REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-1192/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja i Roberta Fabrisa, člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužiteljice ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetužiteljice ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i četvrtotužitelja AD iz [adresa], 41 PRESTIGE AVE, BEL PARK VIC 3215, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Davor Ukalović, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice Općine Poličnik, Ulica Dr. Franje Tuđmana 62, OIB:87120007882, zastupane po generalnom punomoćniku Borisu Radmanu, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2688/2023-20 od 16. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 17. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženice i ukida presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2688/2023-20 od 16. svibnja 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje, s time da će se o trošku sastava žalbe odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Utvrđuje se da su tužitelji ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠD, dj. ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ED, dj. ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], 41 PRESIGE AVE, BELL PARK VIC 3215, Australija, stekli pravo vlasništva dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 22149 m2, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to realnog dijela ove nekretnine u površini od 4886 m2, za cijelo, a koji realni dio ove nekretnine odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, za cijelo (u tijeku je osnivanje i obnova zk za k. o. [katastarska općina]), koja nekretnina je prikazana na presliku katastarskog plana koji je u osnivanju (izdan na temelju podataka sadržanih u bazama podataka izlaganja), izdanog dana 20. rujna 2023. od strane RH, Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 938-06/23-01/3060, Ur.broj: 541-22-01/01-23-2, i označena žutom bojom, koji dio je na Skici izmjere izrađenoj 10. travnja 2024. od strane ovlaštenog inženjera geodezije KD iz [adresa], dipl.ing.geod., obojan žutom bojom, koja skica je sastavni dio ove presude, i to svaki tužitelj u suvlasničkom dijelu od 1/4, što je tužena Općina Poličnik dužna priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, izvrše parcelaciju označenog realnog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da formiraju novu parcelu sa posebnim brojem i površinom od 4886 m2, i po provedbi navedenog parcelacijskog elaborata ishode uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na novoformiranoj čestici, u svoju korist i na svoje ime, za cijelo, i to svaki tužitelj u suvlasničkom udjelu od 1/4 dijela, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, odnosno ishode uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na novoformiranoj nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – u novoj izmjeri, u svoju korist i na svoje ime, za cijelo, i to svaki tužitelj u suvlasničkom udjelu od 1/4 dijela, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od

4.282,43 EUR (slovima: četiritisućedvjestoosamdesetdvaeuračetrdesettricenta) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude (16. svibnja 2024.) pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana .“

2. Protiv ove presude žalbu, pravovremeno, podnosi tuženica zbog svih razloga iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) uz prijedlog da se žalba uvaži i preinači prvostupanjska presudu na način da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije uz obvezu naknadu parničnog troška tuženoj.

3. Sa žalbom tuženice postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. st.1. ZPP.

4. U odgovoru na žalbu tužitelji su osporili žalbene navode tuženice te su predložili odbiti žalbu i potvrditi pobijanu presudu u cijelosti.

5. Žalba tuženice je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su tužitelji svaki u ¼ dijela, vlasnici dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], površine 4886 m2, a koji realni dio nekretnine odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, koja nekretnina je prikazana na presliku katastarskog plana koji je u osnivanju (izdan na temelju podataka sadržanih u bazama podataka izlaganja), izdanog dana 20. rujna 2023. od strane RH, Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 938-06/23-01/3060, Ur.broj: 541-22-01/01-23-2, i označena žutom bojom, koji dio je na Skici izmjere izrađenoj 10. travnja 2024. od strane ovlaštenog inženjera geodezije KD, dipl.ing.geod., obojan žutom bojom, te da se tuženoj naloži priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, izvrše parcelaciju označenog realnog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da formiraju novu parcelu sa posebnim brojem i površinom od 4886 m2, i po provedbi navedenog parcelacijskog elaborata ishode uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – u novoj izmjeri, u svoju korist i na svoje ime, za cijelo, i to svaki tužitelj u suvlasničkom udjelu od 1/4 dijela, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika.

7. Prvostupanjski sud svoju odluku obrazlaže time da je da je u zemljišnim knjigama predmetna nekretnina upisana kao Općenarodna imovina, s organom upravljanja Mjesni narodni odbor Općine Poličnik, da su na međašnim nekretninama oznake čest. 2649, 2653/2 i 4221/1, sve k. o. [katastarska općina] izgrađeni objekti, slijedom čega je zaključio da se radi o nekretnini koja se nalazi unutar granica građevinskog područja, pa da je posljedično tome upravo tuženica pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari te da su tužitelji dokazali kako su računajući posjed njihovih prednika djeda JD i oca ZD rođenog 1905. u mirnom, poštenom i samostalnom posjedu duljem od 100 godina pa su u smislu pravnih pravila iz paragrafa 1460. do 1472. i paragrafa 1477. bivšeg Općeg austrijskog građanskog zakonika koji se do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91. i 92/94., dalje u tekstu: ZOVO) 1. rujna 1980. primjenjivao u vidu pravnih pravila na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 1941. godine („Narodne novine“, broj 73/91.), još prednici tužitelja stekli vlasništvo prijepora i to djed tužitelja JD koji je bio vanknjižni vlasnik predmetne nekretnine koju je po njegovoj smrti stekao ZD a u trenutku njegove smrti su po samom zakonu, predmetnu nekretninu kao vanknjižno vlasništvo, naslijedili tužitelji.

8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žaliteljice, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da u postupku nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti kao ni bitna povreda postupka iz čl. 354. st.2. toč.11. ZPP na koju ukazuje žaliteljica, a budući da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina pravilnost i zakonitost.

9. Međutim, osnovano tuženica u svojoj žalbi ukazuje na postojanje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava zbog čega posljedično nisu utvrđene sve relevantne činjenice.

10. Naime, u zemljišnoj knjizi sporna nekretnina upisana je kao općenarodna imovina, ali nije upisan nositelj prava društvenog vlasništva (prava raspolaganja, korištenja i upravljanja) već nekadašnji Mjesni narodni odbor Općine Poličnik kao organ upravljanja zbog čega dolazi do primjene predmnijeva iz čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99. – Odluka USRH, 22/00. – odluka USRH, 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst i 94/17.- ispravak pročišćenog teksta, dalje u tekstu: ZV) o vlasništvu Republike Hrvatske na takvoj nekretnini, bilo da se radi o izgrađenom ili neizgrađenom zemljištu.

10.1. Odredbom čl. 362. st. 3. ZV određeno je da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenog vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnijeva vlasništva iz čl. 362. st. 1. i 2. ZV, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Dakle, za primjenu odredbe čl. 362. st. 3. ZV o vlasništvu Republike Hrvatske na stvari potrebne su dvije pretpostavke od kojih je prva da ne smiju djelovati predmnijeve iz čl. 362. st. 1. i 2. ZV te druga predmnijeva da se ne može utvrditi u čijem su vlasništvu nekretnine društvenog vlasništva. Djelovanje predmnijeva iz čl. 362. st. 1. i 2. ZV proizlazi iz samog upisa u zemljišnoj knjizi

11. Nadalje, prema odredbi čl. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", broj 34/91. dalje - ZPZ), koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991. na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava je Republika Hrvatska. Odredbama st. 1. i 2. čl. 2. ZPZ propisano je što se sve smatra poljoprivrednim zemljištem u smislu odredbi ZPZ.

12. Prema odredbi čl. 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/92., 94/93. i 117/97. dalje - ZLSU) jedinice lokalne samouprave i uprave bile su dužne preuzeti nekretnine, pokretnine i financijska sredstva te prava i obveze dosadašnjih općina čiji su slijednici, najdalje do 31. ožujka 1994. Međutim, s obzirom na citiranu odredbu čl. 3. ZPZ jedinice lokalne samouprave nisu mogle preuzeti u vlasništvo poljoprivredno zemljište, koje je bilo u društvenom vlasništvu, jer je to zemljište, temeljem zakona postalo vlasništvo Republike Hrvatske na dan 24. srpnja 1991. Jedinice lokalne uprave i samouprave mogle su preuzeti u vlasništvo zemljište koje se smatralo građevinskim zemljištem na dan 24. srpnja 1991. tj. zemljište koje je tog dana bilo građevinsko područje u granicama utvrđenim prostornim planom.

13. Poljoprivredno zemljište koje je na dan 24. srpnja 1991. postalo vlasništvo Republike Hrvatske nije prestalo biti vlasništvo Republike Hrvatske time što je nakon spomenutog datuma izmjenama i dopunama prostornog plana postalo građevinskim zemljištem.

14. Nadalje, zavisno o kulturi zemljišta, valja reći i to da je prema odredbi čl. 6. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne Novine" broj 41/90.) bilo određeno da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske (izmijenjeni čl. 18. Zakona o šumama - "Narodne Novine" broj 54/83., 32/87. i 47/89, dalje - ZŠ).

14.1. Pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena je 16. listopada 1990. pa su od toga dana šume i šumsko zemljište koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske. Zbog toga niti ZLSU koji je donesen 1992. nije mogao mijenjati vlasnički status nekretnina - šuma i šumskog zemljišta. Osim toga, niti jednom odredbom ZLSU nije određeno da bi šume i šumsko zemljište koje se nalaze unutar granica građevinskog zemljišta postale vlasništvo jedinice lokalne samouprave i uprave na čijem se području pojedina nekretnina nalazi.

15. Prema tome, sama činjenica što je predmetna nekretnina upisana kao općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesni narodni odbor Općine Poličnik te da su na susjednim međašnim nekretninama oznake čest. 2649, 2653/2 i 4221/1, sve k. o. [katastarska općina] danas izgrađeni objekti, suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, ne znači da je Općina Poličnik pravni slijednik upisane općenarodne imovine i sada nositelj prava vlasništva i raspolaganja.

16. Da bi se predmetna nekretnina mogla smatrati vlasništvom Općine Poličnik odnosno da je Općine Poličnik pravni slijednik upisanog vlasnika, potrebno je utvrditi iz potvrde nadležnog upravnog tijela da se predmetna nekretnina nalazila unutar granica građevinskog zemljišta na dan 24. srpnja 1991., dakle na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno da na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakona o šumama, nije bila obuhvaćena šumsko- gospodarskom osnovom, tj. da nekretnina nije predstavljala šumu u društvenom vlasništvu.

17. Stoga, prvostupanjski sud bez pribave potvrde nadležnog upravnog tijela nije mogao osnovano zaključiti da je upravo tuženica pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari samim time što su na susjednim međašnim nekretninama sada izgrađeni objekti.

18. Zbog navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 370. ZPP uvažiti žalbu tuženice te ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti sudu prvog stupnja radi kompletiranja činjeničnog stanja tako što će tužitelje pozvati da dostave potvrdu nadležnog upravnog tijela da li je sporna nekretnina na dan 24. srpnja 1991. bila u građevinskom području u granicama utvrđenim prostornim planom nakon čega će ponovno odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu i troškovima postupka, uključujući i trošak žalbenog postupka (čl. 161. st. 3. ZPP).

Pula - Pola, 17. ožujak 2025.

Predsjednik vijeća:

Bruno Franković