REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-991/2024-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja i Roberta Fabrisa, člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice RMA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], drugotužiteljice RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i trećetužitelja JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnica mr.sc. Gordana Šimunov, odvjetnica u Zadru, protiv tuženika Grada Novalje, OIB: 85290822507, Novalja, Trg dr. Franje Tuđmana 1, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Kelava Zorica, odvjetnica u Zadru, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2406/2022-27 od 24. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 17. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja i ukida presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2406/2022-27 od 24. travnja 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

“ I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužitelji Ad 1) JMA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Ad 2) ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10 000 Zagreb i Ad 3) JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10 000 Zagreb stekli pravo vlasništva nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 27m2 za cijelo, odnosno tužitelj Ad 1) za udio od 5/12 dijela, tužitelj Ad 2) za udio od 2/12 dijela, te tužitelj Ad 3) za udio od 5/12 dijela, koji je dio nekretnine na dopuni skice sudskog očevida od 8. siječnja 2024. godine, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Marka Gašparovića, dipl.ing.geod. iz Zadra, označen žutom bojom te likom i slovima A-B-C-D-A, a koja dopuna skice sudskog očevida čini sastavni dio ove presude, (koja nekretnina nastaje parcelacijom č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2720m2, sve sukladno ovjerenom Geodetskom elaboratu Ureda za katastar Gospić, Klasa: 932-06/2022-02/216, Urbroj: 541- 20-02-03/1-22-3 od dana 29. kolovoza 2022. godine), što je tuženik dužan priznati i slijedom toga dozvoliti tužiteljima da to svoje pravo vlasništva i upišu u zemljišne knjige, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika za cijelo, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljima da naknade tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 900,00 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude pa sve do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ove banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv ove presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnose tužitelji zbog svih razloga iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

– pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) uz prijedlog da se žalba uvaži i preinači prvostupanjsku presudu u korist tužitelja, a podredno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu pred drugim uređujućim sucem.

3. Sa žalbom tužitelja postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. st.1. ZPP.

4. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio žalbene navode tužitelja te je predložio odbiti žalbu i potvrditi pobijanu presudu u cijelosti.

5. Žalba tužitelja je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren prema tuženiku za utvrđenjem da su tužitelji stekli pravo vlasništva nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 27 m2, prema skici sudskog očevida, i to prvotužiteljica za udio od 5/12 dijela, drugotužiteljica za udio od 2/12 dijela, te trećetužitelj za udio od 5/12 dijela, a koja nekretnina nastaje parcelacijom č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2720 m2, sve sukladno ovjerenom Geodetskom elaboratu Ureda za katastar Gospić, Klasa: 932- 06/2022-02/216, Urbroj: 541- 20-02-03/1-22-3 od dana 29. kolovoza 2022., te da se tuženiku naloži priznati i slijedom toga dozvoliti tužiteljima da to svoje pravo vlasništva upišu u zemljišne knjige, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika.

7. Prvostupanjski sud je polazeći od utvrđenja da je čest. zem. [katastarska čestica], dvor osik perkovci površine 2720 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s evidentiranim pravom vlasništva u korist Općenarodne imovine, s organom upravljanja Narodnog odbora Općine Novalja, te da je iz uvjerenja o statusu čestice Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ličko-senjske županije, Ispostava Novalja Klasa:350-01/22-10/000713, od 15. veljače 2023. utvrđeno da se na dan 24. srpnja 1991. čest. zem. [katastarska čestica] (487/6 dio) k. o. [katastarska općina] (u zk. k. o. [katastarska općina]), nalazila unutar granica građevinskog područja naselja R zaključio da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

7.1. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da su tužitelji upisani kao vlasnici nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 256 m2, i to JM za 5/12 dijela, JMA za 5/12 dijela i ĐM za 2/12 dijela, da je uknjižba tog prava vlasništava izvršena na temelju ugovora o darovanju nekretnina od 23. studenoga 2002., sklopljenog s prednikom OM pok. J te da su u posjedovnom listu broj 492 k. o. [katastarska općina] tužitelji evidentirani kao suposjednici čest. zem. [katastarska čestica], Gager, pomoćna zgrada, kuća i dvorište, ukupne površine 247 m2 u udjelima kao u zemljišnoj knjizi; da je uviđajem na licu mjesta utvrđeno da sporna nekretnina oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 27 m2, u naravi predstavlja ograđeni vrtlić s niskim kamenim zidom sa svih strana i živicom, da je u sredini vrtla zasađena maslina i jedan stari čempres te da je vidljiv stari panj odnosno ostatak čempresa; da su svjedoci HM i Đ O u svojim iskazima najvećim dijelom potvrdili navode tužitelja o mirnom i dugotrajnom posjedu osobno i putem pravnog prednika, koji da je to stekao kupoprodajom 1970-tih i kasnije diobom s drugim kupcima, međutim, kraj činjenice da spisu ne prileže isprave o spomenutim pravnim poslovima prednika tužitelja iskaze ovih svjedoka drži prilagođenim potrebama tužitelja te zaključuje da tužbeni zahtjev nije osnovan jer da tužitelji zahtijevaju da se utvrdi da su na temelju darovnog ugovora stekli pravo vlasništva na spornoj nekretnini, da darovni ugovor predstavlja tek osnov stjecanja ali bez upisa u zemljišnu knjigu, tužitelji na temelju tog ugovora o darovanju nisu stekli pravo vlasništva te da su tužbeni zahtjev trebali postaviti na način da traže utvrđenje stjecanja valjanog pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva. Pri tome prvostupanjski sud zaključuje da tužitelji nisu dokazali ni da bi vlasništvo na predmetnoj nekretnini stekli dosjelošću jer nedostaju isprave o valjanom pravnom slijedu stjecanja prava vlasništva, kao i da bi isto bilo stečeno od izvanknjižnog vlasnika, odnosno da nisu dokazane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva po Općem građanskom zakoniku, Zakonu o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome

– dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da u postupku nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti kao ni bitna povreda postupka iz čl. 354. st.2. toč.11. ZPP na koju ukazuju žalitelji, a budući da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina pravilnost i zakonitost.

9. Međutim, činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, a što je posljedica djelomično pogrešnog pravnog pristupa u odlučivanju o ovoj pravnoj stvari čime je ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koju u žalbi osnovano ukazuju tužitelji, zbog čega se ni primjena materijalnog prava, bar za sada, ne može ispitati.

10. Prvostupanjski sud polazi od pogrešne pretpostavke da tužitelji tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da su pravo vlasništva predmetne nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 27 m2 (koja nastaje parcelacijom č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2720 m2) stekli na temelju pravnog posla - ugovora o darovanju zaključenim sa svojim ocem pok. OM **.**.2002., te kako tužitelji nisu postaviti tužbeni zahtjev na način da traže utvrđenje stjecanja valjanog pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva to njihov tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

11. Naime, iz činjeničnih navoda tužbe i kasnijih izlaganja tužitelja razvidno je da se tužitelji pozivaju na ugovor o darovanju iz 2002. kojim im je darovana nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], kuća i dvorište, ukupne površine 256 m2, od strane oca FM koji je pak tu nekretninu stekao kupoprodajom od ranijeg vlasnika Vlatka Badurine 1970. i kasnije diobom sa H i HM (koja je saslušana kao svjedok iskazivala na navedene okolnosti) radi potkrijepe svojih tvrdnji da je i sporna nekretnina oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 27 m2, koja nekretnina nastaje parcelacijom č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2720 m2, oduvijek pratila sudbinu čest. zem. [katastarska čestica], upisane kao kuća i dvorište te da je predmet kupoprodaje 1970. bio i predmetni vrtlić površine 27 m2 za koji se smatralo da je sastavni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s obzirom da je i tada, kao i danas, bila ograđena niskim zidićom s zasađenom maslinom i čempresom te se i od strane pravnog prednika tužitelja ŽM koristila na jednak način kao i danas, kao dio dvorišta kuće na čest. zem. [katastarska čestica] k,o. Novalja, a da su tužitelji tek 2021. prilikom predočavanja elaborata susjeda i trećih osoba utvrdili da je međa čest. zem. [katastarska čestica] krivo ucrtana te je predmetnim elaboratom usklađeno stvarno i pravno stanje u odnosu na istu nekretninu, a u vezi s time su saznali i da vrtlić površine 27 m2 koji su smatrali svojim, jer je u mirnom i nesmetanom posjedu tužitelja i njihovih pravnih prednika preko sto godina, u zemljišnim knjigama upisan pod drugim brojem katastarske čestice te da nije upisan kao njihovo vlasništvo.

11.1. Dakle, suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, iz činjeničnih navoda tužbe i kasnijih izlaganja, jasno je da tužitelji svoj tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine temelje na institutu dosjelosti.

12. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme, a pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu, ipso iure, kada se ispune zakonske pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću, pri čemu se zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete i da posjed traje zakonom određeno vrijeme, kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti, te da je i stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću. Stjecanje putem dosjelosti je originalno (izvorno) stjecanje. Tko stječe putem dosjelosti ne izvodi svoje pravo iz prednikova prava, nego neovisno o njegovom pravu stječe ono i onoliko koliko posjeduje.

13. U pogledu kvalitete posjeda pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da posjed tužitelja ni njihovog prednika u odnosu na predmetnu nekretninu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 27 m2 (koja nastaje parcelacijom č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2720 m2) nije zakonit, posljedično čemu nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem redovne dosjelosti – protekom 20 godina kvalificiranog posjeda (čl. 159. st. 4. u vezi st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. dalje: ZV).

14. Kod takvog stanja stvari tužitelji su mogli steći pravo vlasništva samo temeljem izvanredne dosjelosti a što je prvostupanjski sud propustio utvrditi.

15. Odredbom čl. 388. st 2. ZV propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

15.1. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima), stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ ).

15.2. Kako tužitelji tvrde da se u posjedu sporne nekretnine preko sto godina jer da je u samostalnom, mirnom i poštenom posjedu prijepora prije njihova oca FM bio i njegov pravni prednik ŽM stjecanje prava vlasništva u ovom slučaju ima se prosuđivati prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u tom vremenu stjecanja, ovdje prema pravnim pravilima iz paragrafa 1452. - 1477. OGZ.

15.3. Prema spomenutim pravnim pravilima rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 40 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu koji mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da dosjedatelj ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (345. OGZ), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (326. OGZ), s time što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (328., 345. OGZ).

15.4. Budući je predmetna nekretnina upisana bila upisana kao općenarodna imovina

–organ upravljanja Narodni odbor Općine Novalja rok dosjedanja iznosi najmanje 40 godina.

15.5. Odredbom čl. 388. st. 4. ZV/96 koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997. godine bilo je propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV/96, nego na temelju drugih odredbi tog Zakona. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ broj 137/99.) ukinuta je odredba čl. 388. st. 4. ZV/96, a kasnije donesenim izmjenama i dopunama ZV („Narodne novine“ broj 114/01.), koji je stupio na snagu 20. prosinca 2001. godine (čl. 2. tog Zakona) propisano je da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Dakle, navedena ukinuta zakonska odredba bila je na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. do ukidanja iste 17. studenog 1999. i u tom vremenskom razdoblju je mogla proizvesti određene pravne učinke u pogledu stjecanja prava vlasništva ex lege u korist posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu, ako su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke u pogledu duljine i kvalitete posjeda za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

16. To, u ovom predmetu znači, da se ima utvrditi, a čime se prvostupanjski sud nije bavio, da li su pravni prednici tužitelja ŽM i FM bili u poštenom posjedu predmeta spora preko 40 godina prije 17. studenog 1999. godine.

17. Dakle, za razrješenje predmetnog spora nije potrebno utvrđivati naslov pravnih prednika tužitelja, te tužitelji suprotno stavu prvostupanjskog suda, nisu dužni dostaviti darovni ugovor, diobeni ugovor niti ugovor o kupoprodaji kraj činjenice da je iz zemljišnoknjižnog izvatka vidljiv pravni slijed vlasništva u odnosu na k. č. [katastarska čestica], kuća i dvorište, upisana k. o. [katastarska općina], a sporna nekretnina nije navedena u tim ispravama jer u protivnom ovaj postupak ne bi bio potreban, već je za razrješenje predmetnog spora potrebno utvrditi jesu li prednici tužitelja neprekidno kroz vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva po pravilima o izvanrednoj dosjelosti imali miran posjed predmetne nekretnine s uočljivom voljom držanja kao svoje i jesu li se kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost ponašali kao vlasnici nekretnine.

18. Zbog navedenog valjalo je uvažiti žalbu tužitelja, prvostupanjsku presudu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (čl. 370. ZPP).

19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će nadopuniti činjenično stanje tako što će dopunski saslušati svjedoke i tužitelje na okolnost duljine i kvalitete posjeda pravnog prednika tužitelja (ŽM) te će na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene (čl. 8. ZPP) utvrditi odlučne činjenice, nakon čega će pravilnom primjenom materijalnog prava o zahtjevu tužbe moći donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

20. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).

Pula - Pola, 17. ožujak 2025.

Predsjednik vijeća:

Bruno Franković