REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1141/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Nikolina Mišković, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ŽELJA d.o.o., Hvar, Ive Miličića 4, OIB: 76234155475, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Hraste, odvjetnik u Hvaru, Ive Miličića 4, protiv protivnika osiguranja KONTRABAS d.o.o., Hvar (ranije BROD EXPERT d.o.o.), Ive Miličića 4, OIB: 26485607578, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Krželj, odvjetnik u Splitu, Mažuranićevo šetalište 2, radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Ovr-64/2025-2 od 7. veljače 2025., 17. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Preinačuje se rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Ovr-64/2025-2 od 7. veljače 2025. i rješava:

Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja u iznosu glavnice od 105.000,00 EUR uvećano za pripadajuće zatezne kamate, određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

1. Zabranom protivniku osiguranja Kontrabas d.o.o., Hvar, OIB: 26485607578 da otuđi svoje nekretnine upisane kod Općinskog suda u Splitu iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a označene baš kao: 3. Suvlasnički dio: 129/223 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) zk.č. zgr. br. [katastarska čestica] idealnog dijela s kojim se uspostavlja vlasništvo stana označenog kao: Dvoetažni stan - S1, etaža prizemlje i prvi kat, koji se sastoji od recepcije, lobbya, hodnika, stubišta, prostorije za gospodarstvo, dvije spavaće sobe i tri kupaonice na etaži prizemlja, podne površine 74,84 m2; te hodnika, tri kupaonice i tri spavaće sobe na etaži 1. kata, podne površine 52,94 m2, ukupne podne površine 127,78 m2, te iz dijela čiji su dio: dvije nenatkrivene terase na etaži 1. kata, ukupne podne površine 10,78 m2, i 2. Suvlasnički dio: 94/223 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) zk.č. zgr. br. [katastarska čestica] idealnog dijela s kojim se uspostavlja vlasništvo stana označenog kao: Dvoetažni stan - S2, etaža drugi kat i potkrovlje, koji se sastoje od ulaza na 1. katu sa stubištem podne površine 4,82 m2, hodnika, stubišta, tri kupaonice i tri spavaće sobe, na etaži 2. kata, podne površine 58,68 m2; te hodnika, dvije kupaonice, garderobe i dvije spavaće sobe, na etaži potkrovlja, podne površine 59,34 m2, ukupne podne površine 122,84 m2; uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnim knjigama.

2. Zabilježbu će provesti Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Splitu te se zabrana smatra provedenom dostavom Zemljišnoknjižnom odjelu tog suda.

3. Ova privremena mjera traje do okončanja parnice koja se vodi kod prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem P-111/2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan prijedlog radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom zabrane protivniku osiguranja otuđenja njegovih nekretnina (opisanih u izreci rješenja), uz zabilježbu tih zabrana u zemljišnim knjigama.

2. Prvostupanjski sud je ocijenio da nisu ispunjeni svi uvjeti za određivanje predložene privremene mjere propisani odredbom čl. 344. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ). Prvostupanjski sud je zaključio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, ali nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Prema mišljenju prvostupanjskog suda, predlagatelj osiguranja nije ukazao aktivnosti protivnika osiguranja koje bi bile svjesno usmjerene na namjeru otežanja njegove naplate.

3. Protiv ovog rješenja, predlagatelj osiguranja je podnio žalbu zbog bitne povrede odredbi postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da ga ovaj sud preinači ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Predlagatelj osiguranja u žalbi je opisao zbog čega smatra da su ispunjeni svi uvjeti za određivanje predložene privremene mjere. On je nadodao i to da pobijano rješenje nije pravilno, jer prvostupanjski sud nije proveo test razmjernosti između njegovog zaštićenog interesa te tereta koji protivnik osiguranja trpi predloženom privremenom mjerom.

5. Žalba predlagatelja osiguranja je osnovana.

6. Nakon što je pobijano rješenje ispitano na temelju odredbi čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 125/23; dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, u granicama žalbenih razloga i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud utvrđuje da ono nije pravilno i zakonito.

7. Prilikom odlučivanja o postojanju zakonskih pretpostavki za prihvaćanje prijedloga za osiguranje, sucima je kod izvođenja zaključaka u tom pravcu dano ovlaštenje reducirati svoja uvjerenja sa stupnja izvjesnosti na stupanj vjerojatnosti. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice, koji dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću.

8. Prvostupanjski sud je u ovom slučaju ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje predloženog osiguranja. Međutim, ovaj sud smatra da su oni ipak ispunjeni.

9. Jednako kao i prvostupanjski sud, i ovaj sud drži da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja. Vjerojatnost tražbine predlagatelja osiguranja proizlazi iz sadržaja isprava u spisu, osobito iz korespondencije stranaka te (nepravomoćne) presude prvostupanjskog suda poslovni broj P-365/2023 od 13. svibnja 2024. Tom presudom je utvrđeno da je nastupio raskid Ugovora o zakupu poslovnog prostora sklopljenog 28. siječnja 2011. između predlagatelja osiguranja kao zakupodavca i protivnika osiguranja kao zakupnika te je naloženo protivniku osiguranja iseljenje iz poslovnog prostora predlagatelja osiguranja (list 18.-35. i 137.-146. spisa).

10. Međutim, za razliku od prvostupanjskog suda, ovaj sud ocjenjuje da su ispunjeni uvjeti za izdavanje predloženog osiguranja i to iz slijedećih razloga:

11. Naime, predlagatelj osiguranja predložio je, na temelju odredbe čl. 344. OZ-a, osigurati svoju novčanu tražbinu privremenom mjerom zabrane protivniku osiguranja otuđenja njegovih nekretnina, uz zabilježbe tih zabrana u zemljišnim knjigama.

12. Prema odredbi čl. 334. st. 1. OZ-a, privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Tu opasnost predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).

13. Prema tome, zakonodavac je oslobodio predlagatelja osiguranja dokazivanja opasnosti da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, pod uvjetom da učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

14. Kako je već naprijed navedeno, predlagatelj osiguranja je predložio osigurati svoju novčanu tražbinu privremenom mjerom zabrane protivniku osiguranja otuđenja njegovih nekretnina, uz zabilježbe tih zabrana u zemljišnim knjigama.

15. Zabilježbom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine (čl. 345. st. 1. t. 3. OZ-a) čini se vidljivim da je u postupku osiguranja donesena privremena mjera osiguranja novčane tražbine zabranom dužniku (protivniku osiguranja) da otuđi ili optereti svoju nekretninu. Posljedično, ovaj sud smatra da predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja ne trpi nikakvu posebnu štetu. To upravo iz razloga što zabilježba zabrane otuđenja nije smetnja da dužnik i dalje raspolaže svojom nekretninom. Njezini pravni učinci sastoje se samo u osiguranju vjerovnika da, bez obzira na ta raspolaganja dužnika, može, kada za to budu postojale pretpostavke, tražiti ovrhu na nekretninama na koje se odnosi zabilježba (tako i ovaj sud u odluci poslovni broj Pž-1849/2023 od 15. svibnja 2023.). To proizlazi i iz odredbe čl. 345. st. 5. OZ-a. Tom odredbom je propisano da je učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo.

16. Dakle, nekretninom na kojoj je upisana privremena mjera zabrane otuđenja nekretnine dopušteno je daljnje raspolaganje, odnosno moguće je osnovati dobrovoljno založno pravo (hipoteku). Od tuda i ocjena ovog suda o tome da bi predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Radi toga, izostala je potreba predlagatelja osiguranja dokazivati opasnost da bi bez ove mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu osigurane tražbine time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao.

17. Ispunjenjem zakonskih uvjeta koji opravdavaju određivanje predložene privremene mjere, predlagateljev prijedlog valjalo je prihvatiti.

18. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci (čl. 380. t. 3. ZPP-a, u vezi s čl. 21. OZ-a).

Zagreb, 17. ožujka 2025.

Sudac

Nikolina Mišković