Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Poslovni broj Ovr-31/2025.-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Ines Kundić, kao sucu pojedincu u postupku osiguranja predlagatelja osiguranja 1. ĆO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. MO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. CO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po z.z. ĆO, svi zastupani po odvjetnicima iz odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d., protivnik osiguranja Dominek Vukić, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi privremene mjere, bez održavanja ročišta, 17. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za izdavanje privremene mjere kao neosnovan.

Obrazloženje

Predlagatelji osiguranja i protivnik osiguranja, kao i PO, suvlasnici su nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA BR. 29/1, cisterna i pašnjak, površine 220 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U katastarskom operatu nekretnina ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

Nekretnina dijelom predstavlja stambenu zgradu u kojoj se nalaze dvije odvojene stambene jedinice, jedna u posjedu predlagatelja osiguranja i druga u posjedu PO. Treći dio nekretnine predstavlja stambenu jedinicu, prizemnicu, u posjedu protivnika osiguranja. Posjedi svih navedenih osoba u naravi su jasno podijeljeni te je pri naslovnome sudu u tijeku izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasništva koji se vodi pod poslovnim brojem R1-11/21.

Stambenu jedinicu u posjedu predlagatelja osiguranja s barakom u posjedu protivnika osiguranja dijeli zajednički zid kroz koji idu vodoinstalacijske cijevi. Na jednoj od tih cijevi, koja pripada protivniku osiguranja, došlo je do propuštanja vode, a zbog čega je na spomenutom zajedničkom zidu, s unutarnje strane stambene jedinice u posjedu predlagatelja osiguranja, došlo do znatnog oštećenja uslijed stalnog i intenzivnog vlaženja.

Osim oštećenja na samom zidu, zbog navedenog propuštanja vode došlo je do oštećenja i na ormaru koji se nalazi uz predmetni zid te su se počeli dizati i podni laminati.

Popravak je nužno izvršiti bez odlaganja jer postoji opasnost da se zbog kontinuiranog prodora vode i nadalje uništava zid zbog čega postoji mogućnost da pojedini dijelovi zida otpadnu i uruše se na stanare. Također, zbog prodora vode na elektroinstalacije može uslijed kratkog spoja doći do požara, a što može prouzročiti tešku ozljedu ili čak i smrt osobe koja koristi prekidač za struju.

Predlagatelji osiguranja su u više navrata pokušali kontaktirati protivnika osiguranja jer je sanaciji predmetne cijevi moguće pristupiti jedino iz prizemnice u posjedu protivnika osiguranja. Međutim, predmetna je stambena jedinica zaključana i u potpunosti zapuštena te u istoj protivnik osiguranja fizički ne stanuje, iako je na adresi te barake ([adresa]) uredno prijavljen. Isto tako, suvlasnici predmetne nekretnine, kao i ostali susjedi, imaju velikih problema s navedenom prizemnicom zbog neodržavanja, zapuštenosti, legla divljih životinja i slično. Isti su se pokušavali obratiti raznim inspekcijama i institucijama, ali nažalost, potpuno bezuspješno.

Konkretno, kada su predlagatelji osiguranja saznali za nastala oštećenja, krajem studenog i početkom prosinca 2024. godine, isti su pokušali kontaktirati protivnika osiguranja. 2. predlagateljica osiguranja je u više navrata telefonskim putem pokušala nazvati protivnika osiguranja, kao i putem pošte ali bezuspješno.

Inače, protivnik osiguranja je dužan dopustiti pristup u stan, odnosno prostoriju (u ovom slučaju prizemnicu) i njihovu uporabu, ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine, i to u skladu s člankom 80. stavkom 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Isto tako, ako navedene stambene jedinice promatramo kroz prizmu samovlasništva svakog od njegovih posjednika, a što u naravi i jest situacija i što će se formalizirati kroz ranije spomenuti izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasništva, onda je protivnik osiguranja dužan omogućiti pristup svojoj prizemnici i temeljem odredaba članka 100., 107. i 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Slijedom svega navedenoga, očito je da protivnik osiguranja svojim ponašanjem odbija pustiti predlagatelje osiguranja u svoju prizemnicu kako bi isti mogli popraviti puknutu cijev zbog koje voda propušta u zajednički zid i čini štetu na imovini predlagatelja osiguranja. Zbog navedenog propuštanja vode, koja i dalje polako, ali nezaustavljivo teče, predlagateljima osiguranja prijeti nenadoknadiva šteta u vidu oštećenja njihove imovine, urušavanja predmetnoga zida, a posebice nenadoknadiva šteta u vidu potencijalnog oštećenja elektroinstalacija, a zbog čega može doći do strujnog udara, što za posljedicu može imati tjelesnu ozljedu ili smrt nekog od stanara. Ujedno se napominje da je vlaženje zida pogodno za razvoj gljivica koje stanari udišu obzirom se u tom dijelu nalazi spavaća soba.

Dakle, iz svega navedenoga proizlazi kako su predlagatelji osiguranja dokazali vjerojatnost svoje tražbine, kao i vjerojatnost da je privremena mjera potrebna da bi se spriječila nenadoknadiva šteta, i to materijalna šteta na zidu i zgradi, ali i nematerijalna šteta u vidu tjelesne ozljede ili smrti nekog od stanara ili drugih osoba.

Stoga predlagatelji predlažu da sud temeljem članka 341, 346 i 347 st. 1 toč. 9

OZ-a donese privremenu mjeru slijedećeg sadržaja:

Radi ostvarenja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja određuje se privremena mjera, te se ovlašćuju predlagatelji osiguranja da sami ili putem treće osobe (ovlaštenog obrtnika ili poduzetnika), u roku od 24 sata od primitka prijepisa ovog rješenja, saniraju oštećenu odvodnu instalaciju u stambenoj jedinici protivnika osiguranja na adresi [adresa], te se isti ovlašćuju da uz pomoć treće osobe – sudskog ovršitelja i djelatnika policije uđu u stambenu jedinicu protivnika osiguranja na adresi [adresa], radi obavljanja tih radova.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do sanacije oštećene odvodne instalacije u stambenoj jedinici protivnika osiguranja na adresi [adresa], te predlagatelj osiguranja potražuje trošak ovog postupka.

Prijedlog je neosnovan.

Naime prijedlog za određivanje privremene mjere mora biti usklađen s odredbama čl. 341 st. 1 i 2 OZ-a, odnosno mora sadržavati tražbinu čije se osiguranje traži, kakva se mjera traži i njezino trajanje, sredstvo osiguranja kojim će se mjera prisilno ostvariti, te predmet osiguranja, te navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere, te predložiti dokaze, te je dužan te dokaze po mogućnosti priložiti uz prijedlog.

Odredbom čl. 346 OZ-a propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere u st. 1 radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se priječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Radi osiguranja nenovčane tražbine, mora postojati vjerojatnost tražbine koja se može dokazivati svim dokaznim sredstvima.

Naime, iz priloženih dopisa predlagatelja osiguranja (list 35-42 spisa) proizlazi da su se predlagatleji putem punomoćnika obraćali različitim službama Državnom inspektoratu te službi za nadzor zaštite okoliša i vodopravnoj inspekciji iz razloga što je objekta koji je u isključivom posjedu protivnika osiguranja u potpunosti derutan prljav i neodržavan te se tu skupljaju štakori i razni inekti te se predlaže od nadležnih službi da provedu odgovarajući postupak i poduzmu randje od otklanjanja pretećih opasnosti. Meutim, izostalo je postupanje nadležnih službi kojima su ti dopisi upućivani. Iz priloženih fotografija proizlazi da se radi o trošnom objektu – baraka te derutnim stvarima koje okružuju navedeni objekt a koje su pobacane oko objekta odnosno zapuštenosti objekta, a sve iz razloga kako tvrdi predlagatelj osiguranja da proitvnik osiguranj ovdje ne živi iako je na adresi barake [adresa] prijavljen, te predlagatelj osiguranja nije u mogućnosti stupiti u kontakt sa protivnikom osiguranja. Prema tome nije točna tvrdnja predlagatleja da protivnik osigiuranja svojim ponašanjem odbija pustiti protivnika osiguranja u svoju prizemnicu iz razloga što protivik osiguranja ovdje duže vrijeme ne živi iako je samo prijavljen. Iz navedenih dopisa predlagatelja ne proizlazi da se u istima navodi da je došlo do propuštanja vode odnosno puknuća cijevi a upravo se privremena mjera predlaže u tom pravcu da i predlagetelj osiguranja sam i putem treće osobe ovlaštenog obrtnika u roku od 24 sata saniraju oštećenu odvodnu instalaciju u stambenoj jedinici na adresi protivnika osiguranja te da uz pomoć treće osobe i djelatnika policije uđu u navedeni stambeni prostor radi obavljanja radova. Po predlagatleju osiguranja, ukolko bi sud donio privremenu mjeru ona bi ostala na snazi do sanacije odvodne instalacije u stambenoj jedinici poritnvika osiguranja.

Rješenje o određivanju privremene mjere po svojem djelovanju i pravnim posljedicama osim izuzetno, ne smije biti indentično sa tužbenim zahtjevom, jer bi se u tavom slučaju privremenom mjerom prejudiciralo rješenje o tužbenom zahtjevu, što je protivno institutu osiguranja tražbine. Ipak, navedeni stav ne vrijedi ako se privremene mjera određuje radi sprečavanja nasilja i otklanjanja nenadoknadive štete, jer se svrha privremene mjere može postići samo ako se u cijelosti usvoji zahtjev, sud može odrediti u tom slučaju kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Prema tome privremenom mjerom se ne može prejudicirati konačna odluka, jer je cilj privremene mjere osiguranje tražbine, a ne njezino ostvarenje, a sve iz razloga jer iz samog sadržaja predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere, odnosno iz samih navoda predlagatelja nema dovoljno elemenata za donošenje predložene privremene mjere.

Nadalje, sama tvrdnja predlagatelja osiguranja za vjerojatnost nastanka štete nije dovoljna, jer predlagatelj osiguranja ne obrazlaže u čemu bi se ta šteta sastojala, odnosno posljedice štete, a koja bi bila nenadoknadiva, te ne ukazuje pobliže na opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spiječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, to je donesena odluka kao u izreci rješenja, a temeljem čl. 341 st. 1 i 2 OZ-a i članka 346 i 347 Ovršnog zakona a primjenjujući odredbu čl. 290 Ovršnog zakona.

U Rijeci, 17. ožujka 2025.

Sudac

Ines Kundić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana, a od dana dostave ovjerenog prijepisa istoga. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o njoj riješava nadležni Županijski sud.

Dna:

- pun. predlagatelja osiguranja

Pristojba: plaćeno na prijedlog izvan e-komunikacije