REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Poslovni broj: P-2262/2022-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Manestar, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, kojeg zastupaju Draženka Buntak i Anđelko Jureško, odvjetnici u Zagrebu, Radnički dol 23, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176, kojeg zastupa Lidija Lučić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 2, radi naknade štete, nakon javne glavne rasprave zaključene 5. veljače 2025. u prisutnosti odvjetničke vježbenice EM, zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 17. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 947,24 EUR s zateznim kamatama od 4. svibnja 2022. do isplate, po stopi koja se:

- do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena,

- za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8 postotnih poena,

- a od 30. prosinca 2023. do isplate određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 8 postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 111,75 EUR s zateznim kamatama od 11. ožujka 2022. do isplate, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.271,01 EUR, s zateznim kamatama od 17. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 8 postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 323,45 EUR, s zateznim kamatama od 17. ožujka 2025. do isplate, kao neosnovan.

V. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su stranke, tuženik kao osiguratelj i tužitelj kao ugovaratelj osiguranja i osiguranik, dana 16. ožujka 2021. sklopile Ugovor o osiguranju imovine, sastavni dio kojeg da su Opći uvjeti osiguranja, Opći uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika i Opis predmeta nabave kojima se određuju osigurani rizici. Sukladno odredbi čl. 2. Uvjeta za osiguranje od požara i drugih rizika i sukladno Opisu predmeta nabave, udar groma da predstavlja jedan od osnovnih osiguranih rizika, slijeodm čega da osiguranje pokriva štetu nastalu udarom groma i to uništenje i oštećenje osigurane stvari te nužne troškove osiguranika. Nadalje, kad je predmet oštećenja građevinski objekt, da su osigurani svi dijelovi tog objekta, sve ugrađene instalacije i sva oprema. Dana 24. veljače 2022. na 474,770 km autoceste A1 (Zagreb /Bosiljevo/-Ploče) na dionici d27 (Vrgorac-Ploče) da je uslijed udara groma (atmosferskog pražnjenja) došlo do oštećenja elektronske opreme u vlasništvu tužitelja (oprema na SPZ-u 69-naponska zaštita-OVP CAN double 3 - komada 1 i LED modul- CAN driver – komada 3), koje oštećenje da su otklonili djelatnici tužitelja, radi čega da je tužitelj snosio troškove otklanjanja u ukupnom iznosu od 7.979,01 kn koji da se odnose na trošak intervencije ophodara, uklanjanje posljedica prometne nezgode i izvanrednih događaja u iznosu od 329,07 kn, na postavljanje, uklanjanje i održavanje privremene regulacije prometa – slučaj E2 – osiguranje mjesta rada u iznosu od 303,43 kn, na obavljanje očevida s izradom fotodokumentacije i troškovnika u iznosu od 209,51 kn te na radove društva Telegra d.o.o. po njihovom računu u iznosu od 7.137,00 kn uvećano za PDV. S obzirom da mu je tuženik odbio naknaditi troškove otklanjanja navedenog oštećenja imovine nastalog uslijed udara groma (odštetni zahtjev da je zaprimio najkasnije 11. ožujka 2022.), to da u ovom postupku potražuje isplatu osigurnine u iznosu od 7.979,01 kn/1.058,99 EUR s zateznim kamatama na iznos od 7.137,00 kn/947,24 EUR od 4. svibnja 2022. do isplate, a na iznos od 842,01 kn/111,75 EUR od 11. ožujka 2022. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava nastanak štetnog događaja, s obzirom da iz dostavljene dokumentacije nije jasno niti da je tužitelju nastala šteta niti kako mu je ista nastala, dakle, da nisu dostavljeni dokazi o vizualnoj prepoznatljivosti navodno nastale štete, a što da je uvjet prema odredbi 100. Klauzula za osiguranje od rizika požara i nekih drugih rizika, da su prema odredbi čl. 3. Uvjeta za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika iz osigurateljnog pokrića isključene štete nastale od indirektnog udara groma te da osporava postojanje uzročno- posljedične veze između štetnog događaja i dostavljenog računa za sanaciju štete, kao i visinu eventualno nastale štete.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su tužiteljev zapisnik o štetnom događaju od 24. veljače 2022. (list 5. – 6. spisa), troškovnik otklanjanja štete (list 7. – 8. spisa), troškovnik tužitelja za radove i materijal za otklanjanje posljedica prometnih nezgoda od 5. studenog 2021. (list 9. – 18. spisa), račun društva Telegra d.o.o. izdan tužitelju (list 19. – 20. spisa), potvrda o plaćanju navedenog računa (list 21. spisa), Ugovor sklopljen 16. ožujka 2021. između tužitelja kao ugovaratelja osiguranja i tuženika kao osiguranika (list 22. – 58. spisa), tuženikovi Opći uvjeti za osiguranje imovine od 15. listopada 2007. (list 59. – 64. spisa), informacije ugovaratelju osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju (list 65. spisa), tuženikovi Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika 08.011-021 (list 66. – 70. spisa), tuženikova obavijest o zaprimanju odštetnog zahtjeva od 11. ožujka 2022. (list 71. spisa), tužiteljeva prijava štete od 8. ožujka 2022. (list 72. spisa), tuženikovi Opći uvjeti za osiguranje imovine OUI-IMV- 1018 (list 80. – 85. spisa), tuženikovi Uvjeti za osiguranje strojeva od loma i nekih drugih rizika 09.011-021 (list 86. – 88. spisa), tuženikove Klauzule za osiguranje od rizika požara i nekih drugih rizika i osiguranje od rizika loma stroja KL0809K1 (list 89. – 94. spisa), javnobilježnički ovjerena pisana izjava svjedoka VM (list 106. spisa), polica osiguranja imovine 09-0000022997 izdana od strane tuženika (list 119. spisa) te je izveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za elektrotehniku Igoru Finku (list 127. – 135. spisa – pisani nalaz i mišljenje, list 149. – 151. spisa – usmeni iskaz vještaka i list 163. – 169. spisa – pisana dopuna nalaza i mišljenja).

4. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., dalje u tekstu: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora jest isplata osigurnine za imovinsku štetu nastalu na imovini tužitelja i to svjetlosno promjenjivoj signalizaciji (SPZ) kao opremi autoceste A1 (Zagreb-Ploče) uslijed udara groma/munje tijekom grmljavinskog nevremena od 7. veljače 2022.

6. Među strankama je nesporno sklapanje Ugovora o osiguranju imovine između tuženika kao osiguratelja i tužitelja kao ugovaratelja osiguranja i osiguranika koji je bio u primjeni od 4. ožujka 2021. do 3. ožujka 2022.

7. Sporno je da li je opisana imovina tužitelja oštećena, ako jest, kada i što je bio tomu uzrok, da li su oštećenja koja su posljedica tog uzroka uopće pokrivena sklopljenim Ugovorom o osiguranju imovine te visina eventualno nastale štete.

8. Prema odredbi čl. 1. Ugovora o osiguranju predmet tog ugovora jest osiguranje imovine, osiguranje od odgovornosti iz djelatnosti i odgovornosti prema zaposlenicima, a u svemu prema ponudi osiguratelja od 8. veljače 2021., Opisu predmeta nabave, Troškovniku A1, A2, A3 i B, Rekapitulaciji troškovnika i Uvjetima osiguranja osiguratelja.

9. Prema odredbi čl. 5. Ugovora o osiguranju imovine osiguranici rizici određeni su u Opisu predmeta nabave, koji se spominje u odredbi čl. 2. tog Ugovora i u odredbama Uvjeta za osiguranje od rizika požara i drugih rizika, Uvjeta za osiguranje od rizika loma stroja i drugih rizika, Uvjeta za osiguranje od rizika provalne krađe i razbojništva, vandalizma, obične krađe, krivotvorine, Uvjeta za osiguranje od rizika loma stakla i Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti, a osiguratelj je dužan pri izradi polica osiguranja uvažiti uvjete određene u navedenom Opisu predmeta nabave te u svojim općim uvjetima ako isti nisu u suprotnosti s Opisom predmeta nabave i predmetnim Ugovorom.

10. Dakle, iz navedenih odredaba se zaključuje, a što je izričito potvrđeno i u čl. 20. Ugovora o osiguranju imovine, da sastavni dio Ugovora o osiguranju imovine čine kako Opis predmeta nabave, kao sastavni dio Dokumentacije o nabavi, tako i tuženikovi opći uvjeti osiguranja, ali u slučaju njihovog neslaganja, prednost imaju odredbe iz Opisa predmeta nabave.

11. Tako je u uvodnim napomenama sadržanim u Opisu predmeta nabave navedeno da isti sadrže neke uvjete osiguranja koji se odnose na osigurateljna pokrića koje tužitelj kao naručitelj izričito traži od podnuditelja u postupku javne nabave usluga osiguranja, dok će se ostali uvjeti osiguranja i isključenja osiguranja primjenjivati ako nisu u suprotnosti s uvjetima osiguranja iz Opisa predmeta nabave. Nadalje se napominje da ponuditelj dostavlja svoje službene uvjete osiguranja u sklopu ponude, ali da prednost imaju uvjeti koje je u predmetnoj dokumentaciji propisao naručitelj, dok se uvjeti ponuditelja primjenjuju samo ako nisu u suprotnosti s uvjetima naručitelja. Ponuditelj ne smije ograničavati pokrića i uvjete koje je propisao naručitelj, uvođenjem dodatnih podlimita, franšiza, karenci i/ili samopridržaja.

12. U Opisu predmeta nabave, u dijelu koji se odnosi na Troškovnik A – osiguranje imovine, navodi se da je osigurana imovina tužitelja prema njegovim poslovnim knjigama ili financijskoj evidenciji, a koja je u njegovom vlasništvu ili mu je dana na upravljanje ili mu je predana u posjed uz pridržaj prava vlasništva ili koju je on uzeo u zakup, kao i druga imovina za koju tužitelj može biti odgovoran pa ima interes da se ne dogodi osigurani slučaj, jer bi pretrpio neki materijalni gubitak. Kada se radi o građevinskim objektima i drugim nepokretnim objektima, navedeno je da se smatraju osiguranima svi dijelovi građevinskog objekta, sve ugrađene instalacije i sva ugrađena oprema (strana 1).

13. Nadalje, u Opisu predmeta nabave, kao jedna od osnovnih osiguranih opasnosti (rizika) se navodi opasnost od udara groma, dakle, navodi se da su osiguranjem pokrivene štete koje na osiguranim stvarima prouzroči grom djelovanjem snage ili topline, kao i štete od udarca predmeta srušenog gromom (strana 2).

14. Pored toga se navodi da se osiguranje odnosi osiguranje strojeva od loma i drugih rizika, pri čemu se lomom stroja smatra oštećenje ili uništenje osigurane stvari zbog, između ostalog, udara električne energije na električnu opremu, a kao primjer se navode oštećenja uslijed povećanja napona ili indukcije kao posljedica udara groma ili atmosferskog naboja i dr.(strana 6).

15. Osiguranje strojeva od loma izričito pokriva troškove pronalaska mjesta nastanka osiguranog slučaja, troškove koji su nastali zbog sanacije štete (zemljani radovi asfaltiranje, popločavanje i sl.), troškovi same sanacije štete (rastavljanje i sastavljanje), troškovi dovođenja mjesta štete u prvobitno stanje (raščišćavanje i čišćenje) i troškove koji su nastali poduzimanjem mjera sprečavanja i smanjenja štetnih posljedica nakon nastanka osiguranog slučaja (strana 6).

16. Naposljetku, u Troškovniku A1 – osiguranje imovine – izričito se kao osigurana opasnost (rizik) navodi požar i udar groma, dok se u Troškovniku A2 – osiguranje strojeva od loma i drugih rizika – izričito navodi da je osigurana sva oprema ceste, a posebno prometna signalizacija dinamička – SPZ i semaforizacija te druga elektro oprema ceste.

17. Dakle, elektronička oprema ceste za koju tužitelj tvrdi da je oštećena (svjetlosno prometna signalizacija SPZ na autocesti A1 Zagreb-Ploče) u veljači 2022. jest bila pokrivena ugovorenim osiguranjem, udar groma jest bio pokriveni osigurateljni rizik te su i sve štete koje su nastale udarom groma, izravno kao posljedica iznenadnog povećanja električnog napona ili neizravno kao posljedica udarca predmeta koji je pao uslijed udarca groma, bile pokrivene ugovorenim osiguranjem imovine.

18. Ovdje valja napomenuti da postoji određena diskrepancija između datuma nastanka štetnog događaja koji se spominje u samoj tužbi te u tužiteljevoj prijavi tuženiku nastale štete i onoga što se navodi u tužiteljevom zapisniku o štetnom događaju te u pisanoj, javnobilježnički ovjerenoj, izjavi svjedoka ZM.

19. Naime, u tužbi i u prijavi nastale štete se navodi da se je oštećenje dogodilo 24. veljače 2022., dok se u zapisniku o štetnom događaju, koji je sastavljen 24. veljače 2022. od strane ZM, navodi da je temeljem prijave poslovođe elektroodržavanja TJO Vrgorac utvrđeno da su uslijed grmljavinskog nevremena dana 7. veljače 2022. u 13,30 sati nastala oštećenja na SPZ-u 69 (naponska zaštita-OVP CAN double 3 – komada 1, LED modul – CAN driver – komada 3), dakle, proizlazilo bi da su oštećenja nastala 7. veljače 2022. tijekom grmljavinskog nevremena.

20. Također, u pisanoj izjavi svjedoka ZM, koji je zaposlen kod tužitelja na radnom mjestu voditelja tehničke jedinice održavanja Vrgorac, navodi se da je on 24. veljače 2022. zaprimio od poslovođe elektroodržavanja TJO Vrgorac, SM, prijavu o oštećenjima na svjetlosno promjenjivoj signalizaciji odnosno na SPZ- u do kojih je došlo uslijed grmljavinskog nevremena 7. veljače 2022, nakon čega da je odmah otišao na lokaciju SPZ-a i fotografirao nastala oštećenja te napravio zapisnik o štetnom događaju. Isti je dodao da je tijekom dana 7. veljače 2022. na području Vrgorca vladalo grmljavinsko nevrijeme te da su oštećenja popravljena od strane ugovornog izvođača Telegra d.o.o.

21. Stoga je sud utvrdio da su predmetna oštećenja nastala 7. veljače 2022. , a da je sam zapisnik kojim se ista utvrđuju, a sastavni dio kojeg su i fotografije nastalih oštećenja, sastavljen 24. veljače 2022., koji datum je onda pogrešno od strane tužitelja i njegova punomoćnika uzet kao datum nastanka štetnog događaja (napominje se da je na ročištu za glavnu raspravu od 17. listopada 2024. tužitelj ispravio tužbu u pogledu činjeničnog navoda koji se tiče datuma nastanka štetnog događaja, umjesto 24. veljače 2022., da ispravno treba stajati 7. veljače 2022., za što je tuženik smatrao da predstavlja preinaku, kojoj se je protivio i istaknuo prigovor zastare u odnosu na novopostavljeni tužbeni zahtjev, ali kako time tužba nije preinačena, u smislu odredbe čl. 191. st. 1. ZPP-a, već se radi o ispravku činjeničnog navoda zbog kojeg tužbeni zahtjev nije promijenjen, u smislu odredbe čl. 191. st. 3. ZPP-a, to nije bilo mjesta odlučivanja o preinaci tužbe, niti prigovoru zastare).

22. Radi utvrđenja točnog uzroka oštećenja na tužiteljevoj opremi autoceste A1 i to na ''SPZ-u /svjetlosno promjenjivoj signalizaciji/ 69-naponska zaštita – OVP CAN double 3-komada 1 i LED modul-CAN driver – 3 komada)'', do kojih je navodno došlo tijekom grmljavinskog nevremena koje se je dogodilo 7. veljače 2022. (da li je uzrok oštećenja povećanje napona uslijed udarca groma ili nešto drugo) te radi utvrđenja opsega i visine nastalih oštećenja, kao i troškova koji su bili potrebni za njihovo otklanjanje, sud je odredio izvođenje dokaza vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za elektrotehniku, Igoru Finku, dipl. ing. elektrotehnike.

23. Vještak je naveo da je pregledao fotografije, koje su sastavni dio Zapisnika o štetnom događaju 214/2022, izrađenog od strane zaposlenika tužitelja ZM, dijelove svjetlosno prometne signalizacije 69 za koje se tvrdi da su oštećeni – prenaponsku zaštitu – OVP CAN double 3 (1 komad) te LED modul-CAN driver (3 komada). Nadalje, da se iz tih fotografija vidi da je zaštitna ograda koja sprečava izlijetanje vozila s ceste, a ujedno štiti i opremu, neoštećena, slijedom čega je vještak kao uzrok nastanka štete isključio udarac vozila ili neki drugi mehanički uzrok. Vještak je naveo da je od Državnog hidrometeorološkog zavoda zatražio podatke o meteorološkim uvjetima na navedenom području za sporno razdoblje te da je iz izvješća kojeg je dobio vidljivo da je za predmetnu mikrolokaciju (474,77 km autoceste A1 Zagreb-Ploče, dionica d27 Vrgorac-Ploče, pokraj mjesta Plina Jezero) na dan 7. veljače 2022. u razdoblju od 13,40 do 14,15 sati evidentirana umjerena do jaka grmljavina (električno pražnjenje pri kojem se vidi bljesak i čuje grom). Stoga je vještak mišljenja da je uzrok tužiteljeve opreme autoceste pojava prenapona uzrokovanog udarom munje, na koji način je došlo do oštećenja elektroničkih sklopova. Oštećeni elektronički moduli prenaponske zaštite i 3 komada LED drivera (napajanja) da ukazuju da je udar munje bio u neposrednoj blizini SPZ uređaja. U pogledu troškova sanacije, vještak je naveo da su isti obračunati sukladno službenom tužiteljevom cjeniku za radove otklanjanja prometnih nesreća u iznosu od 842,01 kn, a da su radovi izvođača radova Telegra d.o.o. u iznosu od 7.137,00 kn obračunati prema tadašnjim komercijalnim uvjetima na tržištu. Stoga da ukupni troškovi sanacije oštećenja elektroničke opreme nakon udara munje iznose 7.979,01 kn uvećano za PDV, dakle, 9.973,76 kn ili 1.323,75 EUR.

24. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

25. Tuženik je smatrao da su nalaz i mišljenje i usmeni iskaz vještaka proturječni po pitanju uzroka štete, budući da je vještak u svom iskazu naveo da nije pronašao fizičke dokaze udara groma, a svejedno isti navodi kao uzrok štete, dok se po pitanju visine nastale štete nalaze i mišljenje ne mogu ispitati pa je predložio obnoviti vještačenje po drugom vještaku.

26. Provjerom računa izvođača radova otklanjanja štete Telegra d.o.o. utvrđeno je da se isti odnosi na trošak interventnog otklanjanja prijavljenih kvarova na PIS-u (22. veljače 2022. i 9. ožujka 2022.) – 4 sata, popravak neispravnog dijela u prostorijama izvršitelja usluge (24. veljače 2022.) – 8 sati i CAN-driver – 7 komada.

27. S obzirom da iz spisa (javnobilježnički ovjerene pisane izjave svjedoka ZM, koji je sastavljao Zapisnik o štetnom događaju 214/2022 te samog tog Zapisnika, kao i pribavljenih podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda) proizlazi da je do udara munje, dakle, oštećenja tužiteljeve opreme, došlo 7. veljače 2022., ali da je o tom štetnom događaju ZM obaviješten tek 24. veljače 2022., kojom prilikom je izašao na teren i utvrdio nastala oštećenja koja je fotografirao i unio u Zapisnik o štetnom događaju 214/2022, dakle, da su oštećenja na dan 24. veljače 2022. još uvijek postojala, to nije bilo jasno kako su se radovi interventnog otklanjanja koje je Telegra d.o.o. poduzimala 22. veljače 2022. mogli odnositi na predmetna oštećenja te kako je moguće da je Telegra d.o.o. svih 7 komada CAN-drivera (napajanja) koristila za otklanjanje štete iz predmetnog štetnog događaja.

28. Kako je postojala opravdana sumnja da se račun Telegre d.o.o. odnosi na otklanjanje oštećenja nastalih u barem dva štetna događaja pa da isti ne može biti u cijelosti uzet u obzir prilikom utvrđivanja visine štete u konkretnom slučaju, to je naloženo vještaku Finku da dopuni nalaz i mišljenje tako što će navesti koje su radnje bile potrebne za otklanjanje štete opisane u Zapisniku o štetnom događaju 214/2022 od 24. veljače 2022. te u osnovnom nalazu u mišljenju i utvrditi koja je bila tržišna cijena tih radnji, uzimajući u obzir i cijenu materijala koji je morao biti utrošen za otklanjanje predmetne štete.

29. U dopuni nalaza i mišljenja vještak Fink navodi da je zatražio pojašnjenje od izvođača radova Telegra d.o.o. u pogledu nastale diskrepancije u količinama koje u bile evidentirane u Zapisniku o štetnom događaju od 24. veljače 2022. i ispostavljenog računa.

30. Iz dostavljenog očitovanja Telegre d.o.o. proizlazi da su njeni radnici pozvani radi otklanjanja kvara na SPZ 69 TJ Vrgorac, da su isti otišli na teren 22. veljače 2022. i ustanovili da SPZ 69 javlja grešku na LED modulima DRV4, DRV5, DRV6, DRV7, DRV8, DRV9 i DRV10, da su dijagnostikom utvrdili kvar LED modula DRV8, DRV9 i DRV10 i zaštite OVP_CAN-Double i nakon toga izvršili demontažu neispravnih LED modula (3 kom) i OVP_CAN-Double (1 kom) kako bi iste tvornički popravili (2 servisera radilo svaki po 1 sat, ukupno 2 sata). Dana 24. veljače 2022. u njegovim prostorijama da su popravljeni navedeni neispravni LED moduli (tako što je na na istima izvršena zamjena CAN_DRV modula – 1 serviser je radio 8 sati). Međutim, da SPZ 69 i dalje nije funkcionirao te je prilikom terenske intervencije 9. ožujka 2022. utvrđeno da su i na LED modulima DRV4, DRV5, DRV6 i DRV7 moduli CAN_DRV također neispravni, slijedom čega je na licu mjesta izvršena zamjena tih CAN_DRV modula (4 kom), nakon čega je SPZ 69 normalno funkcionirala (2 servisera su radila svaki po 1 sat, ukupno 2 sata). Dakle, da je ukupno za popravak utrošeno 7 komada CAN_DRV modula, 3 prilikom tvorničkog popravka 24. veljače 2022., a 4 prilikom terenske intervencije 9. ožujka 2024.

31. Stoga se je vještak Fink očitovao da su računom Telegre d.o.o. obuhvaćene sve komponente i radni sati koji su bili potrebni da se SPZ 69 TJ Vrgorac vrati u punu funkciju povodom predmetnog štetnog događaja.

32. Na dopunski nalaz i mišljenje vještaka Finka stranke prvotno nisu imale prigovora, ali je na ročištu od 5. veljače 2025. tuženik izjavio da istomu prigovora iz istih razloga zbog kojih je prigovorio osnovnom nalazu i mišljenju, bez traženja dopunskog očitovanja vještaka.

33. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Finka, jer su isti jasni i logični i, stoga, objektivno provjerljivi, sukladni ispravama u spisu te izrađeni u skladu s pravilima konkretne znanosti i struke.

34. Zaključak je suda da iz izvedenih dokaza jasno proizlazi da je uzrok oštećenja na tužiteljevoj opremi autoceste A1 i to na ''SPZ-u /svjetlosno promjenjivoj signalizaciji/ 69 TJ Vrgorac udar munje (groma), budući da nastala oštećenja na LED modulima (ukupno sedam komada CAN_DRV modula) i naponskoj zaštiti OVP_CAN-Double (jedan komad), koji su sastavni dio opreme (SPZ 69) odgovaraju povećanju napona kao posljedici udara munje (groma), da je Državni hidrometeorološki zavod 7. veljače 2022. na tom području zabilježio pojavu nevremena s umjerenom do jakom grmljavinom te da iz dostavljenih fotografija ne proizlazi da bi do opisanih oštećenja došlo uslijed mehaničkog udarca.

35. S obzirom da se radi o osiguranom riziku i šteti nastaloj na osiguranoj imovini tužitelja, to je tuženik dužan tužitelju isplatiti osigurninu u visini troškova sanacije nastale štete, a koji odgovaraju iznosu računa izvođača radova Telegra d.o.o. (bez PDV-a) u visini od 7.137,00 kn/947,24 EUR

36. Međutim, tužitelj nema pravo na naplatu u okviru osigurnine iznosa od 329,07 kn po osnovi intervencije vlastitog ophodara (uklanjanje posljedica prometne nezgode i izvanrednih događaja do 3 sata), niti iznosa od 303,43 kn po osnovi postavljanja, uklanjanja i održavanja privremene regulacije prometa slučaj A – osiguranje mjesta rada, a niti iznosa od 209,51 kn po osnovi obavljanja očevida s izradom fotodokumentacije i troškovnika.

37. Naime, radi se o radnjama koje su poduzeli radnici tužitelja u okviru redovnih poslova njihova radnog mjesta, za koje poslove su primili plaću, dakle, po osnovi poduzimanja tih radnji za tužitelja nije nastalo izvanredno umanjenje imovine, koje bi mu tuženik bio dužan sanirati isplatom osigurnine.

38. Osim toga, vlastite radnje za koje tužitelj zahtijeva isplatu osigurnine prema cijenama iz vlastitog cjenika svode se na evidentiranje oštećene opreme i omogućavanje njenog popravka od strane treće osobe, u ovom slučaju Telegre d.o.o. te na sastavljanje obračuna nastale štete.

39. Međutim, u slučaju nastanka osiguranog slučaja osiguranik je dužan isti prijaviti osiguratelju, a da bi to učinio, osiguranik mora prethodno ustanoviti da je njegova osigurana imovina oštećena i za to utvrđenje mu ne pripada posebna naknada, kao što mu ne pripada posebna naknada za sastavljanje troškovnika u kojem je popisao troškove sanacije nastalih oštećenja.

40. Omogućavati osiguraniku da naplati osigurninu za te radnje značilo bi da se osigurnina isplaćuje za samo prijavljivanje osiguranog slučaja, što je nedopustivo.

41. Stoga je tužbeni zahtjev valjalo prihvatiti u pogledu isplate iznosa od 7.137,00 kn/947,24 EUR, a odbiti u pogledu isplate iznosa od 842,01 kn/111,75 EUR s zateznim kamatama.

42. Na dosuđeni iznos od 947,24 EUR tužitelju bi pripadale zatezne kamate od dana kada je tuženik primio obavijest o osiguranom slučaju, sukladno odredbi čl. 943. st. 4. ZOO-a, što je prema navodima tužbe bilo 11. ožujka 2022., a što tuženik nije osporio, ali kako se tužbom zatezne kamate na taj iznos potražuju tek od 4. svibnja 2022., to su tužitelju zatezne kamate od tog dana i dosuđene.

43. Zatezne kamate obračunavaju se po stopi koja je odredbom čl. 29. st. 2. ZOO- a određena za potraživanja proizašla iz trgovačkih ugovora.

44. Budući da je tužitelj uspio s zahtjevom za isplatu iznosa od 947,24 EUR, a nije uspio s zahtjevom za isplatu iznosa od 111,75 EUR, proizlazi da je tužitelj u ovoj parnici uspio u omjeru od 89,45% (947,24 EUR/1.058,99 EUR=0,89447), a tuženik u omjeru od 10,55%, a kada se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika, proizlazi da je tuženik dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 78,90%, dok je tuženik svoje troškove dužan sam snositi.

45. Prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.058,99 EUR, sadržaju postavljenog zahtjeva i uspjehu u parnici, tužitelju pripada naknada za tužbu u iznosu od 147,94 EUR (78,90% od 187,50 EUR, sukladno Tbr. 7/1 i Tbr. 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /Narodne novine, broj: 138/2023., dalje u tekstu: OT/), za podnesak od 2. lipnja 2023. u iznosu od 147,94 EUR (78,90% od 187,50 EUR, sukladno Tbr. 8/1 i Tbr. 46 OT-a), za ročište od 17. listopada 2023. u iznosu od 73,97 EUR (78,90% od 93,75 EUR, sukladno Tbr. 9/2 i Tbr. 46 OT-a), za podnesak od 13. rujna 2024. u iznosu od 147,94 EUR (78,90% od 187,50 EUR, sukladno Tbr. 8/1 i Tbr. 46 OT-a), za ročište od 17. listopada 2024. u iznosu od 147,94 EUR (78,90% od 187,50 EUR, sukladno Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), za ročište od 5. veljače 2025. u iznosu od 147,94 EUR (78,90% od 187,50 EUR, sukladno Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), za plaćeni predujam za vještačenje u iznosu od 394,50 EUR (78,90% od plaćenih 500,00 EUR) i za sudsku pristojbu za tužbi i presudu u iznosima od po 31,42 EUR (78,90% od 39,82 EUR, sukladno Tbr. 1/1 i Tbr. 2/1 Uredbe o tarifi sudskih pristojbi /Narodne novine, broj: 37/2023./), dakle, ukupno mu pripada 1.271,01 EUR s zateznim kamatama od dana donošenja predmetne presude do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a).

46. Ne pripada mu naknada za podneske od 20. lipnja 2024. (požurnica) i 10. srpnja 2024. (prijedlog za produljenje roka za uplatu predujma za vještačenje), jer ti podnesci po svom sadržaju nisu bili potrebni za vođenje predmetnog postupka, u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a (požurnica), a i nastali su mu njegovom vlastitom krivnjom pa ih ne može prevaliti na tuženika po načelu uspjeha u parnici (zahtjev za produljenje roka).

47. Stoga je preko iznosa od 1.271,01 EUR do zahtijevanog iznosa od 1.594,46 EUR, za iznos od 323,45 EUR s zateznim kamatama, zahtjev tužitelja za naknadu troškova valjalo odbiti kao neosnovan.

48. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 17. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ivana Manestar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.

U sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a, izuzev zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a, i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

- tužitelju po punomoćnici

- tuženiku po punomoćnici