REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] H 5

Poslovni broj: Us I-1437/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja HG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćenicima iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d. o. o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 78955904634, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 17. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24- 02/401, URBROJ: 443-02-02-20-24-8 od 13. kolovoza 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/401, URBROJ: 443-02-02-20-24-8 od 13. kolovoza 2024., točkom 1. se naređuje tužitelju, kao investitoru, da u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja ukloni: bespravno izvedenu nadstrešnicu tlocrtne površine 16,00 x 5,00 m, visine 3,30 m; objekt kontejnerskog tipa tlocrtnih dimenzija 2,00 x 3,00 m, pomoćnu građevinu tlocrtnih dimenzija 2,00 x 5,00 m, visine 2,00m i pomoćnu građevinu tlocrtnih dimenzija 1,80 x 1,10 m, visine 2,30 m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na zemljištu izvan građevinskog područja grada Umaga, na području označenom kao "Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište". Točkom 2. je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka na predmetnu građevinu, 22. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Točkom 3. se upozorava investitor da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. Točkom 4. se upozorava investitor da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 5. se upozorava investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Točkom 6. se upozorava investitor da ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je predmetna građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 7. se upozorava se investitor da je obvezan ukloniti stvari iz predmetne građevine u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je 22. travnja 2024. obavljen je na licu mjesta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji da je vlasnik tužitelj, inspekcijski nadzor bez prisustva tužitelja, da nije uredno i pravodobno izvješten o danu provođenja inspekcijskog nadzora pa mu nije dana zakonska mogućnost da prisustvuje očevidu, te se poziva na povredu članka 68. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku. Navodi da se kasnije izjasnio kako su evidentirane građevine nisu građevine, te da mu je tuženik povrijedio i pravo na uporabu svog materinjeg jezika jer da je slovenski državljanin te govori i razumije slovenski jezik, ali da ne govori i ne razumije hrvatski jezik. Evidentirane građevina u pobijanom rješenju da je jednostavna zgrada što da je utvrđeno u predmetu koji se u Gradu Umagu, Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje vodi pod poslovnim brojem UP/I-361-05/18-02/453 povodom zahtjeva za ozakonjenje slobodnostojeće jednostavne zgrade. Navodi kako se ovdje radi o pokretnom objektu-mobilnom kontejneru i da sve navedene zakonske odredbe nisu relevantne u ovom slučaju. Stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava sve navode tužitelja koji su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju i predlaže da se odbije tužbeni zahtjev.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 10. ožujka 2025. bez prisutnosti uredno pozvanih stranaka, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio prekinuti ovaj upravni spor do okončanja postupka legalizacije predmetne nekretnine jer isto ne predstavlja prethodno pitanje u ovom upravnom sporu. Sud je odbio u sporu provesti dokaz saslušanjem stranaka i očevida na licu mjesta, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

8. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

9. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

10. Odredbom članka 113. stavak 1. -3. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem. Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

11. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

12. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

13. Odredbom članka 119. članka 2. -5. ZDI-a, propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona. Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu. Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora. Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni

14. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

15. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

16. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

17. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.

18. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 22. travnja 2024. izvršen inspekcijski nadzor na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u predmetu bespravne gradnje, te je izvršen vizualni pregled i fotografiranje na licu mjesta. Uvidom u zemljišne knjige, utvrđeno je da je kao tužitelj predmetne nekretnine upisan ŽG iz [adresa], a uvidom u važeći prostorni plan PPUG je utvrđeno da se predmetna čestica nalazi izvan granica građevinskog područja naselja, na području označenom kao "Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljišta", izvan Zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 metara, te da za predmetnu gradnju nije izdana izvršna građevinska dozvola. Tužitelju je pismenim putem dostavljen zapisnik od 22. travnja 2024. na očitovanje na koji se isti i očitovao navodeći da je zemljišnoknjižni vlasnik predmetnog zemljišta ŽG, a faktički vlasnik, nositelj osobne služnosti – pravo plodouživanja, da je tužitelj i poriče da se u konkretnom slučaju adi o gradnji, građevini i gradilištu.

19. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

20. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

21. Dakle, iz svega nedvojbeno proizlazi da su predmetne građevine izgrađene bez građevinske dozvole i da se radi o gradnji izvan građevinskog područja, a prema PPUG Umag nije dozvoljeno niti građenje jednostavnih građevina, već je za sve potrebno imati građevinsku dozvolu.

22. Nadalje, valja reći kako se predmetne građevine ne mogu podvesti pod odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik), kao objekt za koji ne bi bilo potrebno ishoditi odobrenje za gradnju jer se radi o sklopu nastalim građenjem i vezanim za tlo. Pored toga, radi se o građevini koja je izgrađena na čestici koja se nalazi izvan građevinskog područja, dakle na području na kojem prema prostornom planu niti nije planirana gradnja, pa je na toj čestici dopušteno izvoditi samo radove koji su taksativno navedeni u citiranom članku 1. stavak 3. i 4. Pravilnika i to pod uvjetom da se na terenu nalazi osnovna zakonito izgrađena zgrada, a koje u konkretnom slučaju nema.

23. Za zakonitost osporavanog rješenja nije odlučno što je inspekcijski pregled proveden u odsutnosti tužitelja, budući da u provođenju inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku utvrđivanja činjenica na terenu nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku, a koje pravno shvaćanje je istaknuo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-107/22-2 od 8. rujna 2022. I pored navedenog, Sud je utvrdio da je tužitelj u postupku aktivno sudjelovao, te da mu je omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje predmetne upravne stvari, te je istom dostavljen Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Također ničim nije dokazano da je tužitelju povrijeđeno pravo na uporabu slovenskog jezika, kao njegovog materinjeg jezika, uz napomenu da je tužitelj opunomoćio odvjetnika iz Republike Hrvatske da ga zastupa u upravnom postupku.

24. Dakle, iz svega nedvojbeno proizlazi da se radi o sklopu nastalom građenjem, te da su predmetne građevine izgrađene bez građevinske dozvole, kao i izvan građevinskog područja.

25. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužitelj iznio u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

26. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 17. ožujka 2025.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljice Ž i partneri d. o. o., odvjetničkom društvu sa sjedištem u [adresa]

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin,

Prolaz Frana Matejčića 8