Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1273/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gordani Držaić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pokojnog SL, sina S, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi zakonske nasljednice DL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Mariu Kovačeviću, odvjetniku u Zagrebu,
XIV. Trokut 17, protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj O-1274/2021-29 od 20. veljače 2023., dana 17. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba zakonske nasljednice DL i ukida se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj O-1274/2021-29 od 20. veljače 2023. u točkama I., II., III., IV. i V. izreke te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke prekinut je ostavinski postupak iza pokojnog SL, pod točkom II. izreke upućena je zakonska nasljednica TL da u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv nasljednice DL i BL, a radi utvrđenja što čini ostavinsku imovinu ostavitelja, da je povrijeđen njezin nužni dio, tj. da vrijednost ostavine nije dovoljna za namirenje njezinog nužnog dijela te da se zbog toga u ostavinu vraća dar i to nekretnina označena kao čkbr. [katastarska čestica] dvorište, kuća [adresa] i pomoćna zgrada [adresa], ukupne površine 760 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu koji je potreban za namirenje njezinog nužnog dijela, pod točkom III. izreke odlučeno je da će prekid ostavinskog postupka trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, pod točkom IV. izreke odlučeno je da je nasljednica dužna o pokretanju parničnog postupka obavijestiti sud dostavom primjerka, pod točkom V. izreke odlučeno je da ukoliko stranka ne pokrenu parnicu u danom roku, da će se ostavinski postupak nastaviti i dovršiti na temelju podataka u spisu, bez obzira na zahtjev u pogledu kojeg je upućena na pokretanje parničnog postupka i pod točkom VI. izreke odlučeno je da se ročište zakazano za 22. veljače 2023. u 9,00 sati neće održati.
2. Protiv navedenog rješenja sadržajno pod točkama I., II., III., IV. i V. izreke pravovremenu žalbu podnijela je zakonska nasljednica DL zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku,“Narodne novine“, broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP, a koji se u ovom predmetu primjenjuje temeljem odredbi čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju, „Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15, dalje u tekstu: ZN) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Polazeći od utvrđenja da je između zakonskih nasljednica ostavitelja TL i DL sporan sastav ostavinske imovine obzirom da je TL navela da određene nekretnine koje su prijavljene kao ostavinska imovina ostavitelja nisu ostavinska imovina, jer je ostavitelj na tim nekretninama samo formalno upisan kao vlasnik dok su u naravi te nekretnine u posjedu i vlasništvu trećih osoba, odnosno da se radi o nekretninama koje su izvlaštene radi izgradnje autoceste, kao i da je sporno da li je učinjenim darovanjem ostavitelja FL, unuci, kćerki DL povrijeđen nužni dio zakonske nasljednice TL, jer zakonska nasljednica DL u postupku ističe da je ostavinska imovina, odnosno preostali dio ostavinske imovine dovoljan za namirenje nužnog dijela TL ili je potrebno dar vratiti u ostavinu u dijelu koji je potreban za namirenje nužnog dijela nasljednice TL, sud je zakonsku nasljednicu, kćerku ostavitelja TL uputio na parnicu, jer je sporno što čini ostavinsku imovinu i da li je povrijeđeno pravo na nužni dio zakonske nasljednice TL, jer se zahtjev za vraćanje dara učinjenog trećoj osobi, a ne sunasljedniku može postaviti samo u parničnom postupku, pa je primjenom odredbi čl. 222. st. 1. i 2. ZN u vezi s čl. 225. ZN odlučio kao u izreci pobijanog rješenja pod točkama I. do V.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga i po službenoj dužnosti u smislu odredbi čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju upućuje žalba zakonske nasljednice DL, jer se rješenje protivno žalbenim navodima može ispitati i sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Žaliteljica u žalbi čini nespornim da dio nekretnina koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo ostavitelja su izvlaštene, a radi se upravo o nekretninama za koje je nasljednica TL uz podnesak od 31. listopada dostavila odluke upravnog tijela kojima je provedeno izvlaštenje radi izgradnje autoceste, pa je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, odnosno da je između stranaka sporan sastav ostavine.
8. Osim što nasljednica DL čini nespornim da nekretnine koje su izvlaštene ne čine ostavinsku imovinu bez obzira što je ostavitelj na istima u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik ili suvlasnik valja navesti da iz javnih isprava odnosno rješenja o izvlaštenju proizlazi da su te nekretnine izvlaštene, pa u toj situaciji nema mjesta prekidu postupku u smislu odredbe čl. 222. st. 4. ZN, jer se pretpostavlja da je sadržaj tih rješenja istinit, niti bi u toj situaciji TL trebala biti upućena na parnicu, jer se ista poziva na istinitost sadržaja navedenih javnih isprava.
9. Kako između stranaka nema spora o sastavu ostavine to je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je nasljednicu TL uputio na parnicu radi utvrđenja ostavinske imovine ostavitelja.
10. U smislu odredbe čl. 221. st. 1. i st. 2. ZN propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo. Tako će sud postupiti osobito ako su sporne činjenice o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio.
11. Nesporno je u postupku da je ostavitelj unuci FL darovao u zadnjoj godini svoga života nekretninu, u naravi kuću sagrađenu na čkbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
12. Osnovano u žalbi žaliteljica navodi da je prvostupanjski sud u ostavinskom postupku na temelju odredbe čl. 71. ZN bio dužan utvrditi imovinu koju je ostavitelj imao u trenutku smrti, a između nasljednica nema spora o ostavinskoj imovini, odnosno da nekretnine koje su izvlaštene radi izgradnje autoceste ne čine ostavinsku imovinu, a tek potom ocijeniti da li je darovanjem zakonskoj nasljednici AL povrijeđen nužni dio, jer samo pravo na nužni dio, odnosno da je AL nužna nasljednica nije sporno.
13. Pri tome valja naglasiti da zakonski nasljednik ne može tražiti nužni dio iz točno određene imovine kao što je to učinila TL izjavom na zapisniku od 8. veljače 2021., jer se nakon obračuna vrijednosti ostavinske imovine izračunava vrijednost nužnog dijela, a kako u ovom postupku nije utvrđena vrijednost nužnog dijela, to osnovano žaliteljica navodi da je upućivanje na parnicu za sada preuranjeno budući nije proveden postupak izračuna vrijednosti nužnog dijela sukladno odredbi čl. 71. ZN.
14. Stoga je činjenično stanje za sada pogrešno i nepotpuno utvrđeno, pa se ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na upućivanje na parnicu u pogledu povrede prava na nužni dio.
15. Slijedom navedenog valjalo je rješenje ukinuti u pobijanom dijelu pod točkama I., II., III., IV. i V. izreke temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
16. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će upotpuniti činjenično stanje na način kako mu je to ukazano ovim ukidnim rješenjem, a potom će pravilno primjenom materijalno prava donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.
U Zagrebu 17. ožujka 2025.
Sutkinja
Gordana Držaić
