brojem Pst 222/14 između istih stranaka vodi spor u kojem je tužiteljica također zatražila predaju u suposjed predmetne nekretnine pa je predloženo odbaciti tužbu radi litispendencije. Navedeno je da tuženici ne osporavaju navod tužiteljice o vlasništvu stana kao posebnog dijela zgrade, ali da nisu istiniti navodi tužiteljice da je do 2008. g. imala u cijelosti u posjedu zajednički dio zgrade u prizemlju koji je opisan u tužbi, što potvrđuju i rezultati postupka koji se pred ovim sudom vodio pod brojem II P 496/07 radi smetanja posjeda po tužbi tužiteljice u kojem je utvrđeno da je tužiteljica dobrovoljno prepustila posjed predmetne nekretnine odnosno da nije bilo smetanja posjeda od strane tuženika. Tuženici su osporili navode tužiteljice da podrumski prostor spremišta pripada u cijelosti navodeći da je izvršena podjela podruma na način da svakom od suvlasnika, pa tako i tužiteljici, pripadne određeni dio podruma. Nadalje, da je podrum bio u jako lošem stanju zbog vlage i smeća predprostora podruma pa da su suvlasnici pristupili radovima radi sanacije objekta i dvorišta. Nakon završetka radova tužiteljica da nesmetano koristi podrumske prostorije. Nakon izvršenih radova da su zajednički dijelovi nekretnine odnosno podrumske prostorije i dvorište dobili na vrijednosti jer je sanirana vlaga, ožbukani zidovi te su postavljena vrata pa da se radi o radovima koji su izvršeni u korist svih suvlasnika, pa tako i tužiteljice. Tuženici su se usprotivili korištenju elaborata Joze Čotića navodeći da se radi o privatno naručenom elaboratu.

    Tuženik pod 4) nije odgovorio na tužbu, a sud je na pripremnom ročištu 6. ožujka 2018. g. odbio prijedlog tužiteljice za donošenje djelomične presude zbog ogluhe iz razloga što, po ocjeni suda, iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost zahtjeva.

    Tužbeni zahtjev konačno je uređen u podnesku od 12. travnja 2021. g. te je tužiteljica, vezano za zahtjev za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja iz točke 2. petita tužbe, zatražila uspostavu kakvo je bilo prije nego su tuženici porušili pregradni zid između praone i spreme, na način da sukladno pravilima građevinske struke i o svom trošku izvrše osobno ili putem trećih osoba radove postavljanja novog pregradnog zida između praone i spreme, koje će radove, u protivnom, izvršiti tužiteljica na trošak tuženika.

    Rješenjem broj P 4553/17 od 9. siječnja 2023. g. utvrđeno je da je nastupio prekid postupka jer je sud obaviješten da je tuženik pod 2) ZJ preminuo. Postupak je nastavljen rješenjem broj P 4553/17 od 7. lipnja 2023. g. u kojem je sud utvrdio da je nasljednica pok. ZJ njegova supruga JJ, već označena kao tužena u postupku. Nakon pravomoćnosti rješenja predmet je dobio novi poslovni broj P 4210/23.

    U postupku su izvedeni dokazi pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], skice od 3. veljače 2008. g., upravnog predmeta UP/I-362-02/08-02/00728 i predmeta ovog suda broj II P 496/07 i Pst 222/14. Sud je proveo radnju uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Ante Novakovića koji je izradio pisani nalaz i mišljenje od 8. prosinca 2020. g., saslušanjem tužiteljice, tuženika pod 1) i 2) i svjedokinje LJ.

    Stranke su popisale parnični trošak.

    Tužbeni zahtjev nije osnovan.

    U ovom postupku tužiteljica je postavila zahtjev za predaju u suposjed podrumskog prostora spremišta označenog slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A u skici lica mjesta koju je izradio sudski vještak za građevinarstvo Jozo Čotić od 3. veljače 2008. g., navodeći u podnesku od 12. travnja 2021. g. da je vještak Ante Novaković, kojeg je u ovom predmetu angažirao sud, sporni dio označio istim slovima, i navodeći da je, kao vlasnica stana kao posebnog dijela zgrade u [adresa], suvlasnica zajedničkih dijelova i uređaja iste zgrade, pa tako i podrumskih prostorija koje da isključivo koriste tuženici pod 1), 2) i 3).

    Taj dio zahtjeva tužiteljice predstavlja pravu vlasničku tužbu iz odredbe čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV) prema kojoj vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

    Budući da se radi o odnosima između suvlasnika u primjeni je i odredba čl. 46. st. 2. ZV-a prema kojoj svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

    Tužiteljica je u tužbi navela da gotovo cijeli podrumski prostor samostalno koristila prije nego što su tuženici 2008. g. izvršili određene građevinske preinake.

    Na ovom mjestu treba navesti da je sud prilikom radnje uviđaja na licu mjesta zajedno s tužiteljicom i vještakom Novakovićem nesmetano ušao u dio podrumskog prostora označen i u nalazu i mišljenju vještaka Novakovića slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A kroz ulaz u spremište koji nema postavljena ulazna vrata (fotografija broj 3 nalaza i mišljenja vještaka), da je tužiteljica ispred svih otključala vrata koja iz ovog prostora vode u dvorište navodeći da su svi suvlasnici dobili te ključeve te da je sud utvrdio da je cijeli prostor slobodno dostupan, osim prostora iza drvene rešetke između slova D, E i F, za koji je tužiteljica navela da su tuženici namijenili za njenu spremu bez da su joj predali ključeve te spreme.

    Tužiteljica je u iskazu navela da je prije radova u podrumskom prostoru posjedovala cijeli dio spreme označen slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A i da nakon izvođenja građevinskih radova od tuženika nije dobila ključeve dijela spreme koji su za nju namijenili.

    Tuženici pod 1) i 2) i svjedokinja LJ, supruga tuženika pod 2) su u svojim iskazima naveli: da je tužiteljica u spornom dijelu podruma označenom slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A uvijek koristila samo prostor spreme gdje su točke F i G pa u pravcu juga, da je taj dio bio ograđen i da je tužiteljica taj dio nesmetano koristila i imala ključeve pa da joj se nisu trebali predavati bilo kakvi ključevi (svjedokinja LJ), da je tužiteljica imala svoj ograđeni prostor za koji se govorilo da je ''ispod skala'' odnosno južno od drvene rešetke unutar praone koja da je zajednička (tužena pod 1)) odnosno da je tužiteljica oduvijek držala svoje stvari ''ispod skala'' pod lancem i katancem (tuženik pod 2)).

    Sud je u cijelosti prihvatio navode tuženika pod 1) i 2) i svjedokinje LJ i poklonio im vjeru jer sudu nije bilo prihvatljivo ni logično da tuženici imaju ključeve katanca spreme za koju su naveli da je oduvijek bila u isključivom posjedu tužiteljice.

    Što se tiče ostatka podrumskog prostora označenog slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A, zahtjev tužiteljice da joj tuženici predaju suposjed tog prostora nije osnovan jer tužiteljici suposjed nije oduzet, u što se sud i osobno uvjerio na licu mjesta, jer u ovaj prostor može nesmetano ulaziti sa strane hodnika kroz otvor bez vrata i sa strane dvorišta kroz vrata koja se zaključavaju i koje ključeve tužiteljica ima.

    Stoga je zahtjev tužiteljice za predaju u suposjed iz prve točke petita tužbe u cijelosti odbijen kao neosnovan, a isto tako i zahtjev za predaju ključeva spreme iz treće točke petita tužbe.

    Trebalo se, nakon utvrđenja da je tužiteljica suposjednica spornog dijela podruma označenog slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A, unutar kojeg je isključiva posjednica spreme položene južno iza drvene rešetke kod slova F i G, i da joj taj suposjed i isključivi posjed nisu oduzeti, osvrnuti na druga dva zahtjeva tužiteljice koji predstavljaju negatornu tužbu.

    Negatornom tužbom iz odredbe čl. 167. ZV-a, naime, zaštitu može zatražiti vlasnik, odnosno temeljem već spomenute odredbe čl. 46. st. 1. ZV-a i suvlasnik u odnosu na ostale suvlasnike, koji je uznemiravan na drugi način, a ne oduzimanjem stvari.

    Prema navodima tužiteljice tuženici su, kao suvlasnici, na spornom dijelu podruma označenog slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A poduzeli radove: rušenje pregradnog zida između praone i spreme (opisano u točki 2. petita tužbe) te su formirali tri uporabne cjeline s pregradnim vratima u produžetku aneksa prema sjeveru koje cjeline isključivo i samostalno koriste (opisano u točki 3. petita tužbe).

    Treba navesti, prije svega, da je tužiteljica u tužbi u točki 2. kao radove koje su poduzeli tuženici bez njenog znanja i protiv njene volje, osim rušenja pregradnog zida između praone i spreme, navela i: da su tuženici nad betonskom pločom zavarili sloj bitumenske trake V3, visine 15 cm te porušili potporni zid u visini od 60 cm i dužini od 2,5 m sa zapada prema istoku ulaza u zgradu.

    U podnesku od 12. travnja 2021. g. tužiteljica je ukazala sudu da je u nalazu i mišljenju vještaka Novakovića utvrđeno gdje se nalazio pregradni zid između spreme i praone pa je u tom dijelu zahtjev iz petita tužbe pod točkom II. ostao neizmijenjen.

    U odnosu na radnju postavljanja i zavarivanja sloja bitumenske trake V3, visine 15 cm nad betonskom pločom tužiteljica u podnesku od 12. travnja 2021. g. to više nije spominjala pa je sud zaključio da je u ovom dijelu povukla tužbu.

    Što se tiče radnje rušenja potpornog zida u visini od 60 cm i dužini od 2,5 m sa zapada prema istoku ulaza u zgradu u podnesku od 12. travnja 2021. g. tužiteljica je navela da je sud propustio naložiti vještaku identificirati mjesto gdje se nalazio taj porušeni potporni zid pa je predloženo naložiti vještaku identificirati prostor koji predstavlja dio nekretnine sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa], označen u skici lica mjesta Joze Čotića od 3. veljače 2008. g. slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A, i to porušeni potporni zid u visini od 60 cm i dužini od 2,5 m sa zapada prema istoku ulaza u zgradu.

    Na ovom mjestu treba ukazati da tužiteljica, na poziv suda, prilikom radnje uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke kojeg je angažirao sud (vještak Novaković), a ne vještaka kojeg je privatno angažirala tužiteljica (vještak Čotić), nije znala pokazati gdje se nalazio potporni zid koji su navodno porušili tuženici, visine 60 cm i dužini od 2,5 m te je navela da se ne može snaći gdje bi to točno bilo. Isto tako, pozvana pokazati gdje se unutar prostora označenog slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A nalaze tri uporabne cjeline sa zapadne strane s pregradnim vratima u produžetku aneksa prema sjeveru koje koriste tuženici, odgovorila je da nije vještak i da nije sastavljala tužbu pa da ni na to ne zna odgovoriti niti pokazati o čemu se radi.

    Razjašnjenje nije uslijedilo ni prilikom davanja iskaza tužiteljice jer se o postojanju porušenog potpornog zida i gradnji tri zasebne cjeline s pregradnim vratima tužiteljica nije uopće očitovala jer je jedino kazala da su došli neki meštri i da su srušili mali pregradni zid kod vrata te srušili okvir i izbili vrata.

    Sud, stoga, nije prihvatio prijedlog pun. tužiteljice da se o položaju potpornog zida visine 60 cm i u dužini od 2,5 m, koji su navodno srušili tuženici, izjasni vještak građevinske struke u dopuni nalaza i mišljenja jer bi bilo u najmanju ruku neozbiljno od vještaka tražiti nagađanje gdje se nalazio taj zid kad ni sama tužiteljica nije sudu znala pokazati gdje se taj potporni zid nalazio. Isto vrijedi i za radnju iz točke 3. petita tužbe: ni sama tužiteljica unutar prostora označenog slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A nije pokazala sudu gdje se nalaze tri uporabne cjeline koje su navodno izgradili tuženici. Drugim riječima, zadatak koji sud povjerava vještaku određen je navodima iz tužbe i temeljem pokazivanja na licu mjesta, što je u ovom slučaju u potpunosti izostalo.

    Treba napomenuti i da je zamjenik pun. tužiteljice, na poziv suda pojasniti prijedlog za dopunu vještačenja iz podneska od 12. travnja 2021. g. i to točnije navod da vještak Novaković nije identificirao prostor označen slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A na kojem se nalazio porušeni potporni zid, sudu pokazao zadnju fotografiju na listu 40 D iz predmeta II P 496/07. Radi se o prilozima uz nalaz i mišljenje vještaka Čotića, kojeg je privatno angažirala tužiteljica te je taj nalaz priložila u spis II P 496/07. Iz tog je očitovanja jasno da se uopće ne radi o dijelu podrumskog prostora unutar točaka A, B, C, D, E, F, G, H i A već o dijelu zapadno položenog dvorišta.

    To je razlog više zašto sud nije prihvatio prijedlog tužiteljice za dopunu nalaza i mišljenja: predmet ovog postupka predstavlja zahtjev iz tužbe koji, nakon zaključenja prethodnog postupka na pripremnom ročištu od 12. lipnja 2018. g., tužiteljica nije mogla uspješno promijeniti na način da zaštitu svog prava suvlasništva radi uznemiravanja zatraži radi izvršenih radova na dijelu dvorišta umjesto unutar podrumskog prostora označenog slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A, a sve temeljem odredbe čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP).

    U odnosu na rušenje pregradnog zida unutar prostora označenog slovima A, B, C, D, E, F, G, H i A nije točna tvrdnja tužiteljice iz podneska od 12. travnja 2021. g. da je u nalazu i mišljenju vještaka Novakovića utvrđeno gdje se nalazio pregradni zid između spreme i praone. Vještak je, naime, prilikom radnje uviđaja na licu mjesta naveo da se na mjestu koje je pokazala tužiteljica može samo uočiti komad metala na stropu. U nalazu i mišljenju vještak je naveo da je tužiteljica na uviđaju pokazala metalne ostatke pri vrhu zida nasuprot ulaza za koje je tvrdila da su ostaci držača vrata koja su bila dio pregradnog zida između tzv. praone i spreme, a koji da je uklonjen. Stoga je na skici lica mjesta ucrtao položaj uklonjenog pregradnog zida između tzv. praone i spreme po kazivanju tužiteljice, a ne po tragovima zatečenim na licu mjesta, kako to pogrešno interpretira pun. tužiteljice u podnesku od 12. travnja 2021. g.

    Kad se uzmu u obzir navodi tuženika pod 1) i 2) i svjedokinje LJ o tome da prilikom izvođenja zajedničkih radova svih suvlasnika uz sudjelovanje veterinarske i sanitarne inspekcije i policije, u kojima je sudjelovala i tužiteljica, na čišćenju i iznošenju smeća iz podrumskih prostorija, nije srušen bilo kakav pregradni zid, koji po riječima tuženika pod 2) tu nije nikad postojao, sud je i ovaj dio tužbenog zahtjeva ocijenio neosnovanim jer tužiteljica nije, po ocjeni suda, uspjela dokazati da je postojao pregradni zid koji su tuženici 2008. g. uklonili. Osim toga, pokazani položaj tog zida ne ukazuje da bi eventualnim rušenjem tog zida tužiteljičin suposjed bio ometan. I konačno, tužiteljica je, i pored toga što je sud proveo predloženu radnju uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Ante Novakovića koji je izradio pisani nalaz i mišljenje, djelomično uredila tužbeni zahtjev nakon ove radnje (u podnesku od 12. travnja 2021. g.) i dalje ustrajući u tome da nalaz i mišljenje vještaka Čotića iz 2008. g. kojeg je privatno angažirala predstavlja sastavni dio presude, što je u cijelosti nedopustivo.

    U odnosu na istaknuti prigovor litispendencije radi toga što se u predmetu ovog suda broj Pst 222/14 raspravlja o istoj stvari između istih stranaka sud je taj prigovor ocijenio neosnovanim jer je u predmetu Pst 222/14 dana 4. travnja 2017. g. doneseno rješenje o presumiranom povlačenju tužbe koje je postalo pravomoćno 16. svibnja 2017. g., a tužiteljica je u ovoj pravnoj stvari ustala tužbom od 22. rujna 2017. g.

    Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, budući da je tužiteljica u cijelosti izgubila spor pa je trebalo obvezati na isplatu troškova koje su imali tuženici sudjelujući u parnici.

    Tuženicima pod 1) i 2) trebalo je priznati trošak sastava odgovora na tužbu i podneska od 4. svibnja 2021. g. i zastupanja na ročištima od 23. listopada 2020. g., 12. rujna 2022. g. i 14. svibnja i 15. studenog 2024. g. po 100 bodova (ukupno 600 bodova) i trošak zastupanja na ročištima od 19. veljače 2019. g., 24. svibnja 2022. g. i 3. listopada 2024. g. i sastava podneska od 22. studenog 2022. g. po 25 bodova (ukupno 100 bodova).

    Ukupan broj bodova (700 bodova) trebalo je uvećati za zatraženo povišenje tarifnih stavki radi zastupanja tri osobe do donošenja rješenja o prekidu postupka radi smrti jednog tuženika, odnosno dvije osobe nakon tog rješenja, iz Tbr. 40. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje Tarifa) od 20% odnosno 10% i tako dobiveni broj bodova (815) pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 54. Tarife. Iznos koji se dobije na opisan način (1.630,00 EUR), trebalo je uvećati za zatraženi PDV te tako dobiti iznos od 2.037,50 EUR koji predstavlja trošak kojem su bili izloženi tuženici pod 1) i 2) sudjelujući u ovom sporu i kako je trebala glasiti odluka o troškovima postupka iz točke II. izreke presude.

    Tuženici su na iznos parničnog troška zatražili isplatu zatezne kamate, koja, u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a, tuženicima pripada od dana donošenja odluke do isplate, kako je i presuđeno. Kamata je određena po stopi iz odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

    U Splitu, 17. ožujka 2025. g.

    S U D A C :

    SANDI PETRIČIĆ

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.

    Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.