REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj 12. K-349/2025-9

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Martini Pamić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anamarie Schmidt kao zapisničara, u kaznenom predmetu optuženika VŠ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-124/2025 od 28. siječnja 2025., nakon održane javne rasprave 17. ožujka 2025., u prisutnosti državnoodvjetničkog savjetnika, KŠ, optuženog VŠ osobno uz branitelja, odvjetnika Damira Crnića osobno, a u odsutnosti svih 17. ožujka 2025. objavio je i istog dana

p r e s u d i o  j e

I./ Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. – odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP)

optuženi VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin VŠ i ŽŠ rođene V, rođen u [adresa], **.**.1986., s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismenog, sa završenom osnovnom školom, NKV radnika, u mirovini, s mjesečnim prihodima od oko 600,00 eura, neoženjen, bez djece, služio vojsku, neodlikovan, neosuđivan, vodi se drugi kazneni postupak, nalazi se u istražnom zatvoru,

k r i v  j e

što je

17. prosinca 2024. u popodnevnim satima u [adresa], u obiteljskoj kući na adresi [adresa], otišao na gornji kat kod majke ŽŠ, u stan u potkrovlju, prišao krevetu na kojem je ona spavala, tražio od nje bankovne kartice kako bi provjerio koliko novca ima na računu te u nakani da ustraši majku ŽŠ, istoj rekao da će joj staviti jastuk na usta i da će je ugušiti, da bi 19. prosinca 2024. tijekom noći ponovno prišao majci ŽŠ tražeći od nje kartice da može dignuti novac, a kad mu je ista rekla da ne da kartice jer je već bila u minusu, u nakani da je ustraši, pritisnuo ju je svojim rukama na njezina prsa, prethodno joj stisnuvši zapešća ruku i rekao joj da da će joj staviti jastuk na usta i da će je ugušiti, a koje njegove riječi i cjelokupno ponašanje su kod ŽŠ izazvale strah za vlastit život i sigurnost,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djela su počinjena prema bliskoj osobi,

čime je počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11., sve u vezi članka 51. KZ/11.

Na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 optuženom VŠ se za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 utvrđuje

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI

Na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 optuženom VŠ se za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 utvrđuje

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI

Na temelju članka 51. KZ/11 optuženi VŠ se

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE I 2 (DVA)

MJESECA

Na temelju članka 57. KZ/11 optuženom VŠ se

i z r i č e

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

time da se od kazne na koju je osuđen izvršava 6 (šest) mjeseci zatvora, a ostatak kazne u trajanju 8 (osam) mjeseci se neće izvršiti ukoliko optuženi VŠ u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, s time da rok provjeravanja počinje teći od izdržane kazne.

Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom se uračunava u neuvjetovani dio kazne vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od uhićenja 19. prosinca 2024. pa nadalje.

II./ Na temelju članka 68. KZ/11 optuženom VŠ izriče se

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHIJATRIJSKOG LIJEČENJA

koja će se izvršavati uz navedenu djelomičnu uvjetnu osudu i to na način da će se za vrijeme izvršavanja neuvjetovanog dijela izvršavati u okviru zatvorskog sustava, a za vrijeme uvjetovanog dijela izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, a može trajati do proteka roka provjeravanja iz uvjetovanog dijela iz djelomične uvjetne osude.

Na temelju članka 58. stavka 5 KZ/11 sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne optuženiku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom.

III./ Na temelju članka 148. stavak 6. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točke 1. do 7. ZKP/08 optuženi se u cijelosti oslobađa troškova kaznenog postupka te isti padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je 28. siječnja 2025. optužnicu, poslovnog broja KO-DO-124/2025 protiv optuženog VŠ, zbog počinjenja dva kaznena djela iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11, počinjenih na štetu iste žrtve ŽŠ, svoje majke. ŽŠ izjasnila se na raspravi kako ne želi sudjelovati u svojstvu oštećenika te kako ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

2. Pozvan na raspravi da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, optuženi VŠ se očitovao na način da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

3. Odmah potom optuženi VŠ je, u svojoj obrani iznesenoj na početku dokaznog postupka, naveo da je prve nedjelje Adventa odlučio pokloniti svojoj majci najbolji poklon, a to je da se odmakne od kokaina, trave, kocke i alkohola, no u tome nije uspio. Nakon toga da je poživčanio i posvađao se sa majkom, poslao ju da ode po šteku cigareta na plac, no umjesto toga ona je otišla u policijsku postaju i prijavila ga. Negira da bi stavljao majci jastuk na usta, dok joj je u takvom rastrojenom, neubrojivom stanju govorio da će ju ugušiti. Svađa je bila i zbog toga jer je njegova majka prodala svoj dio zemljišta u Stenjevcu, dok optuženi svoj dio nije iz razloga jer mora dobiti suglasnost skrbnika. Za vrijeme iznošenja obrane okrivljenik je plakao. Na poseban upit branitelja odgovorio je kako je navedene riječi izgovorio majci u rastrojenom stanju, da se u tom trenutku „skidao“ sa droge, apstinirao od alkohola i nije imao niti cigarete. Cijeli život živi sa majkom. Ranije je bilo razmirica između majke i njega, no nikada ovakvih razmjera. Na poseban upit zastupnika optužbe odgovorio je kako je njegova majka otišla ga prijaviti na policiju, nakon čega su je policijski službenici odveli u Vinogradsku bolnicu, dok su policijski službenici došli uhititi ga te ga odveli prvo u Vinogradsku bolnicu, potom da prespava na Oranicama i onda je bio odveden u Remetinec na 5 minuta i od onda se nalazi u bolnici za osobe lišene slobode, Svetošimunskoj. Njega da je majka prijavila jer su se posvađali jer ona želi da se liječi, a ne zna da se optuženi redovito liječi i odlazi na injekcije kod dr. opće prakse ČŠ, koja radi u Domu zdravlja zapad, i to na način da injekcije dobiva svaka 3 tjedna počevši od 2009. godine. Majka ga nikada ranije nije prijavila, nije čak prijavila ni njegova oca koji ih je 30 godina maltretirao i jedno i drugo. Nije imao problema sa karticama jer je na novčani račun od majke stizao novac od njegova strica iz Njemačke i on je isti podizao i uređivao si svoj stan. To je majčina kartica, obzirom da je optuženi djelomično lišen poslovne sposobnosti. Na poseban upit branitelja odgovorio je da su ga policajci odveli u Vinogradsku zbog stanja u kojem su ga zatekli i u Vinogradskoj je boravio otprilike 3 sata. Obzirom se prije podizanja, prilikom ispitivanja optuženi branio šutnjom, to sud nije imao zakonska uporišta za reprodukcijom snimke prvog ispitivanja.

4. Optuženi VŠ se očitovao na način da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, a potom je u svojoj obrani priznao da je majci govorio riječi prijetećeg sadržaja, na koji način je učinio nespornim među strankama da je izgovorio prijetnje na način kako mu se to stavlja na teret. Nesporno je među strankama bilo i da je između optuženog i žrtve došlo do verbalne prepirke.

5. Među strankama je bilo sporno da bi optuženi postupao s namjerom, odnosno sporno je bilo da li je optuženik postupao s namjerom odnosno da li je bio svjestan i mogao vladati svojom voljom.

6. Naime, u tijeku dokaznog postupka sud je uz suglasnost stranaka pročitao materijalne dokaze koji prileže u spisu i izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu okrivljenog VŠ od 19. prosinca 2024. sa lista 6 do 9 spisa, zapisnik o zaprimanju kaznene prijave od 19. prosinca 2024. oštećene ŽŠ samo u dijelu tko je podnio, kada i protiv koga bez dijela izjave sa lista 11 do 12 spisa, rješenje CZSS Črnomerec u vezi VŠ sa lista 23 do 25 spisa, e mail korespondenciju sa listova 21., 22. i 26. spisa, medicinsku dokumentacija KBC Sestre Milosrdnice za VŠ sa lista 30, 34 i 35 spisa te zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola sa lista 33 spisa. Uz suglasnost stranaka pročitan je i iskaz ŽŠ od 9. siječnja 2025. sa lista 55 spisa, dan na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Zagrebu. Na raspravi održanoj 17. ožujka 2025. ispitan je vještak Darko Marčinko. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za optuženog sa lista 38 spisa.

7. Na dokaznom ročištu održanom na Županijskom sudu u Zagrebu, svjedočila je svjedokinja ŽŠ navodeći da joj je 19. prosinca 2024. prišao sin VŠ, tražio od nje kartice da može dignuti novac, na što mu je rekla da kartice ne da jer je bila u minusu, da bi je tada optuženi pritisnuo rukama na prsa, stisnuo zapešće njezinih ruku, a s obzirom da ju je pritiskao, dala mu je kartice. Navela je kako je 17. prosinca 2024. također ju optuženik tražio kartice i prijetio da će joj staviti jastuk na usta i da će je ugušiti. Događaj od 19. prosinca 2024. bio je po noći, a 17. prosinca 2024. popodne. Dana 19. prosinca 2024. je bila u spavaćoj sobi, živi na prvom katu, a sin u prizemlju. Kad ima novaca dobar je, a kad nema onda je maltretira, boluje od šizofrenije, ali baca lijekove u smeće. Znao joj je govoriti da je glupača i slao ju je u pizdu materinu ali, nije prije bio fizički nasilan, zadnjih godinu dana je to učestalo, konzumira kokain i marihuanu. Iz zapisnika o zaprimanju kaznene prijave vidljivo je kako je ŽŠ, **.**.2024. podnijela istu protiv optuženog 19. prosinca 2024. u 15,20 sati. Provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno je da optuženi VŠ boluje od shizofrenije, duševnog poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanog uzimanjem kanabinoida, duševnog poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanog uzimanjem kokaina. U trenutku počinjenja djela imao je pogoršanje psihičkog stanja, te je bio smanjeno ubrojiv u bitnoj mjeri. Vještak je preporučio mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja (koja uključuje zajedničkim putem liječenje shizofrenije, ali i ovisnosti). Jedino kroz proces kontinuiranog liječenja, pod nadzorom, može se smanjiti rizik da optuženik u budućnosti čini kaznena djela. Na raspravi vještak je naveo kako ostaje u potpunosti kod svog nalaza i mišljenja gdje je ustanovio teške psihijatrijske smetnje optuženog VŠ zbog kojih je tijekom štetnog događaja bio smanjeno ubrojiv u bitnoj mjeri. Svakako savjetuje mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja obzirom na dijagnoze shizofrenije i ovisnosti koje su prethodno potvrđene od psihijatra. Iz rješenja nadležnog CZSS, podružnice Črnomerec proizlazi kako je optuženi VŠ osoba koja je djelomično lišena poslovne sposobnosti i kojem je imenovan zakonski skrbnik.

8. Sud smatra da su u radnjama optuženog VŠ ostvarena obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 u svezi s člankom 51. KZ/11. Naime, upravo iz iskaza svjedokinje ŽŠ nesporno je utvrđeno da je optuženi VŠ, u dva navrata i to 17. prosinca 2024. i 19. prosinca 2024. u Zagrebu prema svojoj majci nakon prethodnog traženja kartica izrekao riječi prijetećeg sadržaja i to da će joj staviti jastuk na usta i da će ju ugušiti, a sve kako je to ona u svom iskazu navela, čime je ostvareno zakonsko obilježje bliske osobe, sukladno odredbi članka 87. stavka 9. KZ/11. Naime, žrtva ŽŠ, čiji je iskaz sud uz suglasnost stranaka pročitao te obrana nije tražila njezino ponovno ispitivanje izričito je navela kako ju je optuženi VŠ tražio kartice i pritiskao prsa, uz riječi kako će joj staviti jastuk na usta i ugušiti i to u oba navrata. Glede subjektivnog obilježja djela, sud smatra kako je namjera optuženog uistinu bila ustrašiti žrtvu, svoju majku ŽŠ te kako je bio svjestan svog postupanja jer navedeno proizlazi iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka koji je naveo kako je bio smanjeno ubrojiv i to znatno, što ipak ukazuje da je mogao vladati svojom voljom i biti svjestan svoga postupanja. Osim toga, optuženik se samo skrivljeno doveo u navedeno stanje, uslijed konzumacije narkotika, kao i što to sam u svojoj obrani navodi optuženi a navedeno potvrđuje i iskaz svjedokinje ŽŠ koja navodi da optuženik konzumira kokain i marihuanu te da lijekove baca u smeće. S obzirom na sve navedeno, sud je stava kako su se u postupanju optuženika ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela, pa je tako nesporno utvrdio da je optuženi izrekao majci riječi prijetećeg sadržaja, kako je to navedeno u izreci presude, da su navedene riječi nedvojbeno bile sasvim konkretne te u pravnome smislu vrlo ozbiljne, objektivno pogodne da izazovu osjećaj straha i uznemirenosti kod prosječne osobe pa tako i žrtve te posljedično optuženiku je to bio i cilj, odnosno htio je kod žrtve izazvati osjećaj straha i uznemirenosti, a što je i uspio, obzirom da se ŽŠ izjasnila kako ga se boji i da ju je strah.

9. Glede prijedloga branitelja za izdvajanjem iskaza svjedokinje ŽŠ sa dokaznog ročišta od 9. siječnja 2025., sa lista 55 spisa, sud je isti odbio izdvojiti kao što je to navedeno na raspravnom zapisniku od 17. ožujka 2025. Naime, u pisanom prijedlogu, kojeg je branitelj i usmeno obrazložio i ostao kod istoga naveo je kako je člankom 64 stavkom 1. točka 1. ZKP određeno da optuženi ima pravo prije ispitivanja ili poduzimanja druge radnje za koju je to propisano ovim Zakonom, biti upoznat s osnovama sumnje da je počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, da je člankom 239 stavkom 2 točka 4 ZKP određeno je da se pouka o pravima optuženom mora dostaviti optuženom uz poziv za dokazno ročište, zatim da je člankom 238 stavkom 5. ZKP određeno je da, ako je na dokaznom ročištu prisutan optuženi, sudac istrage mora pri otvaranju dokaznog ročišta provjeriti je li primio pisanu pouku o pravima. Navedeno je i kako je optuženi VŠ bio prisutan putem video linka na dokaznom ročištu 9. siječnja 2025., a iz sadržaja zapisnika o tom dokaznom ročištu razvidno je, da sudac istrage pri otvaranja istoga ročišta nije provjerio da li je optuženik primio pisanu pouku o pravima. Obrana da je nakon ispitivanja svjedokinje ŽŠ upozorila suca istrage te prisutnu savjetnicu OKDO Zagreb da se radi o nezakonitom dokazu, jer optuženi VŠ i njegov branitelj nisu uz poziv za navedeno dokazno ročište primili pisanu pouku o pravima, pa je to razlog što je nakon održanog ročišta ovlašteni tužitelj datirao pisanu pouku o pravima tog istog dana 9. siječnja 2025. godine. Zaključno predlažu izdvojiti navedeni zapisnik kao nezakonit na temelju odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP jer da je pribavljen povredom Ustava RH i ZKP. Prvenstveno se napominje kako su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, osim u slučaju iz stavka 3. ovog članka, koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Obrana upire izričito u odredbu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP. Iz stanja spisa je vidljivo kako je 19. prosinca 2024. u 21,06 optuženi VŠ uhićen te mu je uručena pouka o pravima , kao što je to vidljivo na listu 9 spisa, da je istu odbio potpisati. Slijedećeg dana je od strane Županijskog suda u Zagrebu, optuženom postavljen branitelj po službenoj dužnosti u osobi odvjetnika Damira Crnića, a koji je pristupio na ročište 21. prosinca 2024., koje se održavalo na Županijskom sudu u Zagrebu, povodom prijedloga tužitelja za određivanjem istražnog zatvora. U navedenom zapisniku, kako je to vidljivo na listu 42 spisa, utvrđeno je kako je u kontaktu sa Klinikom za psihijatriju, sudac istrage utvrdio da je optuženi trenutno raspravno nesposoban te je odlučno da se neće dovoditi na ročište. Potom je u rješenju Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Kir-3033/2024 od 21. prosinca 2024. i to na 2. stranici navedenog rješenja navedeno što se optuženom stavlja na teret, a koje rješenje je dostavljeno i optuženom i branitelju po službenoj dužnosti, stoga obrani nikako nije moglo biti nepoznato što se optuženom stavlja na teret, navodeći kako je pravo na obranu zajamčeno optuženom, upravo u činjenici da je branitelj po službenoj dužnosti bio prisutan na održanom ročištu. Doduše, iako sukladno članku 239. stavku 2. točki 4. ZKP, pouka o pravima mora biti dostavljena optuženom uz poziv za dokazno ročište, iz spisa navedeno ne proizlazi, no kako je to već navedeno optuženiku je uručena pouka o pravima prilikom uhićenja, a potom mu je ista uručena prilikom dostave obavijesti po članku 213. ZKP, otpremljena 13. siječnja 2025. Iz spis proizlazi kao je prije provođenja dokazne radnje prvog ispitivanja u svakom slučaju optuženom uručena pisana pouka o pravima, a kako je to i konstatirano na zapisniku o prvom ispitivanju na listu 73 spisa. Osim toga, protivno navodima obrne u zapisniku o dokaznom ročištu nisu vidljive primjedbe u odnosu na pouku o pravima, a obrana je svako sukladno članku 239.a ZKP imala pravo podnijeti pisani prigovor državnom odvjetniku, koji prigovor, u slučaju prihvaćanja, ima za posljedicu provođenje odnosno ponavljanje radnje u određenom roku . Kako iz spisa predmeta ne proizlazi navedeno, a u konkretnom slučaju nisu ispunjeni ni uvjeti iz članka 300. ZKP koji propisuje kada se navedeni iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, to je sud odbio prijedlog obrane. Zaključno, optuženik je prilikom uhićenja primio pisanu pouku, koja sadrži sve zakonom propisane odredbe i na taj način nije došlo do kršenja Ustavom ili zakonom zajamčenih prava obrane.

10. Nakon što je sud nesporno utvrdio da je optuženi VŠ počinio kaznena djela na način naveden u izreci, sud je pristupio izboru vrste i mjere kazne. Odlučujući o kaznenopravnoj sankciji koju će izreći optuženom VŠ, u konkretnom slučaju, sud je imao u vidu sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa je tako na strani optuženog VŠ sud olakotnim cijenio njegovu kaznenu neosuđivanost, da je u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio smanjeno ubrojiv, kao i da je prilikom iznošenja obrane u bitnome priznao počinjenja istih, ukazao da je svjestan svog protupravnog postupanja obzirom na to da je za cijelo vrijeme iznošenja obrane plakao, na koji način je ukazao sudu i da mu je evidentno žao. Otegotnih okolnosti sud nije našao.

11. Osim što je sud imao u vidu okolnosti koje se tiču ličnosti počinitelja optuženog VŠ, imao je u vidu i težinu počinjenog djela, stupanj krivnje s kojom su ista počinjena kao i težinu povređivanja zaštićenog dobra. Sud je tako utvrdio da je optuženi UŠ počinio kaznena djela s oblikom krivnje koja se u kaznenom pravu naziva izravnom namjerom i to prvog stupnja jer je bio svjestan svoga ponašanja i htio ga je kao takvo i kao svoje te sve njegove posljedice. Također, sud je utvrdio kako je optuženi prije počinjenja predmetnih kaznenih djela nije bio kazneno niti prekršajno osuđivan. Nakon počinjenja kaznenih djela, optuženi se nije pojavio kao počinitelj kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti niti se protiv njega vode drugi kazneni postupci.

12. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne za optuženog VŠ, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine i dva mjeseca, a nakon što je prethodno utvrdio pojedinačne kazne u trajanju po osam mjeseci za svako djelo, a na koju kaznu je potom sud izrekao djelomično uvjetnu osudu, držeći da će se ista svrha u vidu opće i specijalne prevencije postići i izrečenom djelomičnom uvjetnom osudom, odnosnom djelomičnom opomenom njezina izvršenja. Sud je prilikom utvrđivanja pojedinačnih kazni zatvora iste utvrdio bliže zakonskom minimumu sukladno utvrđenom skupu olakotnih okolnosti na strani optuženog VŠ. Također, prilikom utvrđivanja pojedinačnih kazni kao i izricanja jedinstvene kazne zatvora sud je imao na umu da visina kazne ne može prekoračiti stupanj krivnje. Naime, sud je stava s obzirom na individualne okolnosti na strani optuženog VŠ kod kojeg prevladavaju olakotne okolnosti, da se u ovom slučaju svrha kažnjavanja može postići primjenom djelomične uvjetne osude, na način da se dio izrečene kazne zatvora u trajanju šest mjeseci ima izvršiti, dok se dio izrečene kazne u trajanju osam mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Rok provjeravanja od tri godine je dovoljno dugačak s obzirom na težinu djela i vrijeme potrebno da se optuženi suzdrži od činjenja novih kaznenih djela, a u suprotnom će se uvjetovani dio kazne zatvora opozvati i kazna zatvora izvršiti. Navedenom kaznenopravnom sankcijom će se izraziti društvena osuda za počinjeno djelo, te utjecati na optuženog i druge osobe da ne čine ista ili druga kaznena djela. U slučaju opoziva kazne zatvora optuženom će se u izrečenu kaznu zatvora koju ima izvršiti uračunati svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom i to vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 19. prosinca 2024. pa nadalje. Ovakvu vrstu sankcije sud smatra primjerenom obzirom da se radi o osobi koja je počinila dva kaznena djela na štetu bliske osobe, svoje majke u razmaku od dva dana i pritom je bio u bitno smanjenom stanju ubrojivosti, pa je potrebno optuženom izreći kaznu i to da dio izvrši putem nadležne institucije, a dio na slobodi, a sve kako bi se istome pomoglo u pogledu liječenja, jer će se takvom vrstom i mjerom optuženom omogućiti da započne svoje liječenje u penalnim uvjetima, a potom će se nastaviti isto na slobodi uz podršku nadležnog tijela. Vrlo je bitno naglasiti da sankcija sama po sebi ne mora nužno uvijek imati samo i isključivo represivnu svrhu već da ista ispuni i dio glede resocijalizacije. To stoga, što je očigledno optuženom potrebna pomoć pri započinjanju liječenja, a to će svakako biti omogućeno u penalnim uvjetima i kasnije će optuženik moći uključiti se u društvo kao punopravni član pod uvjetom da nastavi liječenje, kako bi prvenstveno sebi pomogao, a potom da ne dovodi druge osobe u svojoj okolini u opasnost i kod istih stvara osjećaj straha.

12.1. Dakle, ovaj sud smatra da je tako izrečena kazna adekvatna stupnju krivnje optuženog VŠ, pogibeljnosti kaznenog djela i svakako je podobna za ostvarenje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, a to je izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo. Također, sud smatra kako će upravo izrečena djelomična uvjetna osuda djelovati na optuženog da svoje ponašanje ubuduće uskladi sa normama prihvatljivog društvenog ponašanja.

13. Obzirom je provedenim psihijatrijskim vještačenjem, vještak psihijatar za optuženog predložio izricanje sigurnosne mjere iz članka 68. KZ/11, navodeći kako je u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenih djela, optuženikovo shvaćanje svojeg postupanja kao i mogućnost vladanja svojom voljom bila smanjena i to bitno. S obzirom na navedeno, sud je istu mjeru izrekao, a koja mjera će se izvršavati uz navedenu djelomičnu uvjetnu osudu i to na način da će se za vrijeme izvršavanja neuvjetovanog dijela izvršavati u okviru zatvorskog sustava, a za vrijeme uvjetovanog dijela izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, a mjera može trajati do proteka roka provjeravanja iz uvjetovanog dijela iz djelomične uvjetne osude. Također, optuženi je upozoren kako se u slučaju neizvršavanja sigurnosne mjere može opozvati uvjetovani dio izrečene kazne.

14. Na temelju članka 148. stavak 6. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točke 1. do 7. ZKP optuženi je oslobođen u cijelosti naknade troškova kaznenog postupka i isti padaju na teret proračunskih sredstva. Naime, optuženik je osoba koja se preko tri mjeseca nalazi u istražnom zatvoru bez realne mogućnosti za zaradom, osim toga osoba je koja je djelomično lišena poslovne sposobnosti i to u dijelu glede rapolaganja svojom imovinom i financijama, te je isti nezaposlen, pa bi obvezivanjem istoga na snašanje troškova egzistencija bila dovedena u pitanje.

U Zagrebu 17. ožujka 2025.

Sutkinja:

Martina Pamić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranku, zbog podnošenja odgovora na žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1) OKDO Zagreb na broj KO-DO-124/2025

2) Optuženi VŠ

3) Branitelj odvjetnik Damir Crnić

4) ŽŠ