Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-975/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 58845352535, protiv ovršenika PN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Jurčević, odvjetnica u Vinkovcima, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Otoku, poslovni broj Ovr-1289/22-2 od 5. prosinca 2022., dana 17. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Otoku, poslovni broj Ovr-1289/22-2 od 5. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je, na temelju ovršne isprave – izjave o suglasnosti o zapljeni primanja broj OV-7750/2010od 24. svibnja 2010. ovjerene kod javnog bilježnika Mirdara Kovača iz Vinkovaca, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 45.718,30 kn / 6.067,86 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom 25. rujna 2013.do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate u visini koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, kao i radi naplate troška ove ovrhe sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, tekućom od dana donošenja rješenja pa do isplate,

određena ovrha na nekretnini ovršenika k. č. br. [katastarska čestica] SN površine 1545 m2, od čega dvorište površine 1310 m2, nadstrešnica površine 36 m2, kuća kb. 48 površine 89 m2, gospodarska zgrada površine 110 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. ..., kod ..., Općinskog suda u Vinkovcima, u cijelosti, i to:

- zabilježbom ovrhe u navedeni z.k.ul zemljišne knjige,

- utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, na račun ovrhovoditelja broj: ..., pozivom na broj: ... koji se vodi kod Privredne banke Zagreb d.d.,

- ispražnjenjem nekretnine od svih osoba i stvari te njihovom predajom kupcu nakon pravomoćnosti rješenja o predaji nekretnine,

te se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda upis zabilježbe ovrhe.

2. Protiv navedenog rješenja je ovršenik pravovremeno podnio žalbu zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe iz čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje: OZ), te predlaže preinačiti ili ukinuti pobijano rješenje.

3. U odgovoru na žalbu, ovrhovoditelj osporava žalbene navode te predlaže žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje i pazeći po službenoj dužnosti. temeljem odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a, na žalbene razloge iz odredbe čl. 50. st. 1. t. 1., 3. i 5. OZ-a te na bitne povrede ovršnoga postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama ZPP-a (čl. 365. st. 2. ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da ne postoji žalbeni razlog na koji drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Ovršenik u žalbi ističe kako ovrhovoditelj potpuno netočno i neosnovano, pod točkom III. ovršnog prijedloga, navodi da je tražbina „po pristanku dužnika prenesena s vjerovnika na ovrhovoditelja“ jer taj navod ovrhovoditelj ničime ne dokazuje, a iz Izjave o ustupu prava od 1. listopada 2013. se to nigdje ne vidi, budući da se radi o jednostranoj izjavi.

7. Odredbom čl. 90. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO) je propisano da u slučaju ispunjenja tuđe obveze svaki ispunitelj može ugovoriti s vjerovnikom prije ispunjenja ili pri ispunjenju, da ispunjena tražbina prijeđe na njega sa svima ili samo s nekim sporednim pravima.

8. U skladu s čl. 94. ZOO-a ispunitelj na kojega je prešla tražbina ne može zahtijevati od dužnika više nego što je isplatio vjerovniku.

9. Iz isprava u spisu je vidljivo da je ovrhovoditelj isplatio ovršenikovom vjerovniku Sberbank d.d. dana 24. rujna 2013. iznos od 49.012,54 kn, dok u ovopredmetnom ovršnom prijedlogu potražuje iznos od 45.718,30 kn (6.067,86 eura), što je u skladu s naprijed citiranom odredbom čl. 94. ZOO-a.

10. Nadalje, žalitelj u bitnom ističe kako je sud prvog stupnja odredio ovrhu na njegovoj jedinoj nekretnini što je suprotno odredbi čl. 75. st. 1. OZ-a, a na kojoj se nalazi obiteljska kuća u kojoj živi sa suprugom i troje zajedničke maloljetne djece (NN rođ. 2009., IN, rođ. 2012. i DN rođ. 2019.)

11. Odredbom čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama OZ-a ("Narodne novine", br. 73/17 – dalje: ZID OZ/17) je izmijenjen čl. 75. st. 5., tako da glasi:

»(5) Smatra se da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz ovoga stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu.«.

12. No, u čl. 44. st 3. ZID OZ/17 je jasno propisano da se čl 12. st. 1. toga Zakona primjenjuje na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

13. Budući da se u konkretnom slučaju radi dugovanju ovršenika koje potječe iz pravnog posla - Ugovora o kreditu broj 228138 sklopljenog 20. svibnja 2010., a koje je dospjelo na naplatu otkazom ugovora o kreditu broj 228138 dana 16. kolovoza 2013., odnosno prije stupanja na snagu ZID OZ/17, to nema mjesta primjeni izmijenjene odredbe čl. 75. st. 5. OZ-a koja se primjenjuje od 31. ožujka 2017., a na koju se sadržajno poziva žalitelj.

14. Nadalje, ovršenik ističe da prvostupanjski sud nije vodio računa ni o zakonom propisanim posebnim uvjetima za određivanje ovrhe na nekretnini iz čl. 80.b. st. 2. i 3. OZ-a.

15. Odredbom čl. 80.b st. 2. OZ-a je propisano ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5300,00 eura (ranije 40.000,00 kn), sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

16. Odredba čl. 80.b st. 3. OZ-a propisuje da će sud pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. ovog članka, uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

17. Ovršenik u žalbi naglašava da ovrhovoditelj predloženom ovrhom nastoji naplatiti tražbinu u iznosu od 45.718,30 kn, dok je vrijednost predmetne nekretnine višestruko veća od tražbine ovrhovoditelju, radi se o nekretnini koju je ovršeniku darovao otac Ugovorom o darovanju broj ... 21. rujna 2022, u kojemu je vrijednost darovanih nekretnina procijenjena na iznos od 250.000,00 kn. Također navodi da je nakon darovanja uložio u predmetnu kuću, u svrhu adaptacije i prilagodbe kuće stanovanju, znatna sredstva (stolarija, vanjska izolacija-fasada, promjena crijepa na krovištu, limarija i dr.), čime je vrijednost predmetnih nekretnina dodatno povećana.

18. Iz obračuna dugovanja na dan 3. siječnja 2023. (list 97-98 spisa) proizlazi da dugovanje ovršenika na ime glavnice iznosi 6.507,34 eura, na ime kamata 4.187,36 eura te na ime troška 211,00 eura, što je ukupno 10.905,69 eura, dok je uplaćen iznos do 540,87 eura, tako da nepodmireno dugovanje iznosi 10.364,82 eura.

19. Točno je da je vrijednost tražbine manja od vrijednosti predmetne nekretnine, ali se prema ocjeni ovog suda ne radi o nerazmjernoj razlici koja bi sprečavala ovrhu.

20. Ovdje treba dodati da je ovršenik podneskom od 15. studenoga 2023. dostavio račun broj 168 1/1 od 12. srpnja 2021. iz kojeg je vidljivo da je cijena ugradnje PVC stolarije u predmetnu kuću ukupno 43.219,37 kn (list 36 spisa), dok je iz računa Solaris pons d.o.o izdanog dana 31. listopada 2023. na ime ovršenika PN (list 103 spisa) vidljivo da je imenovani za ugradnju sunčane elektrane na lokaciji [adresa], P, trebao platiti iznos od 10.9134,80 eura/ 82.230,03 kn.

21. Dakle, ovršenik je naručio i ugradio u predmetnu nekretninu solarnu elektranu za cijenu koja je veća od ukupnog nepodmirenog duga prema ovrhovoditelju, koji mu je dospio na naplatu 10 godina prije ugradnje solarne elektrane.

22. Nadalje, ovrhovoditelj je dokazao da se nije uspio namiriti na drugim predmetima ovrhe jer je iz specifikacije izvršenja osnove za plaćanje Ov-7749/10-Z008 od 11. rujna 2023. (list 55 spisa) vidljivo da je s računa ovršenika, na ime troška, naplaćen 22. veljače 2022. iznos od 88,79 eura i 26. svibnja 2023. iznos od 43,93 eura te dana 26. svibnja 2023 na ime glavnice iznos od 22,43 eura, što ukupno iznosi 155,15 eura, dok je na ime glavnice ostao nenaplaćen iznos od 7.016,50 eura.

23. Ovršenik je dokazao da predmetna nekretnina služi za stanovanje njega i članova njegove obitelji (supruge i troje djece), ali pravo na dom moguće je ostvariti i na druge načine (primjerice, najmom), a ne isključivo vlasništvom nekretnine.

24. Iako ovrhovoditelj u konkretnom slučaju nema osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, u ovoj pravnoj stvari ovrhovoditelj pokušava naplatiti tražbinu koju je prema ovršeniku stekao ustupom prava na naplatu od Sberbank d.d. Zagreb dana 1. listopada 2013., to jest više od devet godina prije pokretanja ovog ovršnog postupka (24. studenoga 2022.), u kojem razdoblju je ovrhovoditelj od ovršenika od ukupnog zaduženja od 50.215,79 kn na dan 24. studenoga 2022. uspio naplatiti 4.075 kn, i to uplatama 11. srpnja 2014. iznos od 321,24 kn, 14. kolovoza 2014. 3.085,00 kn i 22. veljače 2022. iznos od 669,00 kn.

25. Iz stanja spisa je vidljivo da se ovršenik izjavom o suglasnosti o zapljeni primanja suglasio da ta izjava na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis davatelja izjave ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, te svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv davatelja ove izjave i na drugim predmetima ovrhe. U konkretnoj pravnoj situaciji drugi predmet ovrhe predstavlja predmetna nekretnina na kojoj je ovrhovoditelj ovlašten provesti ovrhu.

26. Na kraju, ovršenik u žalbi također ističe da je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju o ovrsi propustio utvrditi vrlo važnu činjenicu, a to je da ovrhovoditelj predlaže ovrhu i na gospodarskim zgradama, iako su one izrijekom izuzete od ovrhe (čl. 91. OZ-a).

27. U odredbi čl. 91. OZ-a je propisano da ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

28. Iz pobijanog rješenja o ovrsi i priloženog z.k. izvatka (list 1213 spisa) vidljivo je da je ovrha određena na k. č. br. [katastarska čestica] SN površine 1545 m2, koju između ostalog čini i gospodarska zgrada površine 110 m2, ali da bi gospodarska zgrada bila izuzeta od ovrhe, potrebno da se vlasnik takve zgrade bavi poljodjelstvom te da mu ta zgrada služi za uzdržavanja njega i članova njegove obitelji, a što u konkretnom slučaju ovršenik nije ni tvrdio niti dokazao ijednim dokazom priloženim uz žalbu.

29. Slijedom svega iznesenoga i na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a valjalo je odbiti žalbu ovršenika i odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 17. ožujka 2025.

Sudac:

Diana Preglej