REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-10870/2023-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupano po punomoćniku Martinu Vlašiću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o., Zagreb radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 29. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, dana 17. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 platiti tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 iznos od 10.364,59 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 21. studenog 2023. pa do isplate prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, u roku od 15 dana“.
II. Nalaže se tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 platiti tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 troškove parničnog postupka u iznosu od 831,80 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 14. veljače 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 15. prosinca 2023. navodi da je osiguranik tužitelja ŠD stradala u prometnoj nesreći 1. studenog 2020. Prometnu nesreću prouzročio je osiguranik tuženika upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka]. Radi
. / .
posljedica prometne nesreće priznato je osiguraniku tužitelja pravo na invalidsku mirovinu ozljede izvan rada. Isplatom navedene invalidske mirovine u razdoblju od 1. studenog 2020. do 31. kolovoza 2023. trpi štetu. Tužitelj je u tom razdoblju na ime invalidske mirovine isplatio ukupan iznos od 10.364,59 Eura, te potražuje isplatu navedenog iznosa uvećanog za zatezne kamate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim da je tužitelj priznao pravo na invalidsku mirovinu svojoj osiguranici ŠD zbog ozljeda izvan rada zadobivenih u prometnoj nezgodi od dana 17. travnja 2015., a ne kako pogrešno navodi tužitelj da se prometna nezgoda dogodila 01. studenog 2020., da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ČD koji je prouzročio prometnu nezgodu, bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 012908621584, da je tuženik zadnju isplatu izvršio tužitelju za obračunsko razdoblje od 01. lipnja 2019. do 31. listopada 2020. dana 05. siječnja 2021., da je tuženik dana 21. studenog 2023. zaprimio odštetni zahtjev tužitelja za obračunsko razdoblje od 01. studenog 2020. do 31. kolovoza 2023. u iznosu od 10.364,59 Eura. Tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. S obzirom da je u ovom predmetu tuženik također osiguravajuće društvo koje je pasivno legitimirano temeljem police obveznog osiguranja od odgovornosti jasno je da se visina štete koju tužitelj navodno trpi isplatom invalidske mirovine mora utvrđivati upravo temeljem čl. 27. st. 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kojim je propisano da se stvarnom štetom u smislu čl. 27. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu smatra razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Razmjerni iznos mirovine određuje se sukladno čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: potvrdu o isplaćenim sredstvima (list 4 spisa), presudu Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. K-553/15 (list 5-9 spisa), nalaz i mišljenje (list 11-16 spisa), odštetni zahtjev (list 17 spisa), dopis tuženika (list 18-19 spisa), rješenje (list 20-23 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku financijske struke Darku Prpiću (list 112-117 spisa) priklopljen je spis tužitelja broj 78519.
4. Cijeneći sve provedene dokaze u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 114/22 i 155/23- dalje: ZPP-a), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
5. Tužbeni zahtjev se odnosi na naknadu štete u ukupnom iznosu od 10.364,59 Eura, a koji iznos se odnosi na invalidsku mirovinu isplaćene u razdoblju od 1. studenog 2020. do 31. kolovoza 2023., osiguraniku tužitelja GD.
6. Između stranaka nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak istog.
7. Između stranaka je sporna primjena materijalnog prava kao i da li tužitelj ima pravo na naknadu štete nakon što osiguranik tuženika stekne uvjete za isplatu starosne mirovine.
8. Valja navesti da je na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 8. lipnja 2022. promijenjeno je pravno shvaćanje prihvaćeno na 26. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova od 5. prosinca 2016. tako da promijenjeno shvaćanje glasi: „u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine“. Ovaj sud prihvaća navedeno pravno shvaćanje, a slijedom čega je u ovoj pravnoj stvari trebalo prije svega poći od odredbe čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014 ,; dalje: ZOOP). Navedeni stav prihvaćen je u nizu recentnih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poput odluka poslovni broj Rev 3660/2018-2 od 12. siječnja 2022., Rev 1354/2016 od 18. svibnja 2021., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev 3159/2018 od 12. srpnja 2022.
9. Odredbom čl. 27. ZOOP-a je propisano da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (st. 1.). Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (st. 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (st. 3.). Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja (st. 4.).
10. Iz rješenja tužitelja broj 78519 od 5. ožujka 2019. sud je utvrdio da osiguranica tužitelja ima pravo na invalidsku mirovinu zbog 100% ozljede izvan rada, a zbog koje je nastao djelomičan gubitak radne sposobnosti.
11. Iz nalaza i mišljenja vještaka Darka Prpića sud je utvrdio da ukupno isplaćene invalidske mirovine osiguranika u tužitelja iznose 78.092,00 kn, a da izračunate invalidske mirovine, koje bi bila utvrđene u slučaju povrede na radu, iznose 84.203,36 kn. Dakle, invalidske mirovine osiguranika tužitelja utvrđene rješenjem tužitelja su za 6.111,36kn/811,11 EUR manje od izračunate invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer smatra da je izrađen stručno. Stranke nisu imale matematičkih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te su suglasno iskazale da vještak nije dužan iznijeti nalaz i mišljenje na ročištu za glavnu raspravu.
13. Budući da je razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu negativna, samim time ne postoji šteta za tužitelja.
14. Budući da ne postoji razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, odnosno ista je negativna, sud je odbio tužbeni zahtjev radi isplate iznosa od 10.364,59 Eura primjenom odredbe iz čl. 27.st.3. ZOOP.
15. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23- dalje: OT).
16. Tuženiku zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav podneska od 16. listopada 2024. (Tbr. 9. toč. 1. OT-100 bodova ) i zastupanje na ročištu 29. siječnja 2025. (Tbr. 9. toč. 1. OT-100 bodova ), što uz vrijednost boda od 2 eura iznosi 400,00 Eura. Tuženik ima pravo na naknadu troškova PDV-a te troškova plaćenog predujma za vještačenje u iznosu do 331,80 Eura, što sveukupno iznosi 831,80 Eura. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu, 17. ožujka 2025.
Sudac
Marko Ivrlač
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA:
pun. tužitelja,
pun. tuženika
