REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-995/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Davor Pustijanac, u pravnoj stvari tužitelja Druga fundacija SPV d.o.o., OIB 25132169807, Zagreb, Lonjička ulica 2A, kojeg zastupaju punomoćnici Mladen Dragičević i Valentina Božiček, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Dragičević i partneri d.o.o., Zagreb, Palmotićeva ulica 60, protiv tuženika Zagrebačka banka d.d., OIB 92963223473, Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, kojeg zastupaju punomoćnici Boris Porobija, Sanja Porobija i Margita Kiš Kapetanović, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Porobija i Porobija j.t.d., Zagreb, Trg Drage Iblera 10, radi isplate 6.770,00 EUR, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2094/2023-11 od 2. prosinca 2024., 17. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se tuženikova žalba, ukida rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2094/2023-11 od 2. prosinca 2024., i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2094/2023-11 od 2. prosinca 2024. određen je prekid postupka do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili pravnog shvaćanja tog suda po pitanju prava korisnika konvertiranih kredita.
2. U obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj predložio prekid postupka do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili pravnog shvaćanja tog suda po pitanju prava korisnika konvertiranih kredita, a da je tuženik odluku o prekidu prepustio sudu. Stoga je prvostupanjski sud primijenivši odredbu članka 213. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) donio pobijano rješenje ocijenivši kako se radi o pitanju o čijem rješenju ovisi donošenje odluke u ovom sporu.
3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
4. Tuženik u žalbi u bitnome navodi da pravni institut koji se odnosi na prava i obveze suda u odnosu na prethodno pitanje u smislu članka 12. i članka 213. stavka 1. točke 1. Zakona o parničnom postupku, ne daje temelja za prekid ovog postupka do okončanja postupka koji je već pravomoćno okončan i koji se vodio među trećim osobama iz njihovih pravnih odnosa za koje je isključeno da imaju ikakve veze s predmetom prekinutog postupka.
4.1. Osim toga, tuženik navodi kako na mrežnoj stranici e-Oglasne ploče sudova nije objavljeno rješenje kojim se dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u oglednom postupku radi rješavanja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava propisana odredbom članka 213. stavka 2. točke 3. Zakona o parničnom postupku, a prvostupanjski sudovi prilikom odlučivanja nisu vezani načelnim pravnim shvaćanjima viših sudova.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitavši pobijano rješenje sukladno odredbama članka 365. stavaka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje doneseno uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku.
7. Odredbom članka 213. Zakona o parničnom postupku propisano je da će sud prekid postupka odrediti ako je 1) odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.), 2) odlučio podnijeti zahtjev Sudu Europske unije o tumačenju Ugovorā Europske unije te valjanosti i tumačenju akata institucija, tijela, ureda ili agencija Europske unije (stavak 1.) i da sud može odrediti prekid postupka: 1) ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je li učinjen trgovački prijestup ili je li učinjeno kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, tko je počinitelj i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lažna, 2) ako je zahtjev Sudu Europske unije o tumačenju Ugovora Europske unije te valjanosti i tumačenju akata institucija, tijela, ureda ili agencija Europske unije već podnesen u drugom postupku, a odluka suda ovisi o rješenju tog zahtjeva, 3) u postupku u kojem odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja, kad se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objavi rješenje kojim se dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava (glava tridesetdruga - b) – (stavak 2. članak 213. Zakona o parničnom postupku).
8. Osnovano tuženik u žalbi navodi kako pobijanim rješenjem prvostupanjski sud nije precizirao po kojoj osnovi je odredio prekid postupka u pravnoj stvari niti je označio članak, stavak i točku Zakona o parničnom postupku na temelju kojih je donio pobijano rješenje.
9. Neovisno o tome, činjenica da se, eventualno, u nekom drugom revizijskom postupku (pobijanim rješenjem nije određeno kojem) vodi parnica u kojoj je potrebno prihvatiti neko pravno shvaćanje, u smislu navedene odredbe članka 213. Zakona o parničnom postupku, nije razlog za prekid postupka osim u slučaju iz članka 213. stavka 2. točke 3. Zakona o parničnom postupku.
10. Naime, tom odredbom je predviđeno da sud može (ali ne mora) odrediti prekid u postupku u kojem odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja, kad se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objavi rješenje kojim se dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.
11. Iz obrazloženja pobijanog rješenja nije moguće utvrditi vodi li se o istom pravnom pitanju o kojem ovisi odluka u ovom predmetu ogledni postupak i je li na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objavljeno rješenje kojim se dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao niti oznaka takvog eventualnog predmeta.
12. Također, pravna shvaćanja suda o prejudicijelnom pitanju iznesena u obrazloženju presude ne postaju pravomoćna i shvaćanje suda o prethodnom pitanju izraženo u jednoj odluci ne veže sud o istom takvom pitanju u drugoj odluci (arg. iz članka 12. Zakona o parničnom postupku).
13. Ovaj sud primjećuje i da o prekidu postupka na temelju odredbe članka 213. Zakona o parničnom postupku odlučuje sud, a ne stranke i eventualna suglasnost stranaka o tome da se postupak prekine ne oslobađa sud dužnosti ispitivanja zakonskih pretpostavki za određivanje prekida.
14. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 3. Zakona o parničnom postupku valjalo je ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za prekid postupka imajuću u vidu da zauzimanje shvaćanja o pravnom pitanju ne predstavlja prethodno pitanje u smislu odredbe članka 12. Zakona o parničnom postupku.
Zagreb, 17. ožujka 2025.
Sudac
Davor Pustijanac
