REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-870/2021-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Davorki Ćurko Nasić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Leo Buljat, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Buljat & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Indeks promocija d.o.o., OIB: 37502434016, iz Zagreba, Radnička cesta 37 B, kojeg zastupa punomoćnica Vanja Jurić, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 13. veljače 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 17. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Nalaže se tuženiku Indeks promocija d.o.o. isplatiti tužitelju ET iznos od 6.636,14 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 5. veljače 2021. do isplate i to za razdoblje do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, te za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od 17. ožujka 2025. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 3.062,50 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 17. ožujka 2025. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 4. veljače 2021. na portalu Index.hr pod naslovom "Otkrivamo imovinu šefa HGK: Elitni stan kupljen gotovinom, kuća, poslovni prostor..." tuženik tužitelju nanio štetu pogrešnom objavom informacije o načinu stjecanja stana tužitelja u [adresa], a isto tako i pogrešnom objavom informacije kako je kuća tužitelja u [adresa] površine 500 m2, te pogrešnom objavom informacije kako je tužitelj navodno stekao diplomu Panevropskog univerziteta Apeiron u Banja Luci. Osobito neprihvatljivom tužitelj smatra činjenicu kako se čitatelju nameće zaključak kako je imovina tužitelja stečena na nezakonit način, a što je u suprotnosti s utvrđenim činjenicama. Navedenim postupanjem tuženik je grubo povrijedio prava osobnosti tužitelja, a osobito pravo na čast, ugled i dostojanstvo, te je objavljivanjem neistinitih, neprovjerenih i nepotpunih informacija, kao i neosnovanim, samovoljnim, te proizvoljnim postupanjem s istima, tužitelju prouzročio teško nadoknadivu štetu u obavljanju profesionalne djelatnosti, s ljudske, poslovne i moralne strane. Objavom navedenih informacija prekršen je i čl. 8. Kodeksa novinarske časti jer je novinar, iako svjestan neistinitosti informacija, iste prenio i time postupio suprotno navedenom članku Kodeksa. Tužitelj u tužbi navodi i da je dopisom od 26. veljače 2021. pozvao tuženika objaviti ispravak objavljenih informacija, sve sukladno čl. 40. i 42. st. 2. i čl. 41. st. 2. i 4. Zakona o medijima, te je tuženik objavio ispravak 5. ožujka 2021., ali suprotno odredbama čl. 41. Zakona o medijima, jer se iz naslova teksta ne vidi da je riječ o ispravku. Tužitelju je nastala teško nadoknadiva šteta, što je osobito vidljivo iz niza negativnih komentara u rubrici Komentari. Dakle, ne samo da je tužitelju upućen niz krajnje negativnih i prijetećih komentara, već su tužitelju upućene i prijetnje fizičkim napadom. Slijedom navedenog, predložio je da sud naloži tuženiku da mu naknadi pretrpljenu štetu isplatom iznosa od 50.000,00 kn, odnosno 6.636,14 EUR i to sa zateznim kamatama tekućim od 5. veljače 2021. do isplate, uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovanost tužbe i visinu tužbenog zahtjeva. Naveo je da je u vrijeme objave spornog članka u javnosti trajala široka javna rasprava o značenju i društvenoj koristi, odnosno ulozi Hrvatske gospodarske komore (HGK), kojoj je tužitelj na čelu kao predsjednik, te da su u stručnoj javnosti bile sve glasnije primjedbe o korupciji i nepotizmu u HGK, o zapošljavanju "preko veze", o nenamjenskom i lošem korištenju novca kojeg poduzetnici uplaćuju kroz članarinu i promašenoj svrsi HGK. Istovremeno s medijima koji su o tome kontinuirano izvještavali, u Hrvatskom saboru je pokrenuta procedura radi glasanja o ukidanju obvezne članarine u HGK. U tom razdoblju Index istrage otkrile su podatak o ukupnim mjesečnim primanjima tužitelja koja dosežu iznos od čak 60.000,00 kn, dok su radnici i poduzetnici, što zbog neprestanih gospodarskih kriza, što zbog epidemije korona virusa 2019., jedva u to vrijeme spajali kraj s krajem i živjeli od neznatnih poticaja države, pa je ovakva vijest odjeknula u javnom prostoru, kao dokaz nepravednog i lošeg sustava. Pored funkcije predsjednika u HGK, ustanovljeno je da tužitelj obavlja i funkcije člana nadzornog odbora Ine, Badela i Podravke, od čega prima naknade u mjesečnom iznosu od oko 32.000,00 kn, te člana uprave državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tuženik je naveo i da je problematizirana činjenica što je tužitelj član Hrvatske demokratske zajednice, kao i okolnost da je tužitelj predsjednik Sveučilišnog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno tijela koje je ovlašteno nadzirati rad sveučilišta. Sve navedene uloge, pored iznimno visokih primanja, tužitelju omogućuju i izuzetno veliku moć i utjecaj na različite društvene sfere, pa je javnost opravdano počela propitivati njegove kvalifikacije za tako ozbiljne društvene funkcije. Sporne informacije sastoje se od činjenica koje su u bitnim dijelovima točne. Naime, tužitelj tužbom označava kao sporne informacije o načinu stjecanja tužiteljeva stana u [adresa], površini kuće u [adresa] te diplomi koju je tužitelj stekao na Panevropskom univerzitetu Apeiron u Banja Luci. U odnosu na informacije vezane za tužiteljev stan u [adresa], u cijelosti je točno da je tužitelj u prosincu 2019. kupio 84 kvadrata stana u elitnoj novogradnji na uglu ulica TT i ĐT, te da navedeni stan nema upisanih tereta (kredita), odnosno hipoteke ili založnog prava, iz čega proizlazi da je isti kupljen gotovinom. Osim toga, navodi tuženik, točnost navedenih informacija proizlazi