REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3957/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jelena Kunac, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., OIB 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3061/2022-3 od 16. travnja 2024. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-828/2017-80 od 22. srpnja 2022. te protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3061/2022-3 od 16. travnja 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-828/2017-80 od 22. srpnja 2022. u točki II. izreke, a ukinuta prvostupanjska presuda u točkama V., VI. i VII. izreke te u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (točka II. izreke), u sjednici održanoj 17. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu kojim se pobija presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3061/2022-3 od 16. travnja 2024. odbija se.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu kojim se pobija rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3061/2022-3 od 16. travnja 2024. odbacuje se.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3061/2022-3 od 16. travnja 2024.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica je naznačila pitanja koja smatra važnim pravnim pitanjima za odluku o sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
„1. Da li je tužiteljica preinačila tužbeni zahtjev odnosno povukla dio istog kada je po pojedinom kriteriju/kvalifkatornoj okolnosti za naknadu štete po provednom vještačenju specificirala potraživanja po svakom od tih kriterija, na način da je po nekim povećala a po nekim smanjila potraživanja, kada pri tome zbroj tako specificiranih potraživanja nije veći odnosno nije manji od ukupnog iznosa zatraženog u tužbenom zahtjevu kojim je tužiteljica tražila iznos naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te tuda pomoć i njegu u jednom ukupnom iznosu, i koji se tokom postupka nije izmjenio? Odnosno, da li je preinačila tužbeni zahtjev/povukla dio istog kada je utuženi iznos „prerapodjelila” po kvalifikatornim okolnostima, a da se pritom jedinstveni utuženi iznos nije promijenio?
2. Da li je parnični Sud dužan navesti valjane razloge i jasno obrazložiti zašto nije prihvatio tužiteljeve dokazne prijedloge, odnosno zašto je odustao od provođenja dokaznog prijedloga za koji je ranije odlučio da će ga provesti, i to naročito pokraj izričitog tuženikovog osporavanja pravno relevantnih činjenica, radi utvrđenja kojih je tužitelj i predlagao izvođenje tih dokaza?
3. Da li je parnični Sud dužan pozvati parničnu stranu na dostavu ovjerenih prijevoda isprava sastavljenih na stranom jeziku?
4. Da li je parnični Sud dužan pozvati parničnu stranu na dostavu ovjerenih prijevoda isprava sastavljenih na stranom jeziku ukoliko suprotna strana istakne prigovor ne postojanja prijevoda nakon zaključenja pripremnog ročišta?
5. Smatra li se da je sadržaj strane isprave koja nije dostavljenja u prijevodu nesporan između parničnih stranka, ako istom nije prigovoreno odmah po primitku takve isprave.
6. Da li I-stupanjski sudovi i II-stupanjski sudovi, u obrazloženju svojih presuda donesenih u postupcima za naknadu neimovinske štete moraju navoditi i obrazlagati kolike su iznose naknade štete utvrdili za svaku pojedinu kvalifikatornu okolnost neimovinske štete, sukladno odredbi čl. 1100. st.2. kako bi ista presuda bila jasna svakom građaninu i kako bi se ista mogla ispitati i usporediti s Orijentacijskim kriterijima, ili isto ne trebaju navoditi i obrazlagati, već samo navesti ukupno dosuđeni iznos po osnovu naknade neimovinske štete?
7. Da li I-stupanjski sudovi, a u obrazloženju svojih presuda donesenih u postupcima za naknadu neimovinske štete moraju navoditi i obrazlagati iz kojeg razloga su dosudili iznose koje su manji ili viši od onih predloženih Orijentacijskim kriterijima i da li moraju navesti koje su sve okolnosti uzeli u obzir prilikom utvrđivanja dosuđenog iznosa, te trebaju li iz istih razloga navoditi i obrazlagati koje su okonosti uzeli i u obzir i kako su iste cijenili prilikom utvrđivanja naknade?
8. Da li se šepanje koje je uvijek vidljivo trećim osobama ima smatrati naruženjem teškog stupnja? Odnosno da li se šepanje koje je uočljivo sudu odnosno sucu kao laiku već nakon što je tužiteljica hodala samo 10ak metara po sudnici, ima smatrati teškim naruženjem koje je uvijek vidljivo trećima, a napose u kombinaciji s brojnim drugim nemalim ožiljcima?
9. Da li povremeni bolovi koje je tužiteljica trpila tijekom trajanja liječenja pa sve do njegovog završetka ili barem do stabilizacije zdravstvenog stanja predstavljaju zaseban činjenični kriterij pri odmjeravanju visine pripadajuće naknade ili se predstavljaju zaostalu posljedicu koja je element činjeničnog kriterija trajne posljedice smanjenja životne aktivnosti?
10. Mogu li se povremenih bolova koje je tužiteljica trpila tijekom trajanja liječenja pa sve do njegovog završetka ili barem do stabilizacije zdravstvenog stanja predstavljaju zaseban činjenični kriterij pri odmjeravanju visine pripadajuće naknade ocjenjivati kroz činjenični kriterij trajne posljedice smanjenja životne aktivnosti prije nego je liječenje završeno ili barem zdravstveno stanje stabilizirano?
11. Da li se nelagoda koju je tužiteljica trpili tijekom trajanja liječnja treba uzeti u obzir prilikom ocjene trajanja i intenziteta bolova?
12. Da li Sud ima adekvatna znanja i vještine da sam donese ocjenu o nelagodama koje je tužiteljica trpila tijekom trajanja liječenja pa sve do njegovog završetka ili barem do stabilizacije zdravstvenog stanja, ukoliko iste vještaci nisu cijenili, niti dali ocjenu o istom ili je dužan na tu okolnost provesti predloženi dokaz medicinskim vještačenjem?“.
3. Tuženik je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije, te je zatražio naknadu troška istog.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu pravna pitanja koja ima u vidu odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime, iz sadržaja postavljenih pitanja i cjelokupnog obrazloženja prijedloga za dopuštenje revizije jasno proizlazi da se postavljenim pitanjima pokušava dovesti u sumnju pravilnost činjeničnog stanja, a što svakako nije razlog za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije. Osim toga, za naglasiti je da su pojedina pitanja (primjerice drugo, treće, četvrto i šesto pitanje) predstavljaju prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, a koja kao takva i sama za sebe također ne opravdavaju intervenciju ovog suda u smislu dopuštenja revizije.
5. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješeno je kao u stavku I. izreke.
6. U odnosu na pobijano drugostupanjsko rješenje, kojim je u točki I. potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-828/2017-80 od 22. srpnja 2022. u točki II. izreke kojim je dopuštena preinaka tužbe učinjena na ročištu 6. srpnja 2022., treba reći da nije riječ o rješenju u smislu odredbe čl. 400. ZPP, slijedom čega je u tom dijelu prijedlog nedopušten. Jednako tako, niti rješenje drugostupanjskog suda u točki II. izreke kojim je ukinuta prvostupanjska presuda u točkama V., VI. i VII. izreke te u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje nije rješenje u smislu odredbe čl. 400. ZPP budući da istim postupak nije pravomoćno završen.
7. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. u vezi čl. 400. ZPP, riješeno je kao u stavku II. izreke ovog rješenja.
8. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer ta parnična radnja nije bila potrebna u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP (stavak III. izreke).
Zagreb, 17. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
