Poslovni broj: P-2258/2023-23

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarini Bajčić Ivančević, u pravnoj stvari tužiteljice MŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćnici Anamariji Jengić Bujan, odvjetnici iz [adresa], protiv tužene HŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Luki Tomašiću, odvjetniku iz [adresa], radi - stvarno činidba, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 13. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tužiteljice osobno, te javne objave od 14. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj HŠ, da ukloni nadograđeni dio zida građenog 2020. godine po cijeloj duljini zida iza pomoćne građevine dvorišne kućice koja se nalazi na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova od cca 6 m mjereno od sjevernog ruba kućice do južnog ruba k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, u roku od 90 dana.

II . Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

" Nalaže se tuženoj HŠ da sanira potporni kameni zid koji se nalazi na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, a koji zid je označen crvenom bojom na kopiji gruntovnog plana GeoX iz prosinca 2015.godine, i to u duljini od cca 19,50 m mjereno od ogradnog zida na ulazu u dvorište do pomoćne građevine-dvorišne kućice u skladu sa Glavnim građevinskim projektom sanacije potpornog zida, broj projekta: 1852/1/22, lipanj 2022., AG PROJEKT d.o.o. izrađen po ovlaštenom inženjeru građevinarstva OŠ koji je sastavni dio ove presude, uz napomenu da je oborinsku vodu niz drenaže potrebno odvesti u upojni bunar koji se izvodi na pogodnom mjestu na navedenim nekretninama u roku od 90 dana. "

III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni brojem Gž-4307/2022 od 6. lipnja 2023. ukinuta je presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broje P-58/2019 od 16. rujna 2022. i predmet vraćen ovome sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju odluke sud drugog stupnja navodi kako je prvostupanjski sud je u tijeku postupka proveo vještačenje po vještaku RŠ koji je na temelju očevida na licu mjesta izradio nalaz i mišljenje u kom je naveo da je na temelju činjenica utvrđenih očevidom i na temelju dokumentacije u spisu utvrdio duljinu spornog potpornog zida i da je radove na sanaciji moguće izvesti u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, a također je ukazao na dužnost komunikacije s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, s obzirom na to da se lokacija nalazi unutar povijesne građevinske cjeline grada Rijeke. Također se očitovao o konkretnim radovima koje je potrebno izvesti na sanaciji (pažljivo ručno rušenje postojećeg zida sa sortiranjem i deponiranjem kamena za osnovnu izgradnju i dr.), no kako je povodom prigovora tuženice postalo sporno da li je neke od navedenih radova potrebno izvršiti radi estetike ili su nužni radi statike zida, tužiteljica je predložila da vještak izradi glavni projekt sanacije, no vještak se očitovao da nije statičar i da nije ovlašten za projektiranje te da ne može u okviru vještačenja pristupiti izradi glavnog projekta sanacije. Nakon toga tužiteljica je samostalno izvan postupka pristupila izradi Glavnog projekta sanacije i isti priložila u spis, a na temelju tako izrađenog Glavnog projekta tužiteljica je preinačila tužbeni zahtjev i naložila uklanjanje opasnosti u skladu s glavnim građevinskim projektom, kako je i navedeno u izreci. Budući da, dakle, iz navedenog proizlazi da se presuda donesena u ovoj pravnoj stvari temelji na pribavljenom Glavnom projektu koji je izrađen izvan postupka vještačenja i u čijoj izradi tuženica kao vlasnica spornog potpornog zida nije sudjelovala niti je o istom u postupku mogla raspravljati, donošenjem takve presude počinjena je apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka pa je takva presuda za sada nepravilna i nezakonita. Nadalje vezano za čl. 111 ZV-a sud treba odlučiti koje su to od predloženih mjera potrebne za sprječavanje nastanka štete i o tome dati jasno i valjano obrazloženje, koje je za sada izostalo budući da navođenje da je izvođenje radova u skladu s Glavnim projektom nedovoljno određeno u smislu da li su sve od navedenih radnji potrebne za sprječavanje nastanka štete. U tom smislu valja primijeniti i odredbu čl. 100. st. 4. ZV-a, koja sadrži opće odredbe koje se tiču susjedskih prava, a što predstavlja i pravo iz čl. 111. ZV-a kojim je propisano da je susjedska prava dopušteno izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti, u konkretnom slučaju tuženice kao vlasnice potpornog zida.

Tužiteljica u ponovljenom postupku ustraje u cijelosti kod tužbe u kojoj navodi kako je suvlasnica nekretnine koja je u zemljišnim knjigama ovoga suda upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Tužena da je vlasnica nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Ističe se da se radi o susjedni nekretninama te da je nekretnina tužene na sjeveru odnosno iznad nekretnine tužiteljice. Nekretnine tužene drži potporni zid koji se sastoji od posloženih kamenja bez čvrste konstrukcije koja bi onemogućavala odrone kamenja sa zemljišta tužene na zemljište tužiteljice. Tužena da je prije jednu do dvije godine djelomično sanirala oštećenja na zidu sa kojeg kamenje otpada tvrdeći da je isti u njenom vlasništvu no oštećenja nisu sanirana u cijelosti te u skladu s pravilima građevinske struke. Tužiteljica ističe kako se ponovno tuženoj obratila dopisom od 25. svibnja 2018. te ju obavijestila da sa njene nekretnine ponovno padaju kamenja od suhozida na nekretninu tužiteljice pa da je isti nužno sanirati ali je tužena to odbila. Predmetni zid se nalazi istočno od nekretnine tužiteljice gledajući od ulaza prema njenoj nekretnini te je njegova ukupna dužina cca 30 metara i isti je označen crvenom bojom na kopiji gruntovnog plana GeoX iz prosinca 2015. Zid se tako nalazi na nekretnini tužene i to na južnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] (novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica] (novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]). Odroni suhozida se događaju povremeno pa stoga isti predstavljaju izvor opasnosti po život i zdravlje tužiteljice, njezine obitelji te svih osoba koje koriste predmetnu nekretninu a zbog odrona kamenja sa suhozida oštećena je fasada tužiteljičine kuće, kameni lavandin u dvorištu i slično zbog čega je nužno što hitnije spriječiti daljnju štetu koja objektivno prijeti. Sukladno čl. 111 ZV-a kad postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpuno ili djelomično urušiti od čega prijeti opasnost susjednoj nekretnini susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati poduzimanje svih potrebnih radnji za sprječavanje nastanka štete. Prema čl. 1047 ZOO-a svatko može zahtijevati od drugoga da otkloni izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija šteta njemu ili drugome kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost štete ako se uznemiravanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. Tužiteljica je stoga primorana podnijeti ovu tužbu a kako bi zaštitila svoja prava i interese te spriječila nastanak daljnje štete koja je izvjesna i to na način da tužena sanira oštećenja na navedenom potpornom zidu pa predlaže da se tuženoj naloži da sanira oštećenja na kamenom potpornom zidu koji se nalazi na južnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] a koji zid je označen crvenom bojom na kopiji gruntovnog plana GeoX iz prosinca 2015 godine i to na način da zid bude stabilne i čvrste konstrukcije i da ne sadrži nikakva oštećenja te da osigura zid od urušavanja u skladu s pravilima građevinske struke sve u roku od 15 dana uz naknadu parničnog troška.

U ponovljenom postupku uzimajući u obzir odluku suda drugog stupnja tužiteljica predlaže dopunsko vještačenje po vještaku građevine struke RŠ sa zadaćom 1. je li sanacija potpornog zida na način kako je to predloženo Glavnim građevinskim projektom sanacije potpornog zida, broj projekta:

1852/1/22, lipanj 2022., AG PROJEKT d.o.o. izrađen po ovlaštenom inženjeru građevinarstva OŠ (dalje u tekstu Glavni projekt sanacije) u skladu sa mišljenjem vještaka danim u Nalazu i mišljenju od 25.06.2021.godine te je li to odgovarajući način da se izvedu radovi na navedenom zidu kako bi isti bio čvrste i stabilne konstrukcije, vodonepropustan i u skladu s pravilima struke i važećim propisima? 2. Uzimajući u obzir očitovanje konzervatorskog odjela i statičku analizu dostavljenu uz podnesak od 19.05.2022. godine, jesu li radovi navedeni u Glavnom projektu sanacije potrebni kako bi se spriječio nastanak buduće štete i daljnje urušavanje zida? 3. Mogu li se radovi potrebni za sprječavanje nastanka buduće štete i urušavanja zida izvesti bez glavnog projekta potvrđenog po ovlaštenom projektantu, kao što je to Glavni projekt sanacije? Ako je eventualno odgovor da, koji su to točno radovi?

Tužiteljica je po provedenom građevinskom vještačenju te po izradi glavnog građevinskog projekta sanacije potpornog zida te dopunskom građevinskom vještačenju konačno precizirala tužbeni zahtjev na ročištu održanom 13. prosinca 2024. na način pobliže opisan u točci I. i II izreke ove presude.

U ponovljenom postupku tužena ostaje kod odgovora na tužbu, tužena osporava tvrdnje da iz predmetnoga zida kamenje pada na zemljište tužiteljice. Suprotno navodima tužiteljice predmetni zid tužene ne predstavlja izvor opasnosti po život i zdravlje tužiteljice, njezine obitelji i trećih osoba koje koriste nekretninu. Da je tako kako tvrdi tužiteljica onda bi predmetni zid predstavljao opasnost i po život i zdravlje tužene i članova njezine obitelji te svih trećih osoba koje se na nekretnini zateknu, budući da se dogodi odron zida, sa zidom bi se odronio i dio zemljišta tužene na kojem bi se moguće baš u tom trenutku nalazila tužena, članovi njene obitelji ili treće osobe. Tužena sigurno ne bi ugrožavala svoj život, život i zdravlje svoje obitelji pa tako niti život tužiteljice, njezine obitelji ili trećih osoba. Ističe se nadalje da je točka I. tužbenog zahtjeva iz tužbe neprecizna jer se ne vidi na koji način bi tužena trebala sanirati predmetni zid odnosno što bi se uopće podrazumijevalo pod pojmom sanacije zida, radi li se o većem ili manjem popravku, niti na koji način bi se popravak trebao obaviti ili se radi o rekonstrukciji zida. Predlaže odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom.

Tužena u podnesku od 15. veljače 2022., a nakon što je angažirala novoga punomoćnika da ju zastupa u ovome postupku i nakon zaključenja prethodnog postupka ističe da predmetni zid predstavlja među između nekretnina tužiteljice i tužene, nadalje tužiteljica nije samo vlasnica nekretnine 1727/1 KO [katastarska općina] već su suvlasnici GŠ i ĐŠ te ona nije ovlaštena samostalno bez suglasnosti ostalih suvlasnika voditi ovaj postupak pa se stoga ističe prigovora nedostatka aktivne legitimacije te je već to dovoljan razlog da se odbije tužbeni zahtjev. Što se tiče potpornog zida ako je međašni zid tužiteljica je ovlaštena istog upotrebljavati do njegove širine što znači da je sa ostalim suvlasnicima dužna održavati zid sa svoje strane međe prema čl. 101., st. 3 i 4 ZV-a. Stoga tužena nije dužna snositi nikakve troškove sanacije zida jer se odron dešava a kako to tužiteljica navodi sa njene strane međe, a kamoli troškove sanacije cijeloga zida pa se ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje tužena smatra da je građevinsko vještačenje suvišno zbog postojanja pravnih prepreka za vođenje ovoga postupka a osim toga prijedlog tužiteljice sa dopunom vještačenja po vještaku statičaru je u prekluziji jer nije istaknut prije zaključenja prethodnog postupka. Radi se o posve drugome vještačenju, ne može se podvesti pod građevinsko vještačenje. S obzirom da je istaknuto da predmetni zid predstavlja međašni zid predlaže da se provede geodetsko vještačenje.

U odnosu na konačno precizirani zahtjev tužiteljice, a prije upuštanja u raspravljanje protivi se preinaci tužbenog zahtjeva učinjenoj na ročištu 13. prosinca 2024. U cijelosti osporava glavni projekt pogotovo jer se radi o privatnome nalazu u odnosu na koji tuženik nema mogućnosti postavljati pitanja vještaku i na taj način preispitati taj nalaz sukladno odredbama ZPP-a, iz nalaza nije vidljivo je li vještak bio na licu mjesta, to nije ni jasno temeljem kojih podataka je takav nalaz nastao. U ponovljenom postupku po dopuni nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke RŠ, ponovno ističe kako vještak RŠ nije ovlašten raditi poslove projektiranja pa njegov dopunski nalaz u kojem tumači i ocjenjuje glavni projekt izrađen privatno od strane tužiteljice, nije valjan, nedostaci tog glavnog projekta sprečavaju da on bude sastavni dio tužbenog zahtjeva i takav privatno izrađen glavni projekt nema nikakvu dokaznu snagu na temelju kojeg bi se presuda mogla donijeti.

Sud je proveo dokaze uvidom u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priležećoj spisu, te je saslušao svjedoka VŠ, parnične stranke, proveden je dokaz očevidom na licu mjesta te građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku RŠ, te je izrađen glavni projekt sanacije spornog potpornog zida po ovlaštenom inženjeru građevine OŠ.

Ocjenom svih provedenih dokaza a u smislu odredbe čl. 8 ZPP- ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

Tužiteljica u iskazu navodi da je predmet ovog postupka je zid koji se proteže čini u dužini od 12-15 m, što će se utvrditi na licu mjesta, a taj zid čini među između nekretnine u njenom vlasništvu i nekretnina u vlasništvu tužene. Kako je teren stepenast, kada se gleda prema sjeveru, taj zid se nalazi iznad nekretnine u njenom vlasništvu. Na ovoj adresi živi 25 godina i ovaj zid je problem od početka, on je rastresit cijelo to vrijeme. Prvi ozbiljniji problemi su se počeli javljati prije 15 godina, gledano u dijelu zida koji ide prema konobi. Prije nekoliko godina, krhotine tih kamenja srušila su se u njeno dvorište, razbilo škaf, nosač za gumu i vaze za cvijeće. Prije ovog događaja u zid su stavili željezne šipke da pojača konstrukciju jer je zid bio nagnut no nakon ovog događaja i te šipke su pale. Zbog ovoga zida u dva navrata je zvala građevinsku inspekciju no od građevinske inspekcije nisu dobili nikakvo rješenje odnosno dali su rješenje da se mora maknuti cijeli zid i napraviti pokos no to po njoj nije bilo odgovarajuć, a pored toga trebalo se dogovoriti i sa suvlasnicima obitelji VŠ i [adresa]. Drugi suvlasnik, gosp. VŠ ne živi na ovoj adresi, tamo su njegovi podstanari i on je došao nakon nekih mjesec dana od ovog događaja i pitao što je to, rekao je da ide razgovarati s tuženom. Otišao je kod nje i potom je ona angažirala nekakve ljudi da poprave tu štetu, i obećala da će platiti štetu. Ti radnici koje je tužena angažirala nabacali su kamenje na postojeći zid no ima problema zbog toga, i dalje curi voda kroz te pukotine, raste raslinje i kada je suho zemlja sipi. Prošlo je određeno vrijeme i tužena joj štetu nije naknadila, rekla je da hoće ali nije naknadila. Vezano uz konobu koja je na njezinom terenu ističe da je napravljena prije 1968., dakle za nju nije potrebna legalizacija, objekt je jasno vidljiv na aerosnimkama iz prije 1968. Suprug i ona su odlučili napraviti krov na toj konobi da zaustavimo raslinje, krov u razini tog međašnog zida smo napravili. Tužena je u međuvremenu radila i međašne zidove sa susjedima M i ostala su nekakva dva kamiona šute od tog građevinskog posla i tužena vjerojatno nije znala gdje bi s tom šutom pa je iznad konobe počela dizati zid i nasipala je tu šutu, to je vidljivo na fotografijama zid je narastao nekih 1,5 m. Prije je bio u razini krova, a sad je iznad razine krova. Da je tužena nastavila nasipavati i dalje, odnosno graditi zid, taj zid bi od razine tla do gore bio preko 5 m, to me je uznemirilo jer po građevinskim propisima za zid visine iznad 2,5 m morate imati odgovarajuću dozvolu pa sam opet kontaktirala suvlasnika VŠ, s njim razgovarala i on je rekao da to nema smisla temelj nije kako treba i nije korišten pravi materijal. Gosp. VŠ je s tuženom razgovarao i nakon toga su radovi stali. U međuvremenu, na početku zida otpala je jedna gomila kamenja, rekla sam gospodinu H, koji dolazi čistiti taj zid, da začepi te rupe s tim kamenjem jer mi nismo mogli uopće prolaziti. To je sve palo na prolaz, to su vidjele i tužena i njezina kćer. S prijašnjim odvjetnikom tužena se bila dogovarala da će napraviti zid, popraviti ga i to tijekom 2019., ja sam svog tadašnjeg odvjetnika zvala negdje u siječnju 2020. no on mi je rekao da je tužena od toga odustala. Tužena je bila obećala da će pribaviti troškovnik, da će sve napraviti da se zid sanira no od toga je odustala.

Tužiteljica ističe kako ona želi da se ovaj zid presloži i da se napravi kako treba u gabaritima u kojima je bio prije, a ne u ovim sadašnjim. Nju je strah, zid je već nagnut i može se nešto dogoditi, izvodili su nekakve radove unazad nekog vremena no odnose se na njihov ulaz, a ne uopće na ovaj sporni zid, dakle nije točno da smo mi potkopavali zid. Uostalom, vidjet će se na očevidu kada sud pristupi. Nema ništa protiv da tužena dođe sa stručnim ljudima, pregleda taj zid i napravi sve što je potrebno. Kada je tužena počela graditi zid iznad moje konobe nije ju o tome obavijestila. Sad ima problema s krovom, curi voda, a sve kako je prikazano na fotografijama koje su uložene uz podnesak od 2. veljače 2021. Građevinska inspekcija je bila naložila da se zid poruši i da se napravi pokos, no u tijeku je bio i postupak dokazivanja prava vlasništva na tom zidu pa je tužena stekla vlasništvo nad istim i onda mi više nismo mogli ništa na tome raditi. Druge suvlasnike zapravo nije bilo niti briga jer tamo ne žive, ona se jedina bori s tim cijelo vrijeme. Tužena je mogla sanirati zid u jednom dijelu sa svoje strane, dok u drugom dijelu jedino s njene strane, tužiteljica ističe kako se ona ne protivi tome bivšem odvjetniku Primorcu rekla je neka napravi taj zid, nema problema

Tužena u iskazu navodi što se tiče potpornog zida u srpnju 2017. došlo je do urušavanja za koje nije znala jer se to desilo na nižem nivou pa je došao gospodin VŠ razgovara, rekao je što se dogodilo i za 6 dana taj zid je bio saniran. Molila je g. VŠ da bude prisutan prilikom te sanacije jer se s gospođom MŠ ne može razgovarati. Fotografiralo se sve vezano za tu sanaciju. Što se tiče zida koji je dignut iznad konobe, navodi da je sa strane od gospođe MŠ kamen, zatim je armirana mreža, a s njene unutarnje strane je lijevani beton. Nije točno da je podigla zid već je gospođa MŠ s krovom podigla visinu sa svoje strane, a onda je ona za toliko podigla svoj zid da joj ne ulazi u vrt. Te radove je izvodila od rujna do 8. studenog 2020. I