i iz sadržaja tužiteljeva zahtjeva za ispravkom informacija, u kojem je i sam tužitelj naveo kako je novi stan u [adresa], Blok – [adresa], obitelj najvećim dijelom platila nakon prodaje dvije nekretnine, iz kojeg iznosa je plaćena kupoprodajna cijena za novi stan. Jednako tako je u bitnom točna i informacija da su supružnici ET kupili kuću u [adresa] od 500 kvadrata 2008. u Ulici Josipa Gotovca, s obzirom da je iz pregleda izvatka iz zemljišne knjige, koji se odnosi na tužiteljevu nekretninu u [adresa], razvidno kako njena ukupna površina iznosi 503 m2. U odnosu na utuženu informaciju da tužitelj ima diplomu s Panevropskog univerziteta Apeiron u Banja Luci, tuženik ističe da se radi o informaciji koja je u bitnom točna te koja se temelji na izjavama samog tužitelja. Točno je da je tužitelj studirao na Univerzitetu u Banja Luci, što je i sam tužitelj potvrdio u svojim izjavama za medije, te da je na tom fakultetu položio desetak ispita. U tom kontekstu, s obzirom da su najviši predstavnici [adresa] izjavili da su oba fakulteta izrazito sporna i da će odgovorne osobe tih fakulteta odgovarati, posve je svejedno je li tužitelj studirao na Univerzitetu za poslovne studije u Banja Luci ili na Panevropskom univerzitetu Apeiron u Banja Luci. Činjenica je da je studirao na privatnom banjalučkom fakultetu za koje najviše institucije i u Hrvatskoj i u BiH tvrde da se radi o fakultetima koje tereti niz problema, na kojima se poništavaju diplome te za koje u Hrvatskoj postoji sumnja da obrazovanje na tim fakultetima ili nije sukladno hrvatskim standardima ili je posve lažno. S obzirom na njegovu poziciju u društvu, njegovu moć i utjecaj, novinari imaju pravo, čak i na neugodan način, problematizirati imovinu u vlasništvu tužitelja te preispitivati tužiteljevo obrazovanje, posebno kada se radi o osobi koja je na čelu jednog tijela javne vlasti koje se financira prisilnim članarinama poduzetnika odnosno javnim novcem te koji je na čelu različitih organizacija i trgovačkih društava u vlasništvu države. Tuženik u cijelosti osporava tužiteljevu tvrdnju koju iznosi u tužbi da se čitateljima nameće zaključak kako je imovina tužitelja stečena na nezakonit način te tvrdi da je sporni članak objavljen u javnom interesu, jer je javni interes da građani Hrvatske budu informirani o imovini, primanjima i obrazovanju predsjednika Hrvatske gospodarske komore te nositelja drugih visokih, moćnih i izrazito lukrativnih društvenih funkcija. Sve ovo posebno u trenutku kada javnost i Sabor raspravljaju o Hrvatskoj gospodarskoj komori, njenom učinku i vrijednosti za gospodarstvo i poduzetnike te okolnosti u kojima se troši novac koji poduzetnici u teškoj krizi prisilno uplaćuju u državni proračun. Pored navedenog, tužitelj je i dugogodišnji član Hrvatske demokratske zajednice, vladajuće političke opcije. S obzirom da je njegovo članstvo u vladajućoj stranci sigurno imalo značajan utjecaj na njegova imenovanja i napredovanja u vrh mnogih organizacija te uprave i nadzorne odbore državnih poduzeća, na tužitelja se primjenjuju svi standardi koji se, sukladno odlukama Europskog suda za ljudska prava, primjenjuju na novinarsko izvještavanje o političarima i dužnosnicima. Praksa međunarodnih i hrvatskih sudova posve je jednoglasna kada se radi o medijskom izvještavanju o političarima i državnim dužnosnicima. Imenovanjem na sve nabrojene funkcije, tužitelj se svojevoljno izložio pojačanom sudu javnosti, koja je ovlaštena i dužna blisko pratiti njegovo djelovanje, kritizirati i preispitivati njegove postupke i kvalifikacije te o tome iznositi svoje sudove. Tuženik smatra da je to obveza medija kao tzv. javnog psa čuvara. Tuženik se poziva i na presudu Europskog suda za ljudska prava, Lingens v. Austria, u kojoj je sud zauzeo stav da su granice dopuštene kritike šire kada je u pitanju političar, nego kada se radi o privatnoj osobi. Za razliku od ovog drugog, prvi se neizbježno i svjesno izlaže pomnom ispitivanju svake svoje riječi i djela kako od strane novinara, tako i od strane cjelokupne javnosti, te stoga mora pokazati veći stupanj tolerancije. Nadalje, navodi da je nesporno da je tuženik, odmah po primitku, u cijelosti objavio zahtjev za ispravak informacija tužitelja, iz čega je razvidno da namjera tuženika nije bila naštetiti časti i ugledu tužitelja, već objektivno informirati javnost o informacijama od javnog interesa. Glede tužiteljevog navoda o komentarima čitatelja, tuženik navodi da portal Index.hr ima iznimno velik broj korisnika koji u realnom vremenu samostalno objavljuju komentare, pa nije u mogućnosti kontrolirati cjelokupni sadržaj korisnika objavljen na takav način. Jedini način na koji bi tuženik mogao reagirati na eventualno nedopuštene ili štetne sadržaje je da na to bude upozoren od strane koja smatra da joj je neki od korisnika povrijedio prava ili postupio protivno zakonima. Tuženik navodi da mu se tužitelj nikada nije obratio s prijavom nedopuštenog sadržaja te se pozvao na odluke Europskog suda za ljudska prava, prema kojima odgovornost medija, kao posrednika u objavi sadržaja, postoji tek ukoliko nezakoniti sadržaj nije uklonjen niti nakon što su od nadležnog tijela primili obavijest o nezakonitosti konkretnog sadržaja. Slijedom navedenog, predložio je odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u članke i ispravak objavljen na portalu www.index.hr, članke objavljene na portalima www.tportal.hr, https://zurnal.info, https://wikipedia.org, te u glasilu Udruge poduzetnika, izvatke iz zemljišne knjige, zahtjeve za objavom ispravka, Kodeks časti hrvatskih novinara, sudsku praksu, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IT, ČT, HT, RT, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja.

4. Ocjenjujući u postupku izvedene dokaze, tužbeni zahtjev je utvrđen neosnovanim.

5. Među strankama nije sporno da je tuženik nakladnik internetskog portala www.index.hr, a nije sporno niti da je na istom portalu dana 4. veljače 2021. objavljen članak pod naslovom "Otkrivamo imovinu šefa HGK: Elitni stan kupljen gotovinom, kuća, poslovni prostor...", kao ni da je u istom članku navedeno o načinu stjecanja stana tužitelja u Zagrebu, u elitnoj zgradi [adresa] tj., da je isti kupljen bez kredita, a da mu je vrijednost oko 280.000,00 eura, kako to i proizlazi iz sadržaja članka. Nesporno je i da je u istom objavljeno kako su supružnici ET 2008. kupili kuću u [adresa] od 500 m2 te da je tužitelj stekao diplomu Panevropskog univerziteta Apeiron u Banja Luci.

6. Nije sporno ni da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za objavu ispravka informacije 26. veljače 2021. tražeći ispravak navedenih informacija, za koje je ustvrdio da su netočne, kako to i proizlazi iz istog zahtjeva, koji je tuženik u cijelosti objavio 5. ožujka 2021. pod naslovom "Reagiranje Luke ET: Na imovinu sam platio poreze", iz čega slijedi da je ispunjena procesna pretpostavka za predmetnu tužbu, propisana čl. 22. st. 2. Zakona o medijima (Narodne novine br. 59/04, dalje: ZM), odnosno prethodno traženje od nakladnika objavljivanja ispravka spornih informacija. Nadalje, s obzirom da je sporni članak objavljen 4. veljače 2021., a tužba podnesena 31. ožujka 2021., proizlazi da je podnesena u roku od 3 mjeseca od saznanja za objavu informacije, koji rok je propisan čl. 23. ZM.

7. Sporno je radi li se o neistinitim ili istinitim informacijama, odnosno informacijama za koje je tuženik imao osnovani razlog povjerovati da su istinite, a da je pritom poduzeo sve mjere za provjeru njihove istinitosti, te je li postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu spornih informacija i je li postupao u dobroj vjeri, a sporno je i je li objavom istih tužitelju nastala neimovinska šteta, kao i je li ista otklonjena objavom ispravka.

8. Svjedok IT u svom iskazu nadvodi da je povod za pisanje predmetnog članka, čiji je on autor, bilo istraživanje vezano za HGK, čijim radom se bavio 10-ak godina. Još 2014. je bio pripremljen prijedlog zakona od strane [obrt], kojim su poduzetnici trebali biti oslobođeni od obveze plaćanja članarine HGK, međutim, taj zakon je tada stopirao tadašnji ministar gospodarstva MT, koji je bio član HNS-a, tj. tadašnje vladajuće koalicije. U vrijeme pisanja članka ta tema je ponovno bila aktualizirana, odnosno pitanje plaćanja članarine i onog što HGK konkretno radi za poduzetnike te je u tijeku bila javna rasprava o tome, a koju je potencirala udruga Glas poduzetnika. Tako je i na portalu Index izašao cijeli serijal tekstova o HGK, a neposredni povod za ovaj članak je bila izjava tužitelja na HTV, prilikom gostovanja u nekoj emisiji, u kojoj je rekao da ima prihode od plaće u iznosu od 21.000,00 kn i još neke prihode od biznisa sa strane, a nakon čega je svjedok počeo istraživati njegova primanja i utvrdio da postoji tvrtka čiji je vlasnik supruga tužitelja, odnosno moguće da je bilo suvlasništvo njegove supruge posrijedi. Tvrtka je ostvarivala prihode, ali ne sjeća se čime se tvrtka bavila. Svjedok je iskazao da je utvrdio da primanja tužitelja zajedno s plaćom iznose 60.000,00 kn, u koji iznos su bile uključene naknade za rad u nadzornim odborima za tri ili četiri tvrtke, između ostalih Podravke i Badela, a do toga podatka je došao iščitavajući statute tih tvrtki, odnosno na temelju upita tim tvrtkama, kao i uvidima u njihova godišnja financijska izvješća. Vlasništvo na nekretninama provjeravao je uvidom u zemljišne knjige, pa je utvrdio da je tužitelj vlasnik nekretnine u Slavoniji, odnosno [adresa], čija je površina bila oko 500 m2, s tim da je to bilo navedeno kao površina nekretnine, a nije bilo određeno koji dio se odnosi na kuću, a koji na okućnicu, dok je točno da je u članku navedeno da je kuća površine od oko 500 m2. Utvrdio je i da je tužitelj vlasnik stana, čije se površine ne sjeća, i to u elitnoj zgradi u [adresa], a uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga utvrdio je da stan nije opterećen nikakvim teretom i da je plaćen gotovinom. Sve navode iz članka dodatno je provjeravao upitom na e-mail adresu HGK, budući da nije imao drugi kontakt tužitelja. Takva je praksa bila za sve medije, da se svi upiti šalju putem službene stranice HGK, na čelu koje je tužitelj tada bio, a i sada je. Misli da za konkretne upite nije dobio odgovor, a iskustva od ranije su bila različita, odnosno odgovori su znali biti nepotpuni ili neistiniti, pa je tako primjerice odgovor na upit o tome je li tužitelj cijepljen preko reda, bio da tužitelj uopće nije cijepljen, da bi on sam nakon nekoliko dana u nekoj emisiji rekao da je cijepljen. U zadnjoj rečenici članka koji je ujedno link na prethodni članak, koji je pisao kolega svjedoka, navedeno je da tužitelj ima diplomu s Europskog univerziteta Aperion u Banja Luci, sumnjivoj privatnoj školskoj instituciji iz [adresa], i tu je došlo do zabune jer postoje dva sporna privatna fakulteta u Banja Luci. Tužitelj je studirao na tom drugom fakultetu, a svjedok navodi da nije siguran je li tamo ostvario diplomu, ali zna da je tamo polagao neke ispite. Taj dio nije provjeravao, jer je čitao raniji članak na tu temu i oslonio se na podatke iz tog članka. Iskazao je i da misli da nije na opisani način pokušao provjeriti informaciju vezanu za obrazovanje, već je razgovarao o tome s kolegom koji je pisao prethodni članak te je čitao ranije članke na tu temu, a ne sjeća se je li provjeravao dostupne informacije na javno dostupnim servisima, primjerice Wikipediji. Upitan zašto nije i za stan naveo površinu cijele nekretnine, već samo površinu stana, iskazao je da je po pravilima povjerenstva za sukob interesa odnosno pravila za popunjavanje imovinske kartice, potrebno navesti samo površinu stana, dok se za kuću navodi površina cijele nekretnine, s tim da je priznao da tužitelj nije dužnosnik, pa nema imovinsku karticu. Dodao je da je, baveći istraživanjem Hrvatske gospodarske komore, uputio puno e- mailova njihovoj službi za odnose s javnošću i to prije objave spornog članka, a radilo se sigurno oko 10-ak e-mailova s raznim upitima te da dugo vremena nije mogao dobiti podatak o plaći predsjednika HGK, a niti nekih drugih vodećih ljudi. Vezano za ovaj konkretan tekst bilo je jedno dva ili tri upita upućena HGK, a misli da je na jedan dobio odgovor, ali je postavio potpitanje na koje nije odgovoreno. Misli da su oba fakulteta, odnosno fakultet na kojem je studirao tužitelj i ovaj koji je naveo u članku, bila sumnjiva zbog lažnih diploma i vezano za to je bila vođena istraga te su se kolege i u drugim medijima bavili tom temom. Upitan zašto nije osobno tužitelja kontaktirao prije objave članka, iskazao je da se obratio HGK, s obzirom da je pisao o tužitelju kao predsjedniku HGK, pa mu je bilo logično da se obrati njihovoj službi za odnose s javnošću, te misli da je to sasvim uobičajeno u novinarstvu, jer se u konkretnom članku bavio tužiteljem kao predsjednikom HGK, i nije se bavio njegovim privatnim stvarima, već isključivo onim što je smatrao da je od javnog interesa u tom trenutku, odnosno time kolika primanja on ima i koju imovinu posjeduje, jer se radilo o vremenu korona krize, koje je bilo razdoblje kad većina poduzetnika nije radila, a bili su primorani plaćati visoku članarinu HGK, pa je u tom trenutku bila problematizirana imovina i prihodi tužitelja kao predsjednika te komore.

