P Ob-628/2023-13

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  IM E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Krasni Batarelo, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Damiru Đapiću, odvj. u Splitu, tuženika pod 1) ZI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupan po pun. Draganu Mijoču, odvj. u Splitu i tužene pod 2) BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđivanja očinstva nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti, zaključene dana 03. veljače 2025. u nazočnosti tužiteljice, zam. pun. tužiteljice Paole Dokić, odvj. vježbenica u OD Đapić i Santica, odvj. u Splitu, tuženika pod 1), zam. pun. tuženika pod 1) Vedran Lambaša, odvj. u Splitu i tužene pod 2), a objavljene dana 17. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se kako je tuženik pod 1) ZI, rođen **.**.1946., OIB: [osobni identifikacijski broj] , biološki otac tužiteljice ĆI rođene **.**.1998., OIB: [osobni identifikacijski broj], koju je rodila tužena pod 2) BI rođena **.**.1966., OIB: [osobni identifikacijski broj], čije je rođenje evidentirano u Matici rođenih matičnog područja Split za godinu 1998. pod rednim brojem 05304 s danom upisa činjenice rođenja **.**.1998.

II. Nalaže se tuženiku pod 1) ZI u roku od 15 dana podmiriti tužiteljici troškove postupka u iznosu od 818,53 eura.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda zaprimljena je dana 6. prosinca 2023. tužba tužiteljice naspram tuženika, a koja je uređena podneskom tužiteljice od 29. svibnja 2024., radi utvrđivanja očinstva, zavedena pod gore navedenim poslovnim brojem. U tužbi se navodi kako je dana 08. studenog 2019. u „GENOS“ Zagreb napravljen test utvrđenja očinstva iz kojeg proizlazi kako je biološki otac tužiteljice tuženi ZI. Test kako se napravio uz prisustvo tužiteljice, tuženog i majke tužiteljice. Nekoliko mjeseci poslije od napravljenog testa za utvrđenje očinstva u „GENOS“ Zagreb od 08. studenog 2019. tuženik kako je uz prisustvo tužiteljice, ali bez prisutnosti majke tužiteljice ponovno izvršio test radi utvrđenja očinstva u poliklinici „Analiza“ Split, te je i u tom testu utvrđeno kako je tuženi biološki otac tužiteljice. Rezultati testiranja kako se nalaze kod tuženog.

Nakon provedenih testiranja tužiteljica kako je očekivala da će njezin biološki otac, ovdje tuženi, pokrenuti postupak radi utvrđenja očinstva. Kako on to nije uradio unazad protekle 4 godine, majka tužiteljice kako ga je upozorila da će predmetni postupak radi utvrđenja očinstva pokrenuti tužiteljica.

Tužiteljica kako je rođena za vrijeme trajanja braka njene majke BI i CI. Taj brak kako je razveden 18. rujna 2003. u predmetu pod poslovnim brojem III P-406/00. Međutim, presudom Općinskog suda u Splitu poslovnog broja broj: III P-10/2000 od 20. prosinca 2001. utvrđeno je kako je osporeno bračno očinstvo CI u odnosu na mal. ĆIJ rođenu **.**.1998. u [adresa] , odnosno ČI kako nije njen otac. Tužiteljica kako je osobno ime promijenila u ĆI pravomoćnim rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko – dalmatinskoj županiji, Služba za Opću upravu od 20. travnja 2017. Zbog svega naprijed navedenog predloženo je po provedenom postupku donijeti presudu kojom će se utvrditi kako je tuženik pod 1) ZI biološki otac tužiteljice ĆI.

2. Po zaprimanju tužbe ista je sa cjelokupnom dokumentacijom od strane suda dostavljena tuženima pod 1) i 2).

3. Dana 11. srpnja 2024. u spis je zaprimljen podnesak tuženika pod 1) odnosno odgovor na tužbu u kojem se ističe kako je tuženik pod 1) suglasan s traženjem tužiteljice, odnosno kako je on biološki otac iste.

4. Na ročištu održanom dana 14. studenog 2024. na koje ročište je pristupila tužiteljica s pun., pun. tuženika pod 1) te tužena pod 2) sud je izveo dokaz saslušanjem tužiteljice i tužene pod 2).

U iskazu tužiteljica ĆI navela je kako je rođena **.**.1998. u vrijeme kada je njena majka BI bila u braku s ŽI. Njihov brak kako je razveden presudom Općinskog suda u Splitu 2003. Njena majka kako joj je u najranijem djetinjstvu kada je mogla razumjeti neke stvari kazala kako ČI nije njen otac već da je njen otac ZI iz [adresa]. Rasla je s tom spoznajom. Suprug njene majke ČI kako je znao da ona nije njegovo dijete ali kako je volio njenu majku priznao je. Kako su se odnosi njene majke i upisanog oca poremetili te je došlo do razvoda braka ukazala se i potreba da se pokrene postupak osporavanja očinstva. Odlukom iz 2001. kako je utvrđeno osporavanje bračnog očinstva OI u odnosu na tužiteljicu. Nakon donošenja te odluke puno puta kako je kontaktirala tuženika pod 1) i upoznala ga s kazivanjem majke da je on njen otac. Nikada od tuženika pod 1) kako nije imala izričiti navod kako on to nije i ne može biti. Dugo vremena kako ga je pozivala da se provede DNA vještačenje kako bi se utvrdilo je li to točno ili nije. Tuženik pod 1) cijelo vrijeme kako je obećavao da će to obaviti sporazumno i dogovorno. Ali , do toga kako nije došlo. Na tražnje tužiteljice 2019. tuženik pod 1) kako se odazvao njenom pozivu da se provede DNA vještačenje. To vještačenje kako je provedeno 2019. na način da su uzeti potrebni podaci i izuzeti uzorci od tužiteljice, mogućeg oca tuženika pod 1) i njene majke BI. Kako je tužiteljica bila naručitelj tog vještačenja dokumentacija istog kako joj je i dostavljena. Cjelokupnu dokumentaciju kako je uručila i tuženiku pod 1). Po zaprimanju iste tuženik pod 1) kako nije osporavao rezultate vještačenja da bi bio njen otac, ali je tražio da se provede još jedno vještačenje kako bi se utvrdilo da li je rezultat provedenog vještačenja točan. Drugo vještačenje kako je provedeno u Splitu, i ne može se izjasniti zbog proteka vremena koje je to godine bilo. Po pozivu na vještačenje kako se odazvala. Kako je tuženik pod 1) naručitelj predmetnog vještačenja upravo on kako je u posjedu cjelokupne dokumentacije, odnosno rezultata provedenog vještačenja. Međutim, po pozivu tuženika pod 1) kako su se susreli. Tom prigodom kako joj je predočio rezultate vještačenja u kojima je jasno navedeno kako je tuženik pod 1) njen biološki otac.

Na upit suda drži li potrebnim da se i u ovom postupku provede dokaz DNA vještačenjem, tužiteljica je navela kako za tim nema potrebe, već da se koriste rezultati priloženog DNA vještva kojim je utvrđeno kako je tuženik pod 1) njen biološki otac. Za navedenim kako nema potrebe i iz razloga jer je tuženik suglasan s tužbenim zahtjevom, odnosno priznao je da je njen otac.

U iskazu tužena pod 2) BI navela je kako je sa bivšim suprugom ČI zaključila brak dana 8. studenog 1991. koji je razveden presudom Općinskog suda u Splitu 18. rujna 2003. Tužiteljica ĆI kako je rođena 1998. Njen tadašnji suprug kako je priznao ĆI kao svoje dijete, iako je znao da ona nije i ne može biti njegova kći. Njen bivši suprug ČI kako je najveći dio vremena za trajanja braka bio odsutan iz obitelji, odnosno radio je u Njemačkoj. Svaki odnos,a pri tom misli na intimne s ČI kako je prestao još 1995. U odnosu na tuženika pod 1) ZI navodi kako se poznaju od rane mladosti. Odgojeni su u susjednim ulicama, često su se družili. Kako od 1995. nije imala nikakvog odnosa s bivšom suprugom, s ZI kako se počela povremeno viđati, odnosno često su se družili i imali intimne odnose. U vrijeme s nikim drugim kako nije bila u kontaktu, odnosno intimnim odnosima osim s ZI. Nakon što je zatrudnjela odmah kako ga je o tome i obavijestila tako da je znao za trudnoću a i znao je za ĆI. Kada ga je suočila s činjenicom, da je on Dorotein otac, odbacio je tu mogućnost kazavši joj kako on ne može imati djece. U to vrijeme kako je imala nekih problema s ovisnošću te nije bila u mogućnosti poduzimati nekakve smjernije korake jer se bojala što bi moglo biti s ĆI. Tuženik pod 1) je uvjeravao kako ne može biti njen otac iz razloga jer djecu ne može imati. ĆI kako je upoznala s činjenicom da je njen otac ZI, a ne upisani otac ČI vrlo brzo, odnosno kada je to mogla razumjeti. Iz ovih razloga kako je pokrenut postupak i osporeno je očinstvo OI u odnosu na ĆI. Tuženik pod 1) ZI kako je počeo pokazivati zanimanje za ĆI s njenih 15,16 godina. Tužiteljica i tužena pod 2) s tuženikom pod 1) kako su stupile u kontakt te su razgovarali. U odnosu na njegove sumnje i navode da ne može imati djece, kako je predložila da se provede vještačenje jer ukoliko tvrdi da ne može imati djece ne može biti štete od tog vještačenja. Tuženik pod 1) kako je na to pristao i ono je provedeno 2019. Rezultati vještačenja kako su pokazali da je tuženik pod 1) Dorotein otac. Tuženik pod 1) kako je sumnjao u te rezultate zbog čega je provedeno novo vještačenje. Rezultate tog novog vještačenja kako nije vidjela, ali po kazivanju kćeri, tužiteljice kako zna da ih je tuženik pod 1) predočio njoj te da su rezultati tog drugog vještačenja isti kao kod prvog vještačenja, a to je da je tuženik pod 1) njezin otac. Tuženik pod 1) kako je uvijek kazivao kako će se to riješiti sporazumno . Međutim do toga kako nije došlo zbog čega je tužiteljica pokrenula ovaj postupak radi utvrđivanja očinstva. Na upit suda da li smatra potrebnim provoditi novo vještačenje navodi kako ne jer su provedena dva, s jednakim rezultatima. S druge strane kako je sigurna da je tuženik pod 1) tužiteljičin otac jer u to vrijeme jedino s njim imala intimne odnose.

5.Na ročištu održanom dana 3. veljače 2025. na koje su ročište pristupile stranke sud je izveo dokaz saslušanjem tuženika pod 1).

U iskazu tuženik pod 1) ZI naveo je kako je tužbu zaprimio kao i cjelokupnu dokumentaciju spisa. Postupak kako mu je pojašnjen i od strane suda. Tuženu pod 2) BI kako poznaje unazad dugo vremena. Ne sporni kako su se viđali i imali spolne odnose tijekom 1995.,1996., 1997 i 1998. godine. U to vrijeme kad su se viđali tužena pod 2) kako je bila i u braku. Kad je zatrudnjela kako mu je to i kazala kao i to da je upravo on otac začetog djeteta. U to vrijeme kako tuženoj pod 2) to nije vjerovao jer je tužena bila u braku s drugom osobom. I po rođenju djeteta BI kako mu je često znala govoriti da ja otac maloljetne ĆI. Bilo mu je teško u to povjerovati. Međutim kako je uistinu s tuženom pod 2) imao spolne odnose kako se želio uvjeriti u istinitost njenih navoda pa je pristao na vještačenje DNA. Prvo vještačenje kako je provedemo 2019. godine. Nalaz i rezultate kako posjeduje i kako su i sastavni dio spisa. Tim vještačenjem kako je utvrđeno da je Dorotein otac. Ističe nadalje kako je sumnjao da je to točno te kako je upravo na njegovo traženje, a iza prvog vještačenja provedeno još jedno vještačenje u Splitu. Tom vještačenju kako su pristupili tužiteljica i tuženik pod 1). Kako je tuženik bio naručitelj tog vještačenja rezultati istog kako su kod njega. I u tim rezultatima kako je navedeno kako je Doretein otac. Nakon tog drugog vještačenja kako nema razloga sumnjati te izjavljuje kako priznaje očinstvo ĆI koja je rođena **.**.1998. Na upit suda ima li potrebe da se i u ovom postupku provede još DNA vještačenje tuženik je izjavio kako za tim nema potrebe , jer u cijelosti prihvaća rezultate vještačenja koje je provedeno 08.studenog 2019., a koji su rezultati navedeni u analizi tog vještačenja od 21. studenog 2019. Na daljnji upit suda zašto s obzirom na rezultate provedenog vještačenja, a na traženje tužiteljice, nije izvršio upis očinstva kod nadležnog matičnog ureda tuženik je naveo kako ne zna što bi na to odgovorio te da tužiteljica od njega nije to niti tražila.

Po izvedenom dokazu saslušanjem stranaka, kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga dovršeno je raspravljanje i glavna je rasprava zaključena.

6. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom DNA vještačenja od 8. studenog 2019., provedenog kod "Genos" kojem prileži analiza genomske DNA broj predmeta 223/19 od 21. studenog 2019.., izvatka iz matice rođenih za tužiteljicu ĆI Matičnog ureda Split od 27. rujna 2022., Presude Općinskog suda u Splitu posl. broja IIIP-406/00 OD 18. rujna 2003. , presude Općinskog suda u Splitu posl. broja IIIP-10/2000 od 20. prosinca 2001., a izveden je dokaz saslušanjem stranaka.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

8. Predmet ovog spora je utvrditi da li je tuženik pod 1) ZI otac tužiteljice ĆI rođene dana **.**.1998.

9. Pregledom Izvatka iz matice rođenih matičnog ureda Split od 27. rujna 2022. utvrđeno je kako je tužiteljica ĆI rođena **.**.1998. Nadalje, iz istog proizlazi kako je osobno ime upisane ZIJ promijenjeno u EI pravomoćnim rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, službe za opću upravu Split od 20. travnja 2017. te da se novim osobnim imenom služi u pravnom prometu od 15. svibnja 2017.

10. Pregledom Presude Općinskog suda u Splitu poslovnog broja IIIP- 10/2000 od 20. prosinca 2001., utvrđeno je kako je osporeno bračno očinstvo LI u odnosu na mal. tužiteljicu NI rođenu **.**.1998. u [adresa], a koja je rođena za vrijeme trajanja braka MI rođene ĆI i VI.

11. Pregledom Presude Općinskog suda u Splitu posl. broja IIIP-406/00 od 18. rujna 2003. utvrđeno je kako je razveden brak zaključen između MI rođene ĆI i tuženika VI. Nadalje je utvrđeno kako se zajedničko mal. dijete stranka JI povjerava majci MI s kojom će stanovati te je otac, tuženik ČI obvezan doprinositi na ime njegovog uzdržavanja. U obrazloženju presude jasno se navodi kako je nesporno da je za vrijeme trajanja braka rođena mal. ZIJ ali je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu posl. broja IIIP-10/00 utvrđeno kako je osporeno bračno očinstvo tuženiku LI u odnosu na NI, odnosno u braku stranaka kako je rođeno jedno mal. dijete JI.

12. Odredbom čl. 60. Obiteljskog zakona (NN 103/15,98/19,47/20,49/23,156/23, dalje ObZ-a) propisano je kako se očinstvo može utvrditi 1. presumpcijom bračnog očinstva, 2. priznanjem ili 3. sudskom odlukom.

13. Odredbom čl. 71. propisano je kako tužbu radi utvrđenja očinstva može podnijeti dijete, majka djeteta, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ili Hrvatski zavod za socijalni rad.

14. Odredbom čl. 383. propisano je kako tužbu radi utvrđenja majčinstva, odnosno očinstva dijete može podnijeti do navršene 25. godine života.

15. Odredbom čl. 338. st.3. propisano je kako su stranke u postupku radi utvrđivanja očinstva dijete, djetetova majka i muškarac čije se očinstvo utvrđuje, a Hrvatski zavod za socijalni rad ili muškarac koji sebe smatra ocem djeteta iz čl. 403. ovoga zakona, ako su pokrenuli taj postupak.

16. Pregledom DNK testa očinstva od 8. studenog 2019., utvrđeno je kako su uzeti uzorci brisa bukalne sluznice od mogućeg oca ZI, rođeno 1946., djeteta ĆI rođene 1998. i majke FI rođene 1966. Pregledom priležeće analize genonske DNA od 21. studenog 2019. odnosno uzetih uzoraka brisa bukalne sluznice obilježen COP201800472 odnosno P-223/19-AF (mogući otac), uzorka brisa bukalne sluznice obilježen COP201800471 odnosno P- 223-1/19 – C (dijete) i uzorka bukalne sluznice obilježen COP201800470 odnosno P-223-2/19-M (majka) odnosno usporednom analizom DNA profila uzoraka obilježenih P-223/19-AF, P-223-1/19 – C i P-223-2/19-M utvrđeno je postojanje zajedničkog alela na svim ispitivanim STR molekularnim biljezima u profilima mogućeg oca i djeteta. Izračunati indeks očinstva iznosi 2109011, a vjerojatnost očinstva 99,99995 %. U zaključku, na temelju navedenog može se potvrditi da je osoba od koje potječe uzorak obilježen P-223/19-AF, ZI biološki otac osobe od koje potječe uzorak obilježen P-223-1/19 – C, ĆI.

17. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, posebno uvažavajući iskaze stranka kao i naprijed navedene rezultate testiranja, nije bilo potrebno da sud u postupku određuje i provodi DNA vještačenje jer su stranke suglasne da se koriste u dokazne svrhe tako izrađeni privatni nalazi DNA vještačenja kojim je utvrđeno kako je tuženik pod 1) ZI biološki otac tužiteljice ĆI. Na osnovu ovog testa kao pouzdanog dokaza sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice i donio presudu kao u izreci ove presude imajući pri tome u vidu kako i majka djeteta, tužena pod 2) BI potvrđuje kako je upravo tuženik pod 1) ZI biološki otac tužiteljice, te činjenice kako je i tuženik pod 1) priznao očinstvo tužiteljici.

18. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154.st.1 ("NN" 53,91, 91/22, 58/93, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19,80/22) tužiteljici je priznat trošak zastupanja po odvjetniku i to sukladno tarifi broj 7. toč.br.3 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) i to kao jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 200 bodova, odnosno 400,00 eura, a trošak uvećan za 25% PDV-a što daje iznos od 500,00 eura. Tužiteljici je priznat i trošak vještačenja od 8. studenog 2019. u iznosu od 318,53 eura (2.400,00 kn*7,53450 =318,53 eura), odnosno ukupni trošak u iznosu od 818,53 eura koliko je tužiteljica i zatražila.

Zbog navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

U Splitu,17. ožujka 2025.

S U D A C

Krasna Batarelo

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika pod 1)

- tuženoj pod 2)