REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Kž-105/2025-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Marić, kao predsjednika vijeća, te Damira Ronka, kao suca izvjestitelja i Mile Solde, kao člana vijeća, uz sudjelovanje Đurđice Bradić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GH, zbog kaznenog djela iz članka 156. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 – dalje u tekstu KZ/11) , odlučujući o žalbi okrivljenika izjavljenoj po branitelju Ivanu Dragičeviću odvjetniku iz Požege protiv rješenja Općinskog suda u Požegi broj Kov-98/2024-3 od 29. siječnja 2025., na nejavnoj sjednici vijeća održanoj 17. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenika GH odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Požegi broj Kov-98/2024-3 od 29. siječnja 2025. optužno vijeće odbilo je prijedlog okrivljenog GH za izdvajanje nezakonitih dokaza i to:
- 1. zapisnika o ispitivanju žrtve kao svjedoka GHM (list 75-78 i 137-140 Kov spisa),
- 5. zapisnik o ispitivanju svjedokinje PH (list 98-101 Kov spisa)
- 9. zapisnik o ispitivanju svjedoka MH (list 112-115 Kov spisa)
- 10. zapisnik o ispitivanju svjedokinje RH (list 116-118 Kov spisa)
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po branitelju zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, budući da u pobijanom rješenju nisu u dovoljnoj mjeri navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su u bitnim dijelovima nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U bitnome navodi kako iz obrazloženja pobijanog rješenja je vidljivo da sud odbija izdvojiti nezakonite dokaze držeći se isključivo samo forme, dok uopće konkretno ne obrazlaže srž razloga te da je upravo bitna vjerodostojnost tih iskaza iz kojih se upravo zaključuje o zakonitosti dokaza. Ističe kako upravo vjerodostojnost iskaza svjedoka, kao predloženih dokaza, doslovno upire u njihovu zakonitost, radi čega isti postaju nezakoniti dokazi. Ističe kako dokazi koji su priloženi u optužnici se radi o "rekla kazala" te se sve svodi na riječ protiv riječi. Navodi kako oštećena tijekom svog rada na Odjelu laboratorijske dijagnostike nije poduzela ništa u svezi navodnog protupravnog ponašanja okrivljenika odnosno nije ga prijavila, a navodno protupravno ponašanje nitko nije vidio ni čuo. Zbog navedenog smatra kako se radi o načelu "in dubio pro reo", koje treba ići u korist okrivljenika, a ne u korist oštećene. Obzirom da smatra kako u nedostatku provjere i primijene načela "in dubio pro reo" od strane ovlaštenog tužitelja dokazi koji su izvedeni iz tvrdnje GHM dobili su status nezakonitih dokaza, obzirom su pribavljeni na nezakonit način – povredom odredaba kaznenog postupka radi čega predlaže pobijano rješenje preinačiti na način da se navedeni dokazi izdvoje kao nezakoniti, a podredno rješenje ukinuti i vratiti optužnom vijeću na ponovno odlučivanje.
3. Žalba okrivljenika nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u skladu sa žalbenim navodima te po službenoj dužnosti utvrđeno je kako prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. Naime, izreka pobijanog rješenja je jasna i razumljiva, za donošenje svoje odluke prvostupanjski sud je naveo valjane razloge o svim odlučnim činjenicama, a ti razlozi nisu proturječni, a niti sa izrekom pobijanog rješenja, te iste prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
5. Nije osnovan žalbeni navod okrivljenika kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka odnosno da u obrazloženju pobijanog rješenja u odnosu na okrivljenika nije naveo razloge o odlučnim činjenicama zbog čega sud nije izdvojio kao nezakonite dokaze one koje je predložio okrivljenik u svom odgovoru na optužnicu te da o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima pobijane odluke o sadržaju tih isprava ili iskaza danih u postupku i samih tih isprava i iskaza. Naime, prvostupanjski sud je naveo kao su dokazne radnje za koje se predlaže izdvajanje zakoniti, jer su provedeni sukladno odredbama ZKP/08 po policijskom istražitelju PU požeško-slavonske, Službe kriminalističke policije, a na temelju naloga ODO u Požegi broj Kir-DO-12/2024-3 od 8. veljače 2024. te da ti dokazi nisu pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka, a niti su pribavljeni na neki drugi nedopušteni način. Nadalje navodi kako zakonitost i vjerodostojnost iskaza ispitanih osoba su dva različita pojma koja se ne mogu poistovjetiti, dok se zakonitost procjenjuje po naprijed naznačenim pravilima postavljenim u članku 10. stavak 2. ZKP/08. Iz navedenog proizlazi kao je prvostupanjski sud dao valjane razloge o svim odlučnim činjenicama, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud te se na iste upućuje žalitelj.
6. U konkretnom slučaju ne radi se ni o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, jer je prvostupanjski sud utvrdio sve činjenice bitne za odluku u konkretnom predmetu o prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza, te je pravilno utvrdio činjenično stanje, a kako je to odlučilo drugostupanjsko vijeće. Naime, vjerodostojnost iskaza iz zapisnika o ispitivanju žrtve i svjedoka ne utječe na ocjenu o zakonitosti provedenog ispitivanja odnosno vjerodostojnost iskaza žrtve i svakog svjedoka procjenjivat će raspravni sud tijekom dokaznog postupka.
7. Kako je utvrđeno da žalba okrivljenika nije osnovana, a pri ispitivanju pobijanog rješenja po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 494. stavak 4. ZKP/08, nisu ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, stoga je valjalo žalbu okrivljenika odbiti kao neosnovanu.
8. Zbog iznesenog riješeno je kao u izreci sukladno članku 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08.
U Požegi 17. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
Renata Marić
I z d v o j e n o m i š l j e n j e
suca izvjestitelja Damira Ronka u predmetu Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Kž-105/2025 u komu je odlučeno povodom žalbe okrivljenog GH, podnesenoj po branitelju protiv rješenja Općinskog suda u Požegi broj Kov-98/2024- 6 od 29. siječnja 2025.
O b r a z l o ž e n j e
Smatram kako je u pobijanom rješenju počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 iz razloga što se rješenje ne može ispitati, jer u obrazloženju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.
Prvostupanjski sud u svom rješenju samo paušalno navodi, gotovo u jednoj rečenici da je uvidom u zapisnike o ispitivanju oštećene PHM i svjedoka PH, MH i RH utvrđeno da su navedene dokazne radnje provedene sukladno odredbama ZKP/08 po policijskom istražitelju PU požeško-slavonske, a na temelju naloga ODO u Požegi. Smatram kako takvo obrazloženje nije dovoljno, obzirom da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama zbog čega se radi o zakonitim dokazima, a na što upire i branitelj u svojoj žalbi kada navodi da u pobijanom rješenju nisu u dovoljnoj mjeri navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Naime, u pobijanom rješenju nije navedeno o kojim mjerodavnim odredbama ZKP/08 je riječ (članak 283. – 300. ZKP/08) odnosno po kojim odredbama je ispitana zakonitost sastavljanja zapisnika, a niti je navedeno da li su žrtva i svjedoci upozoreni sukladno članku 286. i 288. ZKP/08, da li postoje okolnosti iz članka 284. i 285. stavak 1. ZKP/08, da li je bilo primjedbi na zapisnik od strane saslušane žrtve i svjedoka, te da li su isti vlastoručno potpisali taj zapisnik. Kako se radi o strogo formalnoj dokaznoj radnji, tada prvostupanjski sud mora ocijeniti zakonitost tih radnji, pa je dužan to i detaljno obrazložiti u rješenju, a što prvostupanjski sud nije učinio.
Smatram kako je sud dužan pozvati se na konkretne zakonske odredbe i savjesno obrazložiti zbog čega smatra da se radi o zakonitim dokazima, a ne samo navesti "sastavljen je sukladno odredbama ZKP/08", jer strankama u postupku ne može biti jasno zbog čega sud proglašava te zapisnike zakonitim, obzirom da nedostaje u prvostupanjskom rješenju kvalitetno obrazloženje koje bi se moglo ispitati po drugostupanjskom sudu, radi čega smatram da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Prvostupanjski sud je bio, po mom mišljenju, navedeno obrazložiti bez obzira što je zahtjev branitelja za izdvajanjem nezakonitih dokaza iz prigovora po kaznenom nalogu bio primarno postavljen u smjeru vjerodostojnosti tih dokaza, jer kada prvostupanjski sud utvrđuje da se radi o zakonitim dokazima onda je trebao i morao obrazložiti formalne pretpostavke radi utvrđenja da se radi o zakonitim dokazima.
Ustavno pravo na pravično suđenje, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava, jamči zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova. Obrazloženja sudskih odluka koja ne sadrže ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za ocjenu kakva je odluka suda, upućuju na zaključak o arbitrarnosti u postupovnom i/ili materijalnopravnom smislu. Pravo na pravično suđenje, između ostalog, nameće obvezu sudovima da provedu pravilno, zakonito i savjesno propitivanje zakonitosti dokaza, posebno na zahtjev stranaka. S tim u vezi, obrazloženja sudskih odluka su iznimno važna jer je nedostatak relevantnih i dostatnih razloga za ocjene kakve su odlukom dane prvi i najvažniji znak koji upućuju na arbitrarno sudsko odlučivanje. Smatram da sve dok u sudskoj odluci koja se pobija, nisu navedeni dostatni i relevantni razlozi kojima se sud vodio u donošenju svoje odluke, a koji mogu dovesti do uvjerenja da je taj sud stvarno ispitao slučaj i odgovorio na sve bitne navode stranaka, ne može se smatrati da takva odluka zadovoljava opće zahtjeve koji proizlaze iz Ustavom zajamčenog prava na pravično suđenje.
Također, i Europski sud za ljudska prava bavio se nezakonito pribavljenim dokazima i u tom smislu stvorio sudsku praksu. I članak 6. Europske konvencije o ljudskim pravima u svom dijelu tumači pravo na pošteno suđenje. Iako članak 6. Konvencije ne sadrži izričita pravila o dopuštenosti dokaza isto se ocjenjuje kao poštenost postupka u cjelini, uključujući i način na koji su dokazi pribavljeni i korišteni, kao i način na koji su domaći sudovi odlučili o prigovorima na te dokaze. Pri ocjeni poštenosti postupka u cjelini, Europski sud za ljudska prava uzima u obzir slijedeće čimbenike:
- priroda navodne nezakonitosti dokaza i, kada je riječ o povredi drugog prava iz Konvencije, priroda utvrđene povrede;
- je li omogućeno osporavanje vjerodostojnosti dokaza i protivljenje njihovoj uporabi uz poštovanje načela kontradiktornosti i jednakosti stranaka u postupku;
- kvaliteta dokaza i okolnosti pod kojima su pribavljeni, te mogući utjecaj na njihovu vjerodostojnost ili točnost;
- jesu li prigovori na dokaze propisno razmotreni od strane domaćih sudova te jesu li sudovi obrazložili svoje odluke relevantnim i dostatnim razlozima;
- je li sporni dokaz bio presudan za ishod kaznenog postupka.
U konkretnom slučaju pobijano rješenje je upitne kvalitete posebno imajući u vidu zadnje navedene dvije točke koje Europski sud za ljudska prava uzima u obzir pri ocjeni poštenosti postupka. Naime, smatram da prvostupanjski sud svoju odluku nije obrazložio relevantnim i dostatnim razlozima, a upravo ti sporni dokazi čije se propitivanje tražilo od strane obrane su presudni za ishod kaznenog postupka.
Zbog svega navedenog smatram, a imajući u vidu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, da je pobijano rješenje trebalo ukinuti.
Na temelju članka 164. stavak 5. ZKP/08 zahtijevam da moje pisano obrazloženje izdvojenog glasa u vijećanju i glasovanju bude priloženo uz pisani otpravak odluke vijeća, kao njen sastavni dio.
Sudac izvjestitelj
Damir Ronko