9. Svjedokinja NT u svom iskazu navodi da je u vrijeme objave spornog članka u medijima tema bila plaćanje članarina HGK, a neposredan povod za članak je bilo gostovanje tužitelja u jednoj TV emisiji, u kojoj je on upitan o prihodima te je rekao koliko mu iznosi plaća, ali i da ima neke druge prihode, o kojima u emisiji nije rekao ništa, pa su htjeli istražiti koju tužitelj ima imovinu i koje prihode ostvaruje, s obzirom na njegovu poziciju predsjednika HGK te s obzirom da je i politički aktivan kao član stranke HDZ. Zadatak je dobio kolega IT te se radilo o jednom opsežnom tekstu koji ima jako puno podataka, a tužitelj je zatražio da se objavi ispravak vezano za samo dva podatka, koji ispravak su i objavili. Ta dva podatka se temelje na istinitim činjenicama, jer jedino nije bio točan naziv fakulteta koji je tužitelj pohađao u Banja Luci, dok je točna činjenica da je isti pohađao fakultet u Banja Luci, kao i to da se isto tako radilo o fakultetu čije su diplome bile sumnjive, kao i Univerziteta Apeiron koji se spominje u članku, čije se diplome isto tako uopće ne mogu provjeriti jer ih nemaju u arhivi, a čuvaju se tek nekoliko godina. Osim toga, i predsjednik [adresa] je rekao da su ta dva fakulteta, odnosno i onaj koji je pohađao tužitelj, sumnjiva i da ih se treba provjeriti. Novinar je provjeravao i sve o prihodima tužitelja, odnosno koliko ostvaruje kao član nadzornog odbora te je utvrdio da mu je ukupni mjesečni prihod oko 60.000,00 kn, a u članku je neprecizno navedeno da se radi o kući od 500 m2, dok se taj podatak temeljio na izvatku iz zemljišnih knjiga u kojem je stajalo da je nekretnina površine 500 m2. Stoga smatra da je ostalo točno navedeno u članku, te da je novinar poduzeo sve mjere za provjeru točnosti podataka između ostalog i upitima HGK, pretpostavlja njihovom glasnogovorniku, dok se ne sjeća je li dobio odgovore na te upite. Iskazala je i da, kada se radi o pitanjima koja ne idu u korist osobi o kojoj se radi članak, često ne dobiju odgovor, pa tako i od HGK, od koje su za neki drugi članak tražili očitovanje je li se tužitelj cijepio preko reda, te su dobili odgovor da nije, dok je tužitelj sam, nekoliko dana kasnije u nekoj emisiji, izjavio da je. Dodala je i da je kolega IT vršio provjeru podataka, a misli da je vršio uvid u podatke iz zemljišnih knjiga glede nekretnina, dok je, što se tiče prihoda, slao upite ili je našao podatke negdje. Što se tiče fakulteta koji je tužitelj pohađao, misli da je to preuzeo iz ranije objavljenog članka, a smatra da je okolnost da se radi o fakultetu čije su diplome bile sumnjive bitna, a nije bitno koji je naziv fakulteta. Smatra da se radilo o postupanju prema pravilima struke i provjeri informacija, a u prilog tomu da su u tekstu s puno podataka navedeni očito točni podaci, govori to što tužitelj nije tražio da se isti isprave, već samo ova dva manje važna podatka koja su u bitnome točna. Dodala je i da ona nije vršila provjere nego novinar, pa ne može točno reći na koji način je on vršio te provjere, a može reći da je kolega jedan od najboljih istraživačkih i nagrađivanih novinara, kao i da odgovorno pristupa svakom članku, tako da vjeruje da je tražio podatke i na Internetu. Dodala je i da su i prije objavljivali članke o tužitelju te su tako primjerice pisali kako je on, kao predsjednik HGK, koja naplaćuje prisilne članarine hrvatskim poduzetnicima, sebi nabavio skupocjeno vozilo, misli da je bio Mercedes ili BMW posrijedi, a i neke druge članke. Iskazala je i da ne zna je li novinar osobno kontaktirao tužitelja, ali zna da je kontaktirao HGK, a misli i da je kuća koja se nalazi na fotografiji uz članak, upravo kuća tužitelja o kojoj je riječ u tekstu te da do danas nisu zaprimili zahtjev tužitelja za uklanjanje komentara koje su čitatelji stavili ispod članka.

10. Svjedok HT u svom iskazu navodi da se radi o članku koji je objavljen 2021., u jeku korona krize, kada je pod povećalo javnosti došla HGK, odnosno način kako ona funkcionira i kako se financira, a to iz razloga što su mnogi poduzetnici zbog tadašnje situacije ostali bez posla, a i dalje su morali plaćati obveznu članarinu komori, pa je tako u tom kontekstu od interesa javnosti bila i imovina tužitelja kao predsjednika HGK, odnosno utvrditi njegovu imovinu u smislu kako njemu dobro ide, a poduzetnici nemaju posla zbog situacije. Članak je pisao novinar LT, te je isti obilovao podacima koje je on provjeravao na razne načine ili su preuzeti iz javnih izvora. Tako je provjeravao i podatak u zemljišnim knjigama vezano za nekretninu u [adresa], ali je omaškom navedeno da je kuća površine 500 m2, iako je cijela nekretnina bila te površine, a misli da je do toga došlo zato što se u izvatku zemljišnih knjiga to nije moglo vidjeti. Uz članak je stavljena i fotografija te kuće, pa se iz toga može vidjeti da nije bila namjera obmanjivanje javnosti, već da se radi o grešci. Što se tiče informacije o obrazovnoj ustanovi koju je tužitelj završio u Banja Luci, omaškom je navedeno krivo ime te institucije, ali je osim one navedene u članku i institucija koju je pohađao tužitelj isto tako bila prozivana za iste stvari, odnosno sumnjive diplome, o čemu je javno govorio i predsjednik [adresa] DT. Dodao je da je cijeli članak objavljen u dobroj vjeri, a poznato mu je i da je novinar kontaktirao tužitelja preko HGK, s obzirom da su pisali o njemu kao čelniku te institucije, a ne o privatnoj osobi. Što se tiče informacije o kupnji stana u [adresa] gotovinom, to je informacija temeljena na podatku zemljišnih knjiga, iz kojih proizlazi da isti nema tereta, odnosno kredita i hipoteke. Svjedok je dodao da su on i novinar zajedno pročitali tekst kada ga je novinar pripremio te misli da je imao uvid u te podatke koje je novinar pribavio iz očevidnika, pa tako i izvatke iz zemljišnih knjiga. Iskazao je i da mu nije poznato je li neka diploma poništena s tog fakulteta u Banja Luci, koji je tužitelj završio, s tim da se ne može sjetiti kako se isti zove. Dodao je i da je tužitelj tražio ispravak spornih informacija, te je taj ispravak bio linkom spojen sa spornim člankom i to onako kako je to propisano Zakonom o medijima. Dodao je i da se radilo o iznadprosječno dugačkom članku, u kojem je naveden veliki broj informacija, a misli da je tužitelj demantirao svega dvije informacije. Iskazao je i da tužitelj nikada nije podnio zahtjev za uklanjanje komentara ispod članka te da je politika portala Indeks da se svi koji žele ostaviti komentar ispod članka upozore na pravila komentiranja i da nije dopušteno klevetanje, vrijeđanje, prijetnje i sl. te ih se upozori da to rade na vlastitu odgovornost, a na zahtjev bilo koje osobe, odnosno po prijavi bilo koje osobe na neprimjerenost komentara, to se provjeri i isti uklone ukoliko je to potrebno.

11. Svjedok RT je iskazao da tužitelja poznaje već 17 godina, od kada poslovno surađuju te je i on zaposlen u HGK i to na mjestu potpredsjednika Stalnog arbitražnog sudišta, a tužitelj mu je pretpostavljeni na poslu. Zna za ove članke koji su objavljeni na portalu Indeks te navodi da se radilo o seriji članaka u kojima su iznošene informacije o tomu da je tužitelj kupio stan bez kredita u [adresa], a pri čemu su priložene slike penthousa, dok je on kupio stan od 60 m2, a bilo je navedeno i za njegovu kuću u [adresa] da je kvadratura oko 500 m2, a radilo se o kući površine 120 m2, odnosno o uobičajenoj prizemnici. Bili su i navodi koji su se odnosili na njegovo obrazovanje, s tim da je tužitelj bio hrvatski branitelj i zbog toga je izvanredno studirao, te zna da je bilo spomenuto da je završio potpuno krivi fakultet u Banja Luci, jer tužitelj nije završio studij Aperion, koji je bio sporan u smislu adekvatnosti odnosno kvalitete studija, već Centar za poslovne studije, koji nije bio sporan. Dodao je i da je tužitelj inače spreman podnijeti kritiku i prihvatiti sugestiju, ali da teško podnosi nepravdu, pa je tako i ovo maliciozno tumačenje njegovog akademskog puta i stjecanja nekretnina teško podnio, te mu je to prouzročilo visoku razinu stresa i određene zdravstvene tegobe. Iskazao je i da poznaje suprugu tužitelja, jer ona živi u [adresa], te je tamo viđa, i zna da je to i njoj teško palo, a priznao je da mu tužitelj nije spomenuo nikakve prijetnje vezane za navedene članke te je dodao i da je u njihovoj radnoj sredini bilo propitivanja vezano za te članke tj. zna da su tužitelja prijatelji i kolege pitali kako je on stekao te nekretnine i vezano za njegov studij u Banja Luci, pa je morao objašnjavati da to nije točno i to ga je uzrujavalo. Misli da je to kao prosipanje perja s prozora, koje je teško pokupiti. Priznao je da on nije nikad bio prisutan kada bi ga netko nešto pitao, te ne može reći tko ga je pitao, već mu je tužitelj tako rekao. Točno da je tužitelj kupio stan u [adresa] bez da je podigao kredit, ali zna da je prethodno prodao dva manja stana te smatra da je trebalo provjeriti tu informaciju. Radi se o stanu površine 60 m2 plus terasa 20 m2. Svjedok je potvrdio i da je u članku bila stavljena slika tužiteljeve kuće u [adresa]. Misli da HGK dobiva novinarske upite portala Indeks, a radilo se o više upita, ali se ne može sjetiti jesu li odgovori HGK objavljeni u članku. Članak je pročitao, ali odgovore nije vidio. Misli da se radilo o tri do četiri članka, te navodi i da su se drugi mediji bavili ovom temom, tako da je u veljači 2021. bilo desetak članaka u raznim medijima na istu temu.

12. Iz iskaza tužitelja proizlazi da on ne osporava da postoji javni interes za pisanje o radu HGK na čijem je čelu od 2014., pa tako i o njegovom radu kao predsjednika te institucije, s tim da tvrdi da od kada je on preuzeo čelnu poziciju, ta institucija je nešto sasvim drugo u odnosu na to što je bila prije toga, jer je provedeno nekoliko revizija od tada i nije utvrđena nikakva nepravilnost u radu. Tim više su ga pogodili neistiniti navodi iz spornog članka. Jedan dio se odnosi na njegovu imovinu, a drugi na njegov obrazovni put. Iskazao je da je neistinita informacija da je kupio kuću u [adresa] od 500 m2, već je točna informacija da je cijela nekretnina otprilike te površine, tj. 503 m2 je površina zemljišta, a kuća je površine 129 m2. Iako je točno da je stan u [adresa] kupljen gotovinom, iskazao je da u slučaju da ga je novinar pitao, objasnio bi mu da je isti stečen tako da su prethodno prodana dva stana i to jedan površine oko 25 m2, a drugi 50 m2 te je dodao još 40.000 EUR gotovine kako bi kupio taj stan. Netočan je i navod o njegovom obrazovnom putu jer nije stekao diplomu Paneuropskog fakulteta Aperion u Banja Luci, za koji nikad nije niti čuo do tada, i smatra da je očito da je novinarima bilo zgodnije da navedu tu instituciju vezano za koju je bilo napisa o poništavanju diploma. Točno je da je nakon što je stekao zvanje upravnog pravnika, odnosno završio višu upravnu pri Pravnom fakultetu u Osijeku, a s obzirom da je u međuvremenu došlo do bolonjske reforme, zbog čega nije mogao upisati treću i četvrtu godinu na Pravnom fakultetu, jer bi morao sve ispočetka, tražio mogućnost nastavka školovanja i tako upisao razlikovnu godinu na Univerzitetu za poslovne studije u Banja Luci, te je tamo dobio diplomu kojom je stekao zvanje diplomirani ekonomist. Tu su mu diplomu priznali u Agenciji za obrazovanje kao razinu preddiplomskog studija, nakon čega je upisao diplomski studij u privatnoj poslovnoj školi u Višnjanu koju je završio, a nakon toga je završio specijalistički poslijediplomski studij na Pravnom fakultetu u Osijeku i potom doktorirao na istom te su svi podaci o njegovom obrazovanju bili dostupni na Wikipediji. Dodao je i da je u predmetnom članku navedeno da je sporni studij upisao 2018., a završio 2019., a iz čega se vidi da su pisane neistine, a dodao je i da se u toj seriji članaka institucija kojoj je na čelu, nazivala "Hrvatska gospodarska kamora", čime se insinuiralo na mafiju. Nakon što je objavljen navedeni članak morao je objašnjavati većini kolega iz poslovnog okruženja da to nije istina, usporen mu je akademski put, jer još uvijek nije postao docent, što je htio postati, a ima uvjete od 2019. Iskazao je da nema problem s tim da se o njemu piše, pa i da se navodi da je član HDZ, ali on nije političar i dužnosnik, te ne mora polagati račune za svoju imovinu, a priznao je i da je u emisiji na HRT rekao da mu je plaća 23.000,00 kn te da je točno da ima dodatne mjesečne prihode, ali ne želi reći koliko oni mjesečno iznose, jer smatra da to nije dužan. U HGK ne znaju i nisu dužni znati njegov obrazovni put i podatke o njegovoj imovini i zato smatra da se novinar nije trebao obraćati upitima službi za odnose s javnošću institucije u kojoj je zaposlen, već njemu osobno putem osobne e-mail adrese, pa bi mu on bio dao sve točne podatke i do svega ovoga ne bi ni došlo. Objava ovih neistinitih navoda je naročito teško pala njegovoj supruzi, kao i cijeloj njegovoj obitelji, te su morali piti lijekove za smirenje, jer ih je to jako uzrujalo. Dodao je i da su ga čak i prijatelji pitali gdje je završio studij i koliku to kuću ima, a što ga je sve pogodilo, kao i komentari ispod članka u kojima mu se između ostalog i prijeti smrću, jer se primjerice u jednom komentaru navodi "metak u čelo". Upitano o tome je li HGK tijelo javne vlasti, iskazao je da je to stručna poslovna udruga, s tim da imaju i nekoliko javnih ovlasti, a pojasnio je i da je u nadzorne odbore izabran od strane Vlade, a točno je da je to bilo u vrijeme kada je bio HDZ na vlasti. Ponosan je da je član HDZ-a od 1990. te da je bio zaposlen u ministarstvu tj. pomoćnik ministra poljoprivrede od 2004. do 2006. i točno je da je bio zamjenik načelnika općine Nijemci. Ne sjeća tko je pokrenuo javnu raspravu o članstvu u HGK i plaćanju članarine, s tim da u to vrijeme to još nije bilo tema u Saboru, već pred ljeto 2021., a nakon toga je ukinuta obveza plaćanja članarine tj. 96% tvrtki više ne mora plaćati članarinu. Iskazao je da se njegov stan nalazi u kompleksu [adresa] na adresi [adresa], a kupoprodajna cijena je plaćena preko tekućeg računa odnosno gotovinom. Misli da je u zemljišnoknjižnom izvatku za nekretninu u [adresa] navedena kolika je površina samog objekta, te je napisana i ukupna površina nekretnine. Upitan kolika je površina garaže iskazao je da ne zna, a misli da je garaža upisana u zemljišnim knjigama kao zaseban objekt te da je nekretnina u [adresa] etažirana. Dodao je i da je od strane Agencije za obrazovanje kod fakulteta u Banja Luci provjerena njegova diploma, a to je bilo prije 16 ili 17 godina. Priznao je i da su drugi mediji izvještavali o sličnim temama te je još neke medije tužio, a misli da je tuženik bio najagilniji u pisanju članaka na tu temu. Tužio je i Večernji list i osobno profesora E koji je pisao kolumne u Večernjem listu, te mu se on ispričao i to su riješili. Iskazao je da od HGK nije zatraženo očitovanje kolika je površina kuće u [adresa], a uvijek ga službe za odnose za javnošću pitaju vezano za postavljene upite, ako se odnose na njega osobno. Nije zatražio prije podnošenja tužbe da se uklone komentari ispod tog članaka, jer nije znao da se to može te je priznao da nije službeno prijavio prijetnje iz komentara, ali je razgovarao s nekim iz policije vezano za to, te je doživljavao da mu priđu na ulicu i pruže mu ruke i kažu pazi što radiš da ne bi bilo metak u čelo, i to kad je jednom bio na Trgu bana Jelačića. Navodi da je predsjednik HGK postao za vrijeme Vlade FT i to kao član HDZ-a, između 17 kandidata, tajnim glasanjem te smatra da Vlada nema veze s njegovim imenovanjem.

13. Iskaze svjedoka i tužitelja sud je prihvatio, jer su isti logični i uvjerljivi te u bitnome nisu proturječni, budući da se slažu u dijelu da je tužitelj sporni stan platio u gotovini, da je površina zemljišta u [adresa] oko 500 m2, kao i da je završio fakultet u Banja Luci. Sud nije prihvatio tek dio iskaza tužitelja i svjedoka RT u kojem navode da je tužitelj trpio neugodnosti baš zbog navođenja dviju spornih informacija, odnosno zbog završavanja određenog fakulteta u Banja Luci (Apeiron), s obzirom da je točna informacija da je on u tom gradu stekao određeni dio stručne spreme i to na fakultetu djelovanje kojeg je isto bilo predmetom propitivanja, kako to proizlazi iz iskaza ostalih svjedoka, što, za razliku od svjedoka RT, tužitelj niti nije osporio. Isto tako je nelogično i neuvjerljivo da je baš zbog neprecizne informacije o tome da je njegova kuća u [adresa] površine 500 m2, dok je to zapravo površina cijele nekretnine (503 m2), još imajući u vidu i da je uz članak objavljena fotografija te kuće, koja je prizemnica, te se iz iste može zaključiti da joj je površina manja (iako nije niti sasvim mala, s obzirom da je površine 129 m2), tužitelj imao neugodnosti, dok je informacija o kupnji stana gotovinom utemeljena na točnim činjenicama, kako to i proizlazi iz iskaza tužitelja, a okolnost kako je on tu gotovinu stekao nije u članku niti razmatrana.

14. Dakle, u postupku je utvrđeno da je u članku objavljena točna informacija da je tužitelj završio fakultet u Banja Luci (Univerzitet za poslovne studije), a premda je tuženik naveo pogrešno ime fakulteta, činjenica je da su određeni banjalučki fakulteti, pa tako i onaj na kojem je tužitelj stekao stručnu spremu, obilježeni kontroverzama otprije poznatim javnosti te je, radi navedenog, ova informacija utemeljena na točnim činjenicama. U prilog ovoj činjenici govore i napisi iz drugih medija, pa tako i onaj na portalu inforadar.ba, u kojem se isto problematizira način djelovanja te ustanove koju je pohađao tužitelj (navodi se da djeluje bez akreditacije), što dovodi do sumnje da obrazovanje na tim fakultetima, u najmanju ruku, nije u skladu s hrvatskim standardima. Informacije o tužiteljevom studiranju autor članka je stekao čitajući raniji članak na tu temu i oslonivši se na podatke iz tog članka, pa iako je mogao provjeriti naziv studija, jer mu je bio dostupan obrazovni put tužitelja na Wikipediji, ne može se samo zbog ove greške smatrati da se ne radi o postupanju novinara u dobroj vjeri, a pritom je za dodati i kako iz sadržaja objavljenog ispravka netočne informacije proizlazi da tužitelj, za razliku od iskazivanja u ovom postupku, u istom uopće nije naveo da je studirao u Bosni i Hercegovini, kao i da iz njegovog iskaza proizlazi da karijeru doktora znanosti u Republici Hrvatskoj ne bi stekao da nije jedan dio školovanja obavio na privatnom fakultetu u Banja Luci. Nadalje, isto se odnosi i na informaciju o površini kuće u [adresa], s obzirom da je podatak o tome novinar doznao uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, uvidom u koji je utvrđeno da u istom doista ne stoji površina same kuće, već mu je bio dostupan podatak o površini nekretnine opisane kao kuća i dvorište. Nadalje je u postupku utvrđeno i da je točna informacija da je tužitelj stan u [adresa], na adresi [adresa] stekao kupivši ga gotovim novcem, jer to proizlazi i iz iskaza tužitelja, te u članku nije bilo predmetom razmatranja način stjecanja gotovine od koje je kupljen, a u situaciji kada si velika većina građana ne može priuštiti kupovinu nikakvog stana bez zaduživanja u vidu kredita, od interesa je javnosti informacija o tome da tužitelj, kao osoba koja je i ranije obnašala javnu dužnost, te je i sada obnaša, jer to je pozicija predsjednika HGK, koja, kako i sam priznaje, obavlja dio javnih ovlasti, može kupiti nekretninu u elitnoj zgradi u [adresa], bez da je prisiljen za to se zadužiti. Nadalje, s obzirom da je izostanak opterećenja nekretnine u zemljišnim knjigama upućivao na takav zaključak, novinar niti nije trebao posebice provjeravati ovu informaciju.

15. Nadalje, u postupku nije utvrđeno da bi tužitelj pretrpio štetu zbog objave dijelom netočne informacije (samo glede naziva fakulteta), odnosno neprecizne informacije (površina zemljišta na kojem je kuća je zamijenjena za površinu kuće), jer je logično da su propitivanje od strane okoline, pa i negativni komentari ispod članka, rezultat točnih informacija o studiju u Banja Luci i kontroverzama povezanim sa studiranjem na određenim studijima (između ostalih i onog na kojem je studirao tužitelja) u tom gradu, kao i točnih informacija o imovini koju tužitelj posjeduje, te činjenici da za stjecanje stana u elitnoj novogradnji nije morao podići kredit. Glede negativnih komentara čitatelja ispod članka, koji su razvidni iz ispisa članka s komentarima, među kojima je bilo i uvredljivih te prijetećih, isti su se odnosili i na druge informacije, a niz istih o tužitelju je objavljen u spornom članku, kako o njegovim ukupnim mjesečnim prihodima (60.000,00 kn), ranijim aferama koje se povezuju s tužiteljem, sudjelovanju u radu nadzornih odbora i sl., istinitost kojih tužitelj nije osporio. Za dodati je da se tužitelj mogao obratiti tuženiku sa zahtjevom za uklanjanje štetnih komentara, što do sada nije napravio. Nadalje, prema pravilima tuženika koja su javno objavljena i dostupna svakom čitatelju, koja obavještavaju i upozoravaju korisnike portala o svim vrstama nedopuštenog sadržaja, te količini takvih komentara na web-stranici tuženika, postoje teškoće pri kontroli i sankcioniranju takvih komentara, kako to proizlazi iz iskaza svjedoka NT i HT, zbog čega tuženik na svojoj stranici navodi mogućnost obraćanja izravno njemu sa zahtjevom za uklanjanje štetnog komentara, a budući da tuženik ima dostupan takav sustav, tužitelj je mogao zatražiti uklanjanje uvredljivih komentara.

16. Za dodati je da je u vrijeme pisanja članka postojao opravdani interes javnosti za objavu spornih informacija, s obzirom da su od iznimnog značaja za naše društvo informacije o imovini, primanjima i obrazovanju osoba koje obavljaju javne dužnosti, pa tako i tužitelja, koji je u svojoj karijeri bio i zamjenik načelnika općine i pomoćnik ministra, te sada predsjednik HGK, posebno u trenutku kada se u javnosti, a kasnije i u Hrvatskom saboru raspravljalo o toj ustanovi, njenom učinku i vrijednosti za gospodarstvo i poduzetnike, što je rezultiralo ukidanjem obvezne članarine za veći dio poduzetnika, pa je u to kontekstu imovina čelnika te institucije, kao i njegove kompetencije, u svjetlu njegovog akademskog puta, opravdano propitivana u predmetnom članku.

17. Nadalje, sukladno čl. 27. st. 1. ZM, novinar ima pravo izražavati stajalište o svim događajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima. To nije samo njegovo pravo, već je i uloga medija općenito u društvu upravo istraživati i ukazivati na sve nepravilnosti i negativne pojave u društvu. Pritom sloboda izražavanja nije bezuvjetna, već ista ide do granice koja je javni interes, a navedeno potvrđuje i praksa Europskog suda za zaštitu ljudskih prava (dalje: ESLJP). Tako u predmetu A.B. protiv Švicarske, zahtjev broj 56925/08 u presudi od 1. srpnja 2014. taj sud zaključuje da čl. 10. Konvencije ne pruža samo zaštitu prava na iznošenje ideja i informacija, već i forme, odnosno načina na koji se one iznose. Niti taj sud, a niti domaći sudovi nisu ovlašteni određivati način na koji će novinari objavljivati informacije u medijima. Sloboda novinarstva dopušta i određeni stupanj pretjerivanja pa čak i provokacije. Taj sud dakle, smatra da je interes demokratskog društva osiguranje i očuvanje slobode medija, pa je to upravo razlog zbog kojeg ESLJP štiti prava novinara na upotrebu oštrih pojmova, polemičkih i agresivnih tonova, a za dodati je i da osobe koje obnašaju javne funkcije i koje se pojavljuju u javnom i političkom životu trebaju imati veći stupanj tolerancije na kritiku od običnog građanina.

18. U konkretnom slučaju, sve i kada bi se radilo o povredi prava osobnosti tužitelja koja bi, u smislu čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), opravdavala dosuđivanje pravične novčane naknade, a u postupku to nije utvrđeno, jer nije utvrđena uzročna veza između netočnosti informacije o nazivu fakulteta i površini kuće tužitelja u [adresa] i neugodnosti koje je imao zbog propitivanja okoline o njegovoj imovini i obrazovnom putu, bile bi ispunjene pretpostavke za oslobođenje nakladnika od odgovornosti iz čl. 21. st. 4. alineja 3. ZM, jer se radi o informacijama utemeljenim na točnim činjenicama, odnosno činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne. U postupku je utvrđeno i da je autor poduzeo mjere za provjeru točnosti objavljenih informacija, budući da je kontaktirao HGK e-mailom u nekoliko navrata, te izvršio uvid u zemljišne knjige te ispravno utvrdio da je tužitelj stan u [adresa] platio gotovinom, kao i površinu nekretnine u [adresa]. Konačno, od utjecaja je i okolnost da je tuženik u propisanom roku i na propisani način objavio ispravak tužitelja, koji je povezao s člankom na koji se odnosi, kako bi to proizlazilo iz sadržaja objavljenog ispravka, pri čemu je za ukazati i da se, sukladno čl. 22. st. 1. ZM, neimovinska šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije, što doduše ne isključuje i mogućnost potraživanja naknade isplatom.

19. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti odbijen kao neosnovan.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. a isti je odmjeren primjenom čl. 155. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje: Tarifa).

21. Tuženiku, zastupanom po punomoćniku-odvjetniku, priznat je trošak sastava odgovora na tužbu po Tbr. 8. toč. 1. (100 bodova), trošak zastupanja na ročištima od 24. studenog 2021., 9. ožujka 2022., 16. studenog 2022., 19. travnja 2023., 8. studenog 2023., 11. travnja 2024., 7. studenog 2024. i 13. veljače 2025. po Tbr. 9. toč. 1. (8x100 bodova), sastavljanja podnesaka od 6. prosinca 2021., 11. travnja 2024. i 6. veljače 2025. po Tbr. 8. toč. 1. (3x100 bodova), podneska od 8. studenog 2023. po Tbr. 9. toč. 4. (25 bodova), kao i trošak PDV-a u iznosu od 537,50 EUR, slijedom čega mu je dosuđena naknada parničnog troška u ukupnom iznosu od 3.062,50 EUR i to sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP).

22. Odluka o visini kamatne stope temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO.

U Zagrebu, 17. ožujka 2025.

Sutkinja:

Davorka Ćurko Nasić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

Dna:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika