REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: P-201/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici po sucu tog suda Marijanu Muži, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice IĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Gordani Muraja, odvjetnici iz [adresa] protiv tuženika Grada Velike Gorice, [adresa], OIB: 75834963344, zastupan po Odvjetničkom uredu Bučanac, po odvjetniku Ljudevitu Bučancu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave 3. veljače 2025. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnice tužiteljice te punomoćnika tuženika, zaključene u smislu odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku, 17. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e :

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ŽĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekla u posjed i vlasništvo nekretninu upisanu u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], u naravi oranica u Radićevom odvojku površine 491 m2 te je tuženik Grad Velika Gorica, OIB: 75834963344 dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama u korist tužiteljice.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda provedba ove presude.

III. Nalaže se tuženoj tužiteljici nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.537,46 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude 17. ožujka 2025. do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je je u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisna čestice k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica, Radićev odvojak površine 491 m², te je kao vlasnik upisan Grad Velika Gorica u 1/1 dijela.

1.1. Navedeni upis ne održava stvarno stanje jer je tužiteljica vlasnica navedene čestice.

1.2. Po provedenom pojedinačnom ispravnom postupku pri Općinskim sudom u Velikoj Gorici Z-311/2024 za česticu 1359, sud je rješenjem od 11. siječnja 2024. odbio predlagateljicu, odnosno tužiteljicu u ovom postupku sa zahtjevom za ispravak zemljišne knjige i uputio je da svoje pravo ostvari u parnici tužbom za ispravak.

1.3. Tužiteljica se obratila tuženiku s prijedlogom za mirno rješenje spora te od tuženika 5. travnja 2024. primila odgovor da ne pristaje na mirno rješenje spora.

1.4. Navedenu česticu k. č. br. [katastarska čestica] (ranije 2008/4, odnosno 2008/24) k. o. [katastarska općina], tužiteljica je stekla nasljeđivanjem od svoje pokojne majke CĆ na temelju Rješenja o nasljeđivanju IV-O-221/97 od 17. listopada 1997. gdje je navedena kao nasljednica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica Lopaženica od 500 m² u cijelosti te je kao posjednica upisana u katastarske evidencije u koje je bila upisana sve do obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] što je vidljivo iz popisnog lista br. 6141 i zapisnika Z-1351/2008/6129 sastavljen povodom preoblikovanja ZK za k. o. [katastarska općina] od 14. rujna 2011..

1.5. Pokojna CĆ naslijedila je katastarsku česticu [katastarska čestica] u ½ dijela od supruga pok. BĆ na temelju Rješenja o nasljeđivanju O-560/82-2 od 29. prosinca 1982.. Prije nego je naslijedila suvlasnički dio svog pok. supruga, CĆ bila je suvlasnica ½ dijela što je vidljivo iz prijepisa posjedovnog lista 1713 od 6. lipnja 1997..

1.6. BĆ je 19. prosinca 1961. zajedno s braćom i sestrama I, Ž, KĆ i ĐĆ kupio i česticu 2008/4 u naravi oranicu Loparčenica u Belevicama upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod IĆJ iz [adresa].

1.7.Ugovor sadrži i tabularnu izjavu kojom prodavateljica dopušta kupcima da mogu navedene nekretnine na sebe upisati u gruntovnici i u katastru. Ugovor je 19. prosinca 1961. ovjerio Kotarski sud u Zagrebu pod br. Ov-6847/61.

1.8. Ugovor također sadrži i odredbu da kupci u posjed navedenih nekretnina stupaju po isplati naknade, to jest 1.1.1962. i od toga dana je i pravni prednik tužiteljice BĆ u posjedu što znači da je tužiteljica po pravnim prednicima i osobno, više od 62 godine u posjedu navedene nekretnine.

1.9. iz arhivnog zk uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedi da je na čestici 2008/4, a iz koje čestice je parcelacijom nastala čestica 2008/24 k. o. [katastarska općina] u postupku sastavljanja nove zemljišne knjige temeljem posjedovnog lista br. 956 i nacrta iz 1935., 20. lipnja 1956. pod brojem Z-490/1956 uknjiženo pravo vlasništva za korist DĆ, [adresa] / [adresa]. Temeljem ugovora plaćen je porez na promet nekretnina.

1.10. Katastarska čestica br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je parcelirana te je od nje nastala 2008/24 k. o. [katastarska općina] sa sadašnjim brojem 1359 k. o. [katastarska općina].

1.11. Budući da je tužiteljica osobno te preko svojih pravnih prednika u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine duže od 62 godine, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje da je tužiteljica dosjelošću stekla u posjed vlasništvo navedenu nekretninu, odnosno zk česticu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tuženik poriče sve činjenične i pravne navode iz tužbe te da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

2.1. Tuženik navodi da niti tužiteljica, niti njeni prednici nisu u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine s obzirom da nemaju niti zakonit, niti istinit, niti pošten posjed. Iz navoda tužiteljice proizlazi da su njeni prednici znali da bespravno obrađuju tuđu zemlju, odnosno da su bili nepošteni. Nepošteni (nesavjesni) posjednik ne može steći pravo vlasništva na nekretnini dosjelošću i to ni u slučaju redovne, ni u slučaju izvanredne dosjelosti (VS RH, Rev-1519/2009).

2.2. Nadalje, tuženik ističe da i kada bi tužiteljica sa svojim prednicima bila u poštenom posjedu, nema dostatno vrijeme dosijedanja jer je do 8. listopada 1991. predmetna nekretnina bila u društvenom vlasništvu, a prema dotadašnjim propisima na stvarima u društvom vlasništvu, dosjelošću se nije moglo steći pravo vlasništva.

2.3. Vrijeme dosjedanja počelo je teći 8. listopada 1991. i teklo je do 17. prosinca 1999. kada je zaprimljen prijedlog za uknjižbu Grada Velike Gorice.

2.4. Od navedenog upisa od 26. studenoga 1999. (posl.br. Z-2956/1999) počinje teći novi rok potencijalnog dosjedanja do 9. srpnja 2009. kada se u postupku obnove zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], Grad Velika Gorica upisao kao vlasnik novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (posl.br. Z-1351/2008/6131). Od tada teče novi rok dosjedanja za izvanrednu dosjelost u trajanju od 40 godina.

2.5. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u cijeli predmet, u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa), prijedlog za mirno rješenje spora (list 6 spisa), identifikacija k.č. prema prethodnoj katastarskoj izmjeri uz skicu (list 7-8 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (list 9-11 spisa), Rješenje o nasljeđivanju IV-O-221/97 od 17. listopada 1997. (list 12 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 13 spisa), zapisnik ZK odjela Općinskog suda u Velikoj Gorici od 14. rujna 2011. (list 15 spisa), Rješenje o nasljeđivanju (list 16-17 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 18 spisa), Ugovor od 19.12.1961. (list 19 spisa), povijesni zk izvadak (list 20- 23 spisa), preslike sudskih odluka (list 34-41 spisa), zk izvadak (list 42 spisa), saslušana je tužiteljica ŽĆ kao stranka u postupku te u svojstvu svjedoka KĆ i LĆ.

4. Tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva nekretnine stečenog dosjelošću.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 5 spisa), utvrđeno je da je kao vlasnik čestice koja je predmet spora k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica, Radićev odvojak površine 491 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisan Grad Velika Gorica u 1/1 dijela.

7. Uvidom u identifikaciju katastarskih čestica prema prethodnoj katastarskoj izmjeri izdana od Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zagreb, Odjela za katastar nekretnina Velika Gorica od 4. travnja 2022. (list 7 spisa), utvrđeno je da katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova katastarska izmjera) odgovara k. č. br. [katastarska čestica] (stara katastarska čestica), a koja odgovara dijelu zk čestice 2008/4 (stara zk čestica), k. o. [katastarska općina].

8. Nadalje, prema povijesti promjena na katastarskim česticama izdanoj od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zagreb, Odjela za katastar nekretnina Velika Gorica od 23. travnja 2024. (list 9 spisa), proizlazi da je 1973. temeljem geodetskog elaborata oznake RN 346/73 popisom promjena 141/73 od k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] – van uporabe (Mbr 1331902) nastale su parcelacijom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (van uporabe).

9. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju IV-O-221/97 od 17. listopada 1997. (list 12 spisa), utvrđeno je da je česticu koja je predmet spora k. č. br. [katastarska čestica] (ranije k. č. br. [katastarska čestica]) u cijelosti naslijedila tužiteljica ŽĆ od svoje pok. majke CĆ.

10. Također, uvidom u prijepis posjedovnog lista br. 3014 od 26. veljače 2002. (list 13 spisa), utvrđeno je da je tužiteljica ŽĆ rođ. CĆ ranije bila upisana kao posjednica k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Lopaženica površine 500 m² u cijelosti.

11. Tužiteljica ŽĆ je iskazala da nekretninu, odnosno česticu koja je predmet spora uživa po svojim pretcima dugi niz godina, to jest još od 1960. pa sve do sada. Najprije u posjedu te čestice je bio njen djed pa zatim otac pa njena majka, a nakon smrti majke, tužiteljica navodi da je cijelo vrijeme u posjedu navedene čestice, a majka je umrla 1997.. Na toj čestici cijelo vrijeme, kontinuirano obrađuje vrt, a prije nje su vrt obrađivali njeni pretci te ih nikada nitko nije ometao da budu u posjedu navedene nekretnine te da istu uživaju i obrađuju, navodeći da je na toj čestici njen susjed uz njeno odobrenje sebi napravio manju drvenu ostavu za odlaganje alata. Koliko joj je poznato, njen djed je još 1960.-ih kupio tu česticu od susjeda DĆ, njeni pretci su plakali porez na tu nekretninu. Nije bila obaviještena od bilo koga da se na toj čestici kao vlasnik upisao Grad Velika Gorica, već je za tu okolnost slučajno saznala, a također nje imala nikakvih saznanja u vezi postupka obnove zemljišnih knjiga. Također nije imala nikakvih saznanja u vezi s time da bi ta čestica bila nacionalizirana. Kada je njezin sin htio otvoriti obrt, tada su saznali da je na spornoj čestici kao vlasnik upisan Grad Velika Gorica, a to je bilo unazad 3 do 4 godine. Nakon što je saznala za navedenu okolnost, to jest da se na navedenoj čestici kao vlasnik upisao Grad Velika Gorica, normalno je nastavila obrađivati tu česticu i koristiti istu jer smatra da je to njena čestica. U zk ispravnom postupku koji je pokrenut 2022., nije ništa konkretno riješeno i nije donesena odluka, te nema osobno saznanja o tome koje su radnje poduzimane u zk ispravnom postupku, osim što joj je poznato da su dobili odluku u tom postupku da su odbijeni i da moraju ići u parnicu.

12. Svjedok KĆ je iskazala da joj je poznato u vez koje čestice se vodi spor u ovosudnom predmetu, poznato joj je gdje se nalazi ta nekretnina, također joj je poznato da tužiteljica ŽĆ uživa i u posjedu je te nekretnine, a prije su istu uživali njena mama, njen otac i brat, a prije njih njen djed NĆ. Također joj je poznato da je ranije tužiteljica na toj nekretnini imala vrt, a sada kosi travu na toj čestici. Nadalje, poznato joj je da je ta zemlja kupljena od BĆ i DĆ, da koliko joj je poznato nikada nitko nije imao spor u vezi korištenja i obrađivanja tog zemljišta pa tako niti tužiteljica s time da joj nije poznato da li je plaćen porez za tu nekretninu. Nadalje, poznato joj je da su ranije na toj čestici gruntovno kao vlasnici bili uknjiženi UĆ i DĆ, nije joj poznato da li je ta zemlja bila nacionalizirana te da li je išla obnova zemljišnih knjiga na tom području.

13. Svjedok LĆ je iskazao da mu je poznato o kojoj zemlji je riječ u ovom postupku budući da se ta nekretnina nalazi u neposrednoj blizini njegove čestice, tako da on iz svog dvorišta vidi tu nekretninu te ističe da je on od mladosti na toj nekretnini, od svoje 15. godine, tako da mu je poznato da tu nekretninu obrađuje gđa. ŽĆ cijelo vrijeme, a prije nje su tu nekretninu obrađivali njeni roditelji. Također mu je poznato da je gđa. ŽĆ uvijek na toj čestici imala vrt i sadila povrće. Ističe da nije čuo, niti vidio da bi bilo tko ometao tužiteljicu kao i ranije njene roditelje u posjedu i uživanju navedene nekretnine. Nema saznanja o tome da bi ta čestica bila nacionalizirana, nje mu poznato tko je u gruntovnici upisan kao vlasnik te čestice, poznato mu je da su na tom području dolazili unazad 4 do 5 godina mjeriti zemlju jer su bili i na njegovoj nekretnini te istu mjerili, ne zna da li je tužiteljica ranije pokrenula bilo kakav postupak radi uređenja te nekretnine.

14. Sud iskaze saslušanih svjedoka KĆ i LĆ, kao i tužiteljice IĆ u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne, valjane i istinite, budući da navedeni svjedoci, kao i tužiteljica imaju neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovoj pravnoj stvari, te njihovi iskazi nisu međusobno u suprotnosti.

15. U skladu s provedenim postupkom, te imajući u vidu provedene dokaze (iskaze saslušanih svjedoka, tužiteljice, ugovor od 19.12.1961., Rješenje o nasljeđivanju od 17.10.1997. posl.br. IV-O-221/97, Rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-560/82-2 od 29.12.1982., prijepis posjedovnog lista br. 3014, povijesni vlasnički list za česticu koja je predmet spora), proizlazi da je tužiteljica predmetnu česticu k. č. br. [katastarska čestica] (ranije 2008/4, odnosno 2008/24) k. o. [katastarska općina] stekla nasljeđivanjem od svoje pok. majke CĆ, a pok. CĆ je navedenu česticu naslijedila u ½ dijela od supruga pok. BĆ, a BĆ je tu česticu 19.12.1961. kupio zajedno s braćom i sestrama I, Ž, KĆ i JĆ od DĆ (Jurjeve), te ih od tada sve do sada nesmetano uživa i u posjedu je preko svojih predaka i to preko djeda i bake, zatim preko svojih roditelja, a nakon smrti tužiteljičine majke, tužiteljica je nastavila nesmetano uživati i posjedovati predmetne nekretnine, tako da su dugi niz godina u posjedu i izvanknjižnom vlasništvu navedenih nekretnina (više od 50 godina), te su na taj način držali posjed predmetne nekretnine i uživali je samostalno kao vlasnici, što je bilo opće poznato svima, pa tako i tuženom, a također valja istaknuti da tuženik nikad nije bio u posjedu navedenih nekretnina, niti je isti na bilo koji način osporavao posjed i uživanje navedenih nekretnina kako tužiteljici, tako i njenim pretcima.

16. Tužiteljica je znala da nitko treći, pa stoga ni tuženik nikad nije bio u posjedu predmetnih nekretnina, niti je smetao posjed ili vršio vlasnička ovlaštenja, niti je tvrdio da je vlasnik, te nije tražio zaštitu svojih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini, a što su potvrdili i tužiteljica, te svi saslušani svjedoci.

17. Tužiteljica i njeni pretci su više od 50 godina se ponašali kao vlasnici predmetnih nekretnina i svoja je vlasničko pravna ovlaštenja javno manifestirali, u čemu nisu bili spriječeni bilo od koga, pa tako ni od tuženika, tj. nesmetano su sve te godine kontinuirano bili u posjedu predmetne nekretnine, te istu nesmetano uživali i koristili.

18. U skladu sa svim naprijed navedenim proizlazi da tužiteljica ima valjan pravni osnov ili titulus stjecanja predmetnih nekretnina (Rješenje o nasljeđivanju). Njen posjed nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, te je stoga kao takav zakonit posjed.

19. Nadalje, tužiteljica je posjed predmetnih nekretnina stekla na dopušten i pravilan način, i to predajom njegova posjeda od pravnog prednika, te je stoga to istinit posjed.

20. Tužiteljica je također poštena posjednica, jer u vrijeme stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini nije znala, niti je imala dovoljno razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed (pošten posjed). Njen pravni prednik (majka) predao joj je predmetne nekretnine u posjed nakon što je on te iste nekretnine neprekidno posjedovao i koristio ih kao njihov isključivi vlasnik, manifestirajući svoje vlasništvo svima, pa tako i tuženoj.

21. U smislu odredbe čl. 388. st. 2. ZVDSP-a na stjecanje prava vlasništva primjenjuju se odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja nekretnine. Polazeći od toga da su tužiteljičini prednici u posjedu zemljišta bili kada je ono stupanje na snagu citiranog zakona ( 19. travnja 1947.) postalo općenarodna imovina, to na sporni pravni odnos valja primijeniti odredbe OGZ-a koje se primjenjuju kao pravna pravila, a odredbom čl. 1472 OGZ-a bilo je propisano da pošteni posjednik nekretnine u vlasništvu države, crkve, općina i inih dopuštenih sporova stječe pravo vlasništva dosjelošću protekom roka od 40 godina.

22. Sukladno utvrđenju da se tužiteljica sa svojim prednicima u poštenom posjedu predmetnih nekretnina nalazi bez prekida i nakon što su one 1947. proglašene općenarodnom imovinom, da joj nikada nitko nije osporavao pravo na posjed tog zemljišta, niti ju u tome ometao, pa ni tuženik, te da iz navedenih dokaza ne proizlazi ni da bi treća osoba stekla stvarno pravo na tom zemljištu, ona je stupanjem na snagu odredbe čl. 388. st. 2. ZVDSP-a (1. siječnja 1997.) i na temelju pravnog pravila čl. 1472. OGZ-a dosjelošću stekla pravo vlasništva na tom zemljištu. Naime, propisani rok dosjedanja od 40 godina je računajući od kraja 40. -ih godina prošlog stoljeća istekao prije ukidanja odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, odnosno čak i prije njezina stupanja na snagu.

23. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da je tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

24. O troškovima postupka sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. stavak 1. i čl. 155. ZPP-a, te u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i imajući u vidu vrijednost predmeta spora. U skladu s navedenim tužiteljici su priznati slijedeći troškovi parničnog postupka, i to: sastav tužbe u iznosu od 500,00 bodova, odnosno 1.000,00 eura, pristup na ročište 3.2.2025. u iznosu od 500,00 bodova, odnosno 1.000,00 eura što ukupno iznosi 2.000,00 eura, pristojba na tužbu u iznosu od 268,73 eura, pristojba na presudu u iznosu od 268,73 eura, tako da sveukupni troškovi parničnog postupka iznose 2.537,46 eura.

25. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Velika Gorica, 17. ožujka 2025.

Sudac:

Marijan Muža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude.