REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola
Poslovni broj Gž Ovr-29/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Ivi Kancijanić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja DDM REO Adria d.o.o. [adresa], OIB 91868082461, kojeg zastupa punomoćnik Nenad Grof, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenice OPĆINE PRESEKA, Preseka 57, 10347 Rakovec, OIB 67215702880, koju zastupa punomoćnica Stefani Požgaj, odvjetnica u Rijeci, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi založne vjerovnice Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Porezna uprava, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu poslovni broj Ovr-797/2021-50 od 12. rujna 2024., 17. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba založne vjerovnice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Porezne uprave i ukida se rješenje o namirenju Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu poslovni broj Ovr-797/2021-50 od 12. rujna 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o namirenju suda prvoga stupnja odlučeno je:
„I. Iz iznosa kupovnine od 26.119,85 eura ostvarenog prodajom nekretnina ovršenika upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], KUĆA BR. 5/3 SA DVORIŠTEM U GORNJAKI površine od 339 čhv, namiruje se tražbina ovrhovoditelja, ujedno i založnog vjerovnika DDM REO Adria d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 91868082461, u visini od 17.112,95 eura, prebijanjem s tražbinom ovršenika za isplatu navedenog iznosa kupovnine, i to kako slijedi :
1. troškovi ovršnog postupka ovrhovoditelja, ujedno i založnog vjerovnika, u ukupnom iznosu od 772,44 eura, a odnose se na plaćenu sudsku pristojbu na prijedlog i rješenje o ovrsi u iznosu od 68,62 eura i uplaćeni predujam za građevinsko vještačenje u iznosu od 703,82 eura;
2. cjelokupna tražbina ovrhovoditelja (ujedno i založnog vjerovnika) na čiji je prijedlog određena ovrha u iznosu od 16.174,61 eura, te troškovi ovršnog postupka (pravomoćno dosuđen trošak sastava prijedloga za ovrhu) koji se ne namiruju prioritetno u iznosu od 165,90 eura.
II. Iz preostalog iznosa kupovnine od 9.038,15 eura namiruje se dio tražbine drugoupisanog založnog vjerovnika - REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA, PODRUČNI URED ZAGEBAČKE ŽUPANIJE i to:
- porez na dodanu vrijednost u iznosu od 3.698,74 eura,
- porez na cestovna motorna vozila u iznosu od 12,38 eura,
- predujam poreza na dohodak – paušal u iznosu od 79,95 eura,
- porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi u iznosu od 32,08 eura,
- porez na tvrtku u iznosu od 286,41 eura,
- poseban porez na plaće, mirovine druge primitke u iznosu od 50,25 eura,
- doprinos za mirovinsko temeljem individualna kapitalizirana štednja u iznosu od 271,28 eura,
- doprinos za mirovinsko osiguranje Il stup u iznosu od 168,66 eura,
- troškovi postupka prisilne naplate koju provodi Porezna uprava u iznosu od 26,54 eura,
- doprinos u paušalnom iznosu HOK u iznosu od 68,63 eura,
- doprinos za mirovinsko osiguranje po osnovi rada za poslodavca fizičku osobu u iznosu od 1.047,34 eura,
- doprinos za mirovinsko osiguranje za radnika u iznosu od 505,96 eura
- dio doprinosa za mirovinsko osiguranje po osnovici za koje obvezu utvrđuje Porezna uprava u iznosu od 2.789,93 eura.
III. Nakon izvršene diobe kupovnine ostaje nenamirena preostala tražbina založnog vjerovnika REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA, PODRUČNI URED ZAGEBAČKE ŽUPANIJE koja po glavnici iznosi 8.314,97 eura.
IV. Nalaže se Financijskoj agenciji isplata novčanog iznosa od ukupno 9.038,15 eura (iznos od 4.684,84 eura uplaćene dana 27. veljače 2024. na ime razlike kupovnine i iznos od 4.353,31 eura uplaćene jamčevine), u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja, po osnovama navedenim kako slijedi:
- porez na dodanu vrijednost u iznosu od 3.698,74 eura
na račun broj HR 1210010051863000160
HR 68 1201 -77421750396
- porez na cestovna motorna vozila u iznosu od 12,38 eura,
na račun broj [broj bankovnog računa]
HR68 1317 -77421750396
- predujam poreza na dohodak – paušal u iznosu od 79,95 eura,
na račun broj [broj bankovnog računa]
HR 68 1449 -77421750396
- porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi u iznosu od 32,08 eura,
na račun broj [broj bankovnog računa]
HR68 1619-77421750396
- porez na tvrtku u iznosu od 286,41 eura, na račun broj
[broj bankovnog računa]
HR68 1732-77421750396
- poseban porez na plaće, mirovine druge primitke u iznosu od 50,25 eura, na račun broj [broj bankovnog računa]
HR68 1902-77421750396
- doprinos za mirovinsko temeljem individualna kapitalizirana štednja u iznosu od
271,28 eura, na račun broj
[broj bankovnog računa]
HR 68 2011- 77421750396
- doprinos za mirovinsko osiguranje Il stup u iznosu od 168,66 eura, na račun broj [broj bankovnog računa]
HR 68 2283 -77421750396
- troškovi postupka prisilne naplate koju provodi Porezna uprava u iznosu od 26,54 eura, na račun broj [broj bankovnog računa]
HR 68 4251-77421750396,
- doprinos u paušalnom iznosu HOK u iznosu od 68,63 eura, na račun broj [broj bankovnog računa]
[broj bankovnog računa]
- doprinos za mirovinsko osiguranje po osnovi rada za poslodavca fizičku osobu u iznosu od 1.047,34 eura, na račun broj
[broj bankovnog računa]
HR68 8117-77421750396
- doprinos za mirovinsko osiguranje za radnika u iznosu od 505,96 eura na račun broj [broj bankovnog računa]
HR68 8168-77421750396
- dio doprinosa za mirovinsko osiguranje po osnovici za koje obvezu utvrđuje Porezna uprava u iznosu od 2.789,93 eura na račun broj
[broj bankovnog računa]
HR68 8214-77421750396.“
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom to rješenje pobija založna vjerovnica Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava iz svih žalbenih razloga propisanih odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16.,73/17. i 131/20., dalje: OZ), posebno ističući pogrešnu primjenu odredbe članka 114. stavka 4. OZ-a. Smatra da je ovrhovoditelj namiren za veći dio zateznih kamata nego li mu pripada prema navedenoj odredbi pa da je razlika od barem 1.716,74 eura trebala biti isplaćena žaliteljici. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i naložiti ovrhovoditelju da joj isplati dodatnih 1.716,74 eura, a podredno ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba založne vjerovnice je osnovana.
5. Prvostupanjski sud je, postupajući po pravomoćnom rješenju o ovrsi i nakon što je rješenje o dosudi nekretnine postalo pravomoćno, pobijanim rješenjem pristupio namirenju ovrhovoditelja iz prodajne cijene u iznosu od 26.119,85 eura. Iz tog je iznosa sud namirio redom tražbine ovrhovoditelja i ujedno založnog vjerovnika po osnovi troškova ovršnog postupka u iznosu od 772,44 eura (koji se odnose na plaćenu sudsku pristojbu na prijedlog i rješenje o ovrsi u iznosu od 68,62 eura i uplaćeni predujam za vještačenja u iznosu od 703,82 eura), cjelokupnu tražbinu ovrhovoditelja u iznosu od 16.174,61 eura, kao i troškove ovršnog postupka u iznosu od 165,90 eura, s time što je odlučeno da se ukupni iznos od 17.112,95 eura za koji se namiruju tražbine ovrhovoditelja prebija s iznosom kupoprodajne cijene. Nakon toga je djelomično namirena tražbina založne vjerovnice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije u iznosu od 9.038,15 eura, dok je preostali dio tražbine založne vjerovnice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije u iznosu od 8.314,97 eura ostao nenamiren.
6. Rješenje je ispitano u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.
7. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti, ali je ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga prava uslijed čega je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.
8. Iz stanja spisa proizlazilo bi da se u ovom predmetu namiruje tražbina ovrhovoditelja i ujedno založnog vjerovnika (za istu tražbinu radi koje je pokrenuta ovrha), koji je na nekretnini koja je bila predmet ovrhe (k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 5/3 s dvorištem u Gornjaki od 339 čhv, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) imao upisano založno pravo od 1. veljače 2013. pod brojem Z-349/13 na iznos od 100.000,00 kuna uvećano za sve ugovorene kamate, troškove i naknade, te založna vjerovnica Republika Hrvatske, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagrebačke županije koja ima upisano založno pravo od 4. rujna 2018. pod brojem Z-7897/2018 radi osiguranja tražbine u iznosu od 193.226,18 kuna sa zateznim kamatama na iznos glavnice od 141.050,69 kuna od 23. srpnja 2018. do isplate. Spisu, međutim, nije priložen (povijesni) zemljišnoknjižni izvadak kao dokaz da je ovrhovoditelj (bio) upisan kao založni vjerovnik.
9. Žalbeni navodi založne vjerovnice Republike Hrvatske svode se na tvrdnju o povredi pravila o redoslijedu namirenja tražbina, jer je ovrhovoditelj namiren za veći iznos zateznih kamata nego što mu pripada.
10. Prema odredbi članka 113. stavka 1. OZ-a iz iznosa dobivenoga prodajom namiruju se prvenstveno, i to sljedećim redoslijedom: 1. troškovi ovršnoga postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji; 2. porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu. Člankom 114. OZ-a propisano je da se nakon namirenja tražbina iz članka 113. tog Zakona namiruju tražbine osigurane založnim pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha i naknada za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom (stavak 1.); da se vjerovnici iz stavka 1. namiruju po redu stjecanja založnoga prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu osobnih služnosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada se vjerovnici iz stavka 1. toga članka namiruju po time uspostavljenom prednosnom redu (stavak 3.); da se troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu, određeni ovršnom ispravom, namiruju po istom redoslijedu kao i glavna tražbina (stavak 4.); da se troškovi ovršnoga postupka, osim troškova koji se prvenstveno namiruju (članak 113. stavak 1. točka 1.), namiruju po istom redoslijedu kao i glavna tražbina (stavak 5.) te da se poslije namirenja tražbina iz stavka 1. namiruju tražbine navedene u članku 113. stavku 1. točki 2. za vrijeme za koje se ne namiruju prema odredbama toga članka, a nakon toga namiruju se kamate iz stavka 4. toga članka za vrijeme za koje nisu namirene prema toj odredbi, i to po istom redoslijedu kao i glavna tražbina (stavak 6.). Prema članku 116. OZ-a, više tražbina koje imaju isti red namirenja namiruju se razmjerno svojoj visini ako iznos dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.
11. Odredbom članka 301. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP) određeno je da se založnim pravom osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene novčane tražbine, a stavkom 3. istog članka određeno je da pored glavne tražbine založno pravo ujedno osigurava i namirenje iz vrijednosti zaloga sporednih tražbina, kamata, troškova za očuvanje stvari i troškova naplate tražbine. Kako se prema odredbi članka 114. stavak 3. OZ-a namirenje tražbine ravna pravilom o prvenstvenom redu po redu stjecanja založnog prava, tražbine osigurane založnim pravom imaju prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravom na tom zalogu, a ako je zalog opterećen s više založnih prava prednost pri namirenju ima ona tražbina koja je prije ostalih u prvenstvenom redu, kako to proizlazi i iz odredbe članka 302. stavka 1. do 3. ZVDSP-a.
12. Založno pravo stječe se upisom u zemljišnu knjigu (članak 309. ZVDSP-a) pa je ovrhovoditelj, koji je ujedno i založni vjerovnik, stekao založno pravo na nekretnini radi osiguranja točno određene tražbine koja je upisana u zemljišnoj knjizi.
12.1. Da je u njegovu korist upisano založno pravo i za namirenje zateznih kamata, ovrhovoditelj bi imao pravo na namirenje svih kamata kao sporednih tražbina kako je to upisano u zemljišnu knjigu, jer se ograničeno namirenje sporednih tražbina iz odredbe članka 114. stavka 4. OZ-a (zateznih kamata i troškova) odnosi samo na tražbine koje proizlaze iz ovršnih isprava na temelju kojih je određena ovrha, ne i na tražbine založnog vjerovnika u čiju korist je osnovano založno pravo na prodanoj nekretnini i koji ima pravo namirenja cjelokupne osigurane tražbine.
12.2. Međutim, po shvaćanju ovog suda, ako u zemljišnoj knjizi u korist ovrhovoditelja nije upisano založno pravo glede sporedne tražbine po osnovi zateznih kamata, ovrhovoditelj po prvenstvenom redu upisanog založnog prava ostvaruje pravo na namirenje iznosa glavnice i ugovornih kamata koje su osigurane predmetnim založnim pravom (članak 114. stavak 3. OZ-a), a u istom prvenstvenom redu ostvaruje i pravo na trogodišnje zaostatke zateznih kamata prema članku 114. stavku 4. OZ-a, na koje bi imao pravo i prema članku 38. stavku 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17.) koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja založnog prava, jednako kao i prema članku 42. stavku 2. aktualnog Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19., 128/22., 155/23. i 127/24.).
13. Iz pobijanog rješenja proizlazi da namirenje nije provedeno u skladu s prethodno citiranim odredbama mjerodavnih propisa, jer je prvostupanjski sud namirio cjelokupnu tražbinu ovrhovoditelja i, po redoslijedu namirenja, prvog založnog vjerovnika pa time i zateznih kamata starijih od tri godine u odnosu na donošenje rješenja o dosudi iako iz stanja spisa ne proizlazi da je založnim pravom osigurana naplata zateznih kamata. K tome je sud prvog stupnja pobijanim rješenjem namirio tražbine ovrhovoditelja i ujedno založnog vjerovnika te založne vjerovnice Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 26.151,11 eura, što je više od iznosa kupovnine (26.119,85 eura).
14. Zbog pogrešne primjene pravila o redoslijedu namirenja sud prvog stupnja pobijanim rješenjem nije utvrđivao koliko iznose zatezne kamate za posljednje tri godine, a založna vjerovnica je obračunima dostavljenima tijekom postupka prigovarala pa ovu činjenicu treba utvrditi, jer o tome između ostaloga ovisi koliko preostaje za namirenje založnim pravom osigurane tražbine žaliteljice.
15. S obzirom na to da je uslijed pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, valjalo je ukinuti pobijano rješenje i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.
16. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud otkloniti nedostatke pobijanog rješenja te će pravilnom primjenom citiranih zakonskih odredaba donijeti rješenje o namirenju. Prvostupanjski će sud, prije svega, pribaviti povijesni zemljišnoknjižni izvadak kao dokaz stanja zemljišne knjige (i upisanih založnih prava) prije uknjižbe prava vlasništva na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi. Valja razjasniti i na što se odnose „ostali troškovi 68,62 eur“ iz specifikacije tražbine odnosno provjeriti da se ne radi o troškovima sudskih pristojbi za prijedlog i rješenje koji su upravo u tom iznosu priznati kao tražbina prvog isplatnog reda, a kako se eventualno ista tražbina ne bi namirivala dvostruko. Utvrdi li da je, pravilnom primjenom pravila o redoslijedu namirenja, ovrhovoditelja trebalo namiriti za manji iznos odnosno da uplaćeni iznos prema rješenju o dosudi ne pokriva cijeli iznos kupovnine koji je ovrhovoditelj kao kupac dužan položiti, sud prvog stupnja donijet će odgovarajuću odluku u skladu s odredbom članka 125. stavka 4. OZ-a. Prilikom donošenja novog rješenja o namirenju sud će voditi računa da zbroj tražbina koje su namirene mora odgovarati visini kupovnine te da se, u slučaju kada iznos kupovnine nije dostatan za namirenje svih tražbina, tražbine s istim redom namirenja namiruju razmjerno (članak 116. OZ- a).
U Puli 17. ožujka 2025.
Sutkinja
Iva Kancijanić
