Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-39/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice AG (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koju zastupa punomoćnik BG, odvjetnik u [adresa], protiv protustranke OG iz [adresa], radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj poslovni broj Z-4641/2022 od 1. kolovoza 2023., dana 17. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj poslovni broj Z-4641/2022 od 1. kolovoza 2023.

II. Nalaže se Općinskom suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-5147/2023-6.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede kč. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 8186 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina](točka I. izreke) te se pod točkom II. izreke određuje upis zabilježbe odbijanja prijedloga iz stavka I. rješenja u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].

2. Protiv tog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica navodeći da se žali iz svih žalbenih razloga te predlaže drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet postupka je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede zk. ul. [broj ZK uloška]. [adresa].

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u postupku prvostupanjskoga suda nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi čl. 381. istog Zakona, a sve primjenom čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine“, broj: 63/2019., 128/2022., 155/2023., 127/2024., dalje: ZZK).

6. Iz sadržaja spisa i pobijanog rješenja proizlazi da je odbijen prijedlog predlagateljice za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede zk. ul. [broj ZK uloška]. [adresa] u kojem prijedlogu navodi da je nekretninu iz navedenog zk.ul. naslijedila iza pokojnog JG kao izvanknjižno vlasništvo rješenjem o nasljeđivanju broj O-130/22 od 3. svibnja 2022., da je kao vlasnik i posjednik upisan OG, da je JG u posjedu zadnjih 40 godina, da je OG potpuno nepoznata osoba na području [adresa] i da se nekretnina upotrebljavala kao poljoprivredno zemljište za koje je prednik predlagateljice ostvarivao prava na poticaj te predlaže da se dopusti upis prava vlasništva u njenu korist na kč. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 8186 m“ u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.o. [adresa]. Prijedlogu prilaže rješenje o nasljeđivanju, Zapisnik o evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske od 21. siječnja 2010., posjedovni list iz kojeg je razvidno da je kao posjednik upisan OG (list 9 spisa) i po potrebi se predlaže saslušanje predlagateljice, svjedoka i provođenje očevida uz sudjelovanje vještaka mjernika.

7. Odredba čl. 208. st. 1. ZZK-a propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. U stavku 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

8. Odredbom čl. 209. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, te st. 4. kojom je propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

9. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se utvrđivati činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

10. U odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

11. Iz činjeničnog supstrata prijedloga proizlazi da predlagateljica svoj prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u biti temelji na pravnom osnovu dosjelosti, tvrdeći da je prednik tužiteljice u posjedu predmetne nekretnine zadnjih 40 godina, što ne može biti predmet raspravljanja u zemljišnoknjižnom već isključivo parničnom postupku.

12. Stoga, kako predlagateljica priloženim ispravama nije učinila vjerojatnim da joj pripada pravo koje nije upisano u njezinu korist i radi čijeg upisa je predložila i provođenje očevida kao i saslušanje svjedoka, pravilno je sud prvog stupnja podneseni prijedlog odbio.

13. Žalbeni navodi predlagateljice predstavljaju iznošenje vlastitih pravnih stavova koja nemaju uporišta u mjerodavnim zakonskim propisima, a niti u stanju spisa pa stoga nemaju utjecaja na zakonitost pobijane odluke.

14. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a odbiti žalbu predlagateljice i potvrditi pobijano rješenje, dok je temeljem iste zakonske osnove valjalo naložiti i brisanje zabilježbe žalbe u zemljišnim knjigama.

U Zagrebu 17. ožujka 2025.

Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar