REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-322/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dolores Peruško kao predsjednica vijeća, Alenka Paus kao sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 02958272670, protiv tuženice BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Denis Meczner, odvjetnik u Samoboru, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 729/2023-13 od 14. listopada 2024., na sjednici vijeća 17. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-729/2023-13 od 14. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 5.693,61 eura/42.898,49 kuna sa zateznim kamatama od 20. ožujka 2019. do isplate, a odbijen je zahtjev tužitelja za naplatom troškova postupka (toč. I.), dok je toč. II. naloženo tužitelju naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 900,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 14. listopada 2024. do isplate.

2. Protiv presude pravovremenu žalbu podnio je tužitelj zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba parničnog postupka, čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako je prigovor zastare neosnovan budući je tuženica nakon rješenja KLASA: UP/I-502-06/18-02/4880 od 18. lipnja 2018. pokrenula upravni spor u kojem je donesena presuda Upravnog suda u Zagrebu, posl. broj Usl-2577/19 15. ožujka 2021., kao i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, posl. broj: Usž-1995/21 od 6. srpnja 2021. Ukazuje i na pogrešnu primjenu odredbe čl. 8. ZPP. Predlaže preinačiti presudu, podredno ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 155/23 – dalje u tekstu: ZPP). Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 5.693,61 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 20. ožujka 2019. do isplate i to budući da su tuženoj u razdoblju od 14. listopada 2015. do 26. travnja 2018., kada nije imala status zdravstveno osigurane osobe u obveznom osiguranju, isplaćivane od strane tužitelja naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom, naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta, kao i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete.

6. U predmetnoj pravnoj stvari nije sporno:

- da je rješenjem tužitelja KLASA: UP/I-502-06/18-02/4880, UR.BROJ: 338-21-08-18- 02 od 18. lipnja 2018. prema tuženoj BL obnovljen postupak te je poništen nalog za isplatu naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom za razdoblje od 2.5.2016. do 19.8.2016., ne priznaje se pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom u razdoblju od 1.5.2016. do 19.8.2016., poništava se nalog za isplatu naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta za razdoblje od 20.8.2016. do 22.3.2017., ne priznaje se pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta za dijete B rođ. **.**.2016. za razdoblje od 20.8.2016. do 22.3.2017., ne priznaje se pravo na naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta za dijete B, te se poništava nalog za isplatu jednokratne novčane potpore za dijete B, rođ. **.**.2016. i ne priznaje pravo na isplatu jednokratne novčane potpore za dijete B rođenog **.**.2016.

- da je navedeno rješenje pravomoćno 30. kolovoza 2018.

- visina zahtjeva

- da je ovdje tuženica kao tužiteljica podnijela tužbu pred Upravnim sudom u Zagrebu te je presudom broj Usl-2577/19 od 15.03.2021. odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice BL usmjeren na poništavanje rješenje HZZO-a, Direkcija, Klasa: UP/I- 502-06/18-02/4880, Ur.broj: 338-21-032-01-19-07 od 01. srpnja 2019. kojim je odbijena žalba na drugostupanjsko rješenje kojim nije dopušten prijedlog za povrat u prijašnje stanje

- da je protiv te presude tužiteljica (ovdje tuženica) podnijela žalbu koja je odbijena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-1995-21 od 06. srpnja 2021.

6.1. Sporno je, je li osnovan prigovor zastare.

7. Pobijanom odlukom sud prvog stupnja odbio je zahtjev tužitelja kao neosnovan utvrdivši da je prigovor zastare osnovan jer je od pravomoćnosti rješenja od 18. lipnja 2018. - dana 30. kolovoza 2018. do podnošenja predmetne tužbe 2. veljače 2023. protekao rok od tri godine. Svoju odluku temelji na odredbi čl. 147. st. 1. t. 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ 80/13, 137/13, 98/19; dalje u tekstu ZOZO) u svezi s odredbom čl. 214. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22; dalje u tekstu ZOO) i čl.138. ZOZO.

8. Ispitujući presudu u granicama određenih navoda žalbe te pazeći po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. ZPP), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je žalba nije osnovana. Sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP te je pravilno primijenio materijalno pravo na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje.

9. Nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, o kojima ne ma proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava. Osim toga, određeno tužitelj niti ne navodi u čemu bi se ta povreda sastojala.

10. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 8. ZPP. Sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP). Upravo je tako postupio sud prvog stupnja, proveo je dokaze koje je ocijenio važnim, analizirao je iste, kao i istaknuti prigovor te utvrdio sve činjenice odlučne za ovaj spor koje se odnose na postojanje ili ne obveze tuženice da tužitelju vrati primljeni, isplaćeni iznos u ukupnosti. Niti u glede te povrede žalba ne sadrži određene žalbene navode.

11. Nadalje, u svezi prigovora zastare sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu čl. 147. st. 1. i 2. t. 1. ZOZO kojom je propisano da tražbine naknade štete, u smislu odredbi ovoga Zakona, zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima. Stavkom 2 propisano je da rokovi zastare tražbina naknade štete u smislu odredbi ovoga Zakona počinju teći: 1. u slučajevima iz članka 135. i članka 138. stavka 1. ovoga Zakona, od dana pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu.

12. Odredbom čl. 138. ZOZO propisano je (između ostalog) da Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne, odnosno fizičke osobe: 1. ako je šteta nastala zato što nisu dani podaci ili što su dani neistiniti ili netočni podaci o činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja; 2. ako je isplata izvršena na temelju neistinitih ili netočnih podataka navedenih u prijavi o stupanju radnika na rad; 3. ako je isplata izvršena stoga što nije podnesena prijava o promjenama koje utječu na gubitak ili na opseg prava radnika, odnosno prijava o istupanju radnika s rada ili ako je prijava podnesena poslije propisanog roka…

13. Dakle, pravilno je sud prvog stupnja s obzirom na istaknuti prigovor zastare istek vremena potrebnog za zastaru tražbine računao od pravomoćnosti rješenja tužitelja od 18. lipnja 2018. kojim je utvrđeno da tuženoj nisu pripadala sva navedena prava po kojima su vršene isplate, dakle od 30. kolovoza 2018. te je slijedom toga pravilno utvrdio da je rok od tri godine iz čl. 230. st. 1. ZOO protekao do podnošenja tužbe 2. veljače 2023.

14. Neosnovano tužitelj smatra da je pokretanjem upravnog spora u kojem je u konačnici donesena presuda Upravnog suda u Zagrebu broj Usl-2577/19 od 15. ožujka 2021. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice BL usmjeren na poništavanje rješenje HZZO-a, Direkcija, Klasa: UP/I-502-06/18-02/4880, Ur.broj: 338- 21-032-01-19-07 od 01. srpnja 2019. kojim rješenjem je odbijena žalba na drugostupanjsko rješenje kojim nije dopušten prijedlog za povrat u prijašnje stanje te presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-1995/21 od 6. srpnja 2021. kojom je odbijena žalba tužiteljice (ovdje tuženice) i potvrđena navedena presuda Upravnog suda, došlo do prekida zastare.

14.1. Naime, odredbom 241. ZOO propisano je da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom radnjom vjerovnika poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine.

14.2. Predmetni postupak koji je rezultirao presudom Upravnog suda Zagrebu broj Usl. 2577/19 od 15. ožujka 2021., odnosno presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1995/21 od 6. srpnja 2021. pokrenut je po tužbi ovdje tuženice, dakle dužnika kako bi ostvarila pravo na povrat u prijašnje stanje (zbog propuštenog roka na podnošenje žalbe na rješenje od 18. lipnja 2018.), a budući je HZZO Regionalni ured Zagreb, Odjel za zdravstveno osiguranje - 1 rješenjem KLASA: UP/I-502-06/18-02/4880, UR.BROJ: 338-21-02-01-19-07 od 7. svibnja 2019. odbio taj prijedlog iste, odnosno nije dopustio povrat u prijašnje stanje.

14.3. Dakle, ne radi se o radnji vjerovnika poduzetoj radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine, pa nije došlo niti do prekida zastare.

15. Odluka o troškovima postupka se određeno žalbenom ne osporava.

16. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Puli 17. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Dolores Peruško