REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1089/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Bogdanu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika ZO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Sanjinu Piljiću, odvjetniku u Vukovaru, radi utvrđenja bračne stečevine i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-216/2024-3 od 17. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P Ob-75/2022-32 od 6. lipnja 2024., u sjednici od 17. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja u dijelu u kojem nije udovoljeno tužbenom zahtjevu tužiteljice radi isplate jedne polovice anuiteta kredita kako je to presuđeno pod III izreke presude suda prvog stupnja.
2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužiteljica zbog pitanja:
„Može li se tijekom sudskog spora za isplatu pola rata/anuiteta kredita po pravnom temelju stjecanja bez osnove sukladno čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima imovina stečena tijekom bračne zajednice koja je plaćena sredstvima tih istih kredita automatizmom smatrati zajedničkom imovinom oba bivša bračna druga, ili je za takav stav nužno da bivši bračni drug koji nije upisan kao vlasnik imovine ujedno traži donošenje sudske odluke kojom se on utvrđuje suvlasnikom predmetne imovine?
Je li moguće da bračni drug unutar i tijekom bračne zajednice stječe vlastitu imovinu koja je stečena putem kredita?
Je li sud tijekom vođenja postupka i donošenja odluke dužan isto temeljiti u odnosu na pravnu osnovu koja je navedena u historijatu tužbe, kao i u žalbi (čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima - odredbe koje se odnose na stjecanje bez osnove)?
Ima li bivši bračni drug pravo temeljem čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima (stjecanje bez osnove) od drugog bivšeg bračnog druga potraživati isplatu pola rata/anuiteta kredita koji su plaćani tijekom bračne zajednice, a kojima je samo drugi bivši bračni drug povećao vrijednost svoje imovine, tj. stekao vlastitu imovinu?“,
za koja tvrdi da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti sukladno odredbama čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP).
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog je neosnovan.
5. Prema ocjeni ovog suda odgovori na pitanja koja postavlja tužiteljica ovise o okolnostima svakog konkretnog slučaja i konkretnim činjeničnim utvrđenjima koja se tiču samo ovog spora , a koja se pored toga baziraju na činjenicama koje u ovom sporu nisu niti utvrđivane niti ih je tužiteljica dokazala, a to je da su iz sredstva kredita koji su podizani za vrijeme trajanja bračne zajednice stjecana imovina koja je posebna imovina tuženika.
6. Stoga ne radi se o pitanjima koja su važna za jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu zbog čega je odlučeno kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 17. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić
