Poslovni broj: Us I-1960/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu te Milki Škaro Grozdanić zapisničarki, u upravnom tužitelja AMINESS d.d. za hotelijerstvo i turizam, Novigrad, Škverska ulica - Via Squero 8, OIB: 58935879058, zastupanog po opunomoćeniku Borisu Anišiću, odvjetniku u Zagrebu, Ilica 191b/I, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, u postupku donošenja rješenja iz čl. 8. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 14. veljače 2025., a objavljene 17. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/I-940-01/22-06/156, URBROJ: 531-09-2-1-1/1-23-6 od 29. lipnja 2023., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/I-940-01/22-06/156, URBROJ: 531-09-2-1- 1/1-23-6 od 29. lipnja 2023. prekida se postupak pokrenut po zahtjevu trgovačkog društva AMINESS d.d. za donošenje rješenja iz članka 8. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu za lokaciju OREBIĆ hotelski kompleks u k. o. [katastarska općina], do pravomoćnosti rješenja o utvrđenju granice pomorskog dobra u k. o. [katastarska općina] za područje lokacije OREBIĆ hotelski kompleks.

2. Protiv osporavanog rješenja tužitelj je pravodobno podnio tužbu osporavajući zakonitost rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog bitne povrede odredbi upravnog postupka. Tužitelj u tužbi navodi da je odredbom članka 55.st.2. Zakona o općem upravnom postupku propisano da će se postupak prekinuti kada se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili majčinstva, te u drugom slučaju propisanom zakonom. Da je odredbom članka 8. st. 2. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu propisano da Ministarstvo u postupcima iz članka 4. st.1., st. 2., st. 3. i st. 4. istog zakona, rješava i sva prethodna pravna pitanja bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti predmetnu upravnu stvar, osim utvrđivanja granice pomorskog dobra, a stranke u tom postupku da su svi uknjiženi vlasnici u zemljišnoj knjizi i svi posjednici upisani u katastru zemljišta-nekretnina. Da je tuženik pogrešno primijenio odredbu članka 55. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku i odredbu članka 8. st. 2. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kada je pobijanim rješenjem prekinuo postupak po zahtjevu tužitelja sukladno odredbi članka 8. Zakona o neprocijenjenom zemljištu. Da iz obrazloženja pobijanog rješenja, proizlazi da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odlučilo, odnosno dalo mišljenje da utvrđivanje granice pomorskog dobra predstavlja prethodno pitanje u odnosu za zahtjev tužitelja i mogućnost daljnjeg raspolaganja s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u svom očitovanju od 17. svibnja 2023. navodi da su kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] provedbom geodetskog elaborata poništene i spojene u kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] djelomično obuhvaćena prijedlogom granice u pojas pomorskog dobra. Da je tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da je uvidom u katastarski operat za k. o. [katastarska općina] utvrđeno kako je dio navedenih granica pomorskog dobra na području na kojem se nalaze nekretnine koje su predmet zahtjeva. Međutim, tužitelj suprotno navedenom od strane tuženika, te od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, navodi kako predmetne nekretnine iz zahtjeva tužitelja odnosno nekretnina kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne predstavljaju pomorsko dobro koje bi se trebalo utvrđivati odnosno da nisu obuhvaćene niti djelomično pojasom pomorskog dobra. Stoga je predložio da Sud donese presudu kojom će poništiti osporavano rješenje tuženika. Uz tužbu je priložio posjedovni list za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posjedovni list za kč. br. [katastarska čestica], katastarski plan za 1235/96 k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3. Tuženo tijelo je u odgovoru na tužbu 4. listopada 2023. navelo da je odlučna činjenica za donošenje rješenja o prekidu postupka da se predmetna lokacija OREBIĆ hotelski kompleks nalazi u neposrednoj blizini mora, a da na navedenom području u k. o. [katastarska općina] granica pomorskog dobra nije utvrđena, kao što to proizlazi iz Očitovanja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Klasa: 342-22/23-01/37, Urbroj: 530-03-1- 2-2-23-2 od 17. svibnja 2023. godine, u kojem je navedeno da za predmetno područje u k. o. [katastarska općina] granica pomorskog dobra nije utvrđena te da je pri navedenom Ministarstvu pokrenut postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, koji radi više spornih situacija nije konačno riješen. Da iz navedenog Očitovanja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i priloga istog nesporno proizlazi da predmetni prijedlog granice pomorskog dobra presijeca čestice u obuhvatu lokacije OREBIĆ hotelski kompleks, odnosno da je prijedlogom predviđeno da dio površine čestica predmetne lokacije predstavlja pomorsko dobro. Nadalje navodi da iako je navedeno samo prijedlog i da će se tek pravomoćnim rješenjem Povjerenstva za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture utvrditi granica pomorskog dobra na navedenom području, da je nesporno da ista nije utvrđena, slijedom čega da tuženik, s obzirom da nije upravno tijelo koje bi bilo ovlašteno odlučivati o tome predstavlja li neka čestica u cijelosti ili u dijelu pomorsko dobro, ne može prejudicirati to je li koja od čestica u obuhvatu lokacije u cijelosti ili u dijelu pomorsko dobro te na takvoj čestici utvrđivati pravo vlasništva tužitelja kao podnositelja zahtjeva, jedinice lokalne samouprave ili Republike Hrvatske. Tuženik je potom citirao odredbe čl. 5. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine" br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19) te članka 8. st. 1. i st. 2. ZNGZ te istakao da je utvrđivanje granice pomorskog dobra zakonom određeno kao prethodno pitanje u postupku radi donošenja rješenja o utvrđenju prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, ako se isto nalazi u neposrednoj blizini mora. Da je člankom 55. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine" br. 47/09) određeno da će se u postupku rješavanja upravne stvari postupak prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili materinstva te u drugom slučaju propisanom zakonom, a da je upravo odredbama članka 14. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i članka 8. stavka 2. ZNZG propisan takav slučaj u kojem tuženik nije ovlašten rješavati o prethodnom pitanju nego da je dužno prekinuti postupak, i to sve dok nadležno tijelo, Povjerenstvo za granice ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, ne donese pravomoćno rješenje o utvrđenju granice pomorskog dobra. Dakle, da je u svrhu razgraničenja onog dijela kopna koje predstavlja pomorsko dobro i kao takvo ne može biti predmetom prava vlasništva, od onog dijela kopna koji to može biti, da je kao prethodno pitanje potrebno utvrditi granicu pomorskog dobra na području predmetne lokacije u k. o. [katastarska općina], i to pravomoćnim rješenjem nadležnog Povjerenstva za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Stoga je predložilo da Sud donese presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Podneskom od 25. studenog 2024. tuženik je ispričao svoj nedolazak na zakazano ročište ujedno navodeći da su rješenja tuženika kojima su prekinuti upravni postupci koji se vode radi donošenja rješenja o utvrđenju prava vlasništva sukladno Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine, broj: 50/20) već bila predmetom upravnosudske kontrole, te je u privitku podneska dostavio Presudu Upravnog suda u Rijeci posl. broj: Us I-2079/2023-9 od 12. siječnja 2024. godine koja je potvrđena Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. broj: Usž- 844/2024-2 od 16. svibnja 2024. te presudu Upravnog suda u Splitu posl. broj: 16 UsI- 1739/2023-8 od 28. prosinca 2023., predlažući da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Na ročištu koje je pred ovim sudom održano 14. veljače 2025. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, zamjenik opunomoćenika tužitelja je ustrajao u navodima tužbe navodeći kako se u konkretnom slučaju radi o pravnom pitanju.

opunomoćenici stranaka su ustrajali u svojim do sada iznesenim navodima.

6. Sud je izveo dokaze čitanjem isprava priloženih spisu, kao i dostavljenog spisa tuženog tijela, koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, te svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravnom sporu.

7. Zamjenik opunomoćenika tužitelja je popisao i zatražio naknadu troškova upravnog spora prema priloženom troškovniku.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/I-940-01/22-06/156, URBROJ: 531-09-2-1-1/1-23-6 od 29. lipnja 2023.

10. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito osporavanim rješenjem tuženika prekinut postupak pokrenut po zahtjevu trgovačkog društva AMINESS d.d., ovdje tužitelja, za donošenje rješenja iz članka 8. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu za lokaciju OREBIĆ hotelski kompleks u k. o. [katastarska općina], do pravomoćnosti rješenja o utvrđenju granice pomorskog dobra u k. o. [katastarska općina] za područje lokacije OREBIĆ hotelski kompleks.

11. Među strankama je sporna primjena prava odnosno je li u konkretnom slučaju rješavajući po zahtjevu tužitelja za utvrđenje prava vlasništva pravilno primjenjena odredba čl. 8. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu u svezi s odredbom čl. 22. ZUP-a.

12. Prema odredbi čl. 5. stavku 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine" br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19) na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, a prema odredbi čl. 14. stavku 1. istoga Zakona, granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice.

13. Članak 8. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne novine, broj: 50/20, dalje ZNGZ) sadrži odredbe o donošenju rješenja o utvrđenju prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja pa je tako propisano:

(1) Na zahtjev osobe koja ima pravni interes s priloženim ispravama iz članaka 6. i 7. ovoga Zakona, Ministarstvo donosi rješenje kojim se utvrđuje:

- turističko zemljište iz članka 4. stavaka 1. i 2. kao predmet prava vlasništva trgovačkog društva

- turističko zemljište iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona kao predmet prava vlasništva jedinice lokalne samouprave

- preostalo turističko zemljište iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske.

(2) Ministarstvo u postupku iz stavka 1. ovoga članka rješava i sva prethodna pravna pitanja bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti predmetnu upravnu stvar, osim utvrđivanja granice pomorskog dobra, a stranke u tom postupku su svi uknjiženi vlasnici u zemljišnoj knjizi i svi posjednici upisani u katastru zemljišta-nekretnina. (3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu da su osobe navedene u tom stavku stvarni vlasnici tog zemljišta te nalog općinskom sudu nadležnom za postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima za njegovu provedbu u zemljišnoj knjizi. (4) Temeljem rješenja iz stavka 1. ovoga članka općinski sud iz stavka 3. ovoga članka provodi uknjižbu prava vlasništva u korist osoba iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, a eventualno upisane osobe dužne su to trpjeti.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Upravni spor iz stavka 5. ovoga članka je spor pune jurisdikcije. (7) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka u propisanom roku ne podnese zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo po službenoj dužnosti, u ime Republike Hrvatske, donosi rješenje, a turističko zemljište iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuje se kao vlasništvo Republike Hrvatske.

14. Iz podataka spisa predmeta proizlazi:

- da je tužitelj 2. svibnja 2022. godine Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ovdje tuženiku, podnio zahtjev za donošenje rješenja iz članka 8. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu za lokaciju OREBIĆ hotelski kompleks u k. o. [katastarska općina], u kojem zahtjevu je naveo kako se isti odnosi na nekretnine iz Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, KLASA: 943-01/96-01/1511, URBROJ: 563-04-403/97-8 od 8. rujna 1997. godine opisane kao lokacija OREBIĆ hotelski kompleks u k. o. [katastarska općina] te je u dopuni svog zahtjeva od 30. prosinca 2022. godine naveo kako se isti odnosi na nekretninu iz rješenja HFP-a oznake zemljišta 1235/96, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], površine 7.000 m[2] i objekta Hotel „Rathaneum" s depadansom te da obuhvat lokacije koja je predmet zahtjeva čine nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], zgr. 268, zgr. 269, k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dok je geodetski elaborat izrađen za k.č.br. *268, *269, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] ;

- da je uvidom u katastarski oprat za k. o. [katastarska općina] utvrđeno da se dio čestica nalazi uz samu obalu odnosno da graniče s k. č. br. [katastarska čestica] dok je iza nje položena k. č. br. [katastarska čestica] koja nije povezana sa zemljišnim knjigama, međutim da je uvidom u zemljišne knjige utvrđeno da je zk.č.br. 1236/2 pomorsko dobro u nepoznatoj površini;

- da je zbog činjenice da na ovom području nije utvrđena konačna granica pomorskog dobra zbog neujednačenog položaja čestica k. č. br. [katastarska čestica] s obzirom na prostor mora i kopna, od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture zatraženo očitovanje o statusu čestica k. č. br. [katastarska čestica], zgr. 268, zgr. 269, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], odnosno predstavljaju li iste u dijelu pomorsko dobro te je li na području od granice čestice k. č. br. [katastarska čestica] pa sve do k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] utvrđena konačna granica pomorskog dobra;

- da je u Očitovanju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Klasa: 342- 22/23-01/37, Urbroj: 530-03-1-2-2-23-2 od 17. svibnja 2023. godine navedeno da za predmetno područje u k. o. [katastarska općina] granica pomorskog dobra nije utvrđena te da je pri navedenom Ministarstvu pokrenut postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, koji radi više spornih situacija nije konačno riješen.

15. Slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja, među strankama nije sporna činjenica da granica pomorskog dobra na području predmetne lokacije u k. o. [katastarska općina] nije utvrđena pravomoćnim rješenjem nadležnog Povjerenstva za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

16. Među strankama je isključivo sporno predstavlja li utvrđenje granice pomorskog dobra u konkretnom slučaju prethodno pitanje bez kojeg nije moguće riješiti predmetnu upravnu stvar, odnosno donijeti rješenje o utvrđenju prava vlasništva tužitelja za predmetne nekretnine prema postavljenom zahtjevu u skladu s odredbom čl. 8. ZNGZ-u.

17. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakona na štetu tužitelja, kako to isti neosnovano smatra, već je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo, a sve iz razloga koji slijede u daljnjem obrazloženju presude.

18. Po ocjeni ovog Suda, a na temelju naprijed navedenog utvrđenog činjeničnog stanja i citiranog mjerodavnog prava, zakonitim se ocjenjuje postupanje tuženika kada je u konkretnom slučaju odredio prekid postupka ocijenivši da o prethodnom pitanju utvrđivanja granice pomorskog dobra, sukladno izričitoj zakonskoj odredbi, nije ovlašten odlučivati.

19. Odredbom članka 55. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje ZUP-a) propisano je da će se u postupku rješavanja upravne stvari postupak prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili majčinstva te u drugom slučaju propisanom zakonom.

20. U konkretnom slučaju upravo je odredbom čl. 13. ZNGZ-u propisano ako se hotel, turističko naselje, dio hotela i/ili dio turističkog naselja nalazi na pomorskom dobru, pitanja uređenja međusobnih odnosa između tijela nadležnog za upravljanje pomorskim dobrom i trgovačkog društva koje upravlja hotelom i/ili turističkim naseljem uređuju se sukladno zakonu kojim je uređeno pitanje pomorskog dobra.

21. Dakle, utvrđivanje granice pomorskog dobra zakonom je određeno kao prethodno pitanje u postupku radi donošenja rješenja o utvrđenju prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, ako se isto nalazi u neposrednoj blizini mora.

22. Stoga je tuženik osporavanim rješenjem pravilno i zakonito prekinuo predmetni upravni postupak do pravomoćnosti rješenja o utvrđenju granice pomorskog dobra za područje lokacije OREBIĆ hotelski kompleks u k. o. [katastarska općina]. Navedeno pravno shvaćanje je izraženo u recentnoj upravnosudskoj praksi sadržano u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usž-94/23-2 od 28. ožujka 2023., posl. br. Usž-4477/22-2 od 7. veljače 2023., posl. br. 844/2024-2 od 28. prosinca 2023.

23. Slijedom navedenog, valjao je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao pod točkom I. izreke.

24. Odredbom čl. 147. st. 1. ZUS-a je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

25. Kako tužitelj nije uspio u predmetnom upravnom sporu, to je valjalo na temelju odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a odbiti zahtjev opunomoćenika tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan te riješiti kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 17. ožujka 2025.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- tužitelju po opunom.

- pozvati tužitelja na uplatu sudske pristojbe za tužbu 53,09 eura i za presudu 66,36 eura, po pravom.

- tuženiku

- tuženiku povrat spisa tuženog tijela, po pravom.

- u spis

- kal. do 05.05.2025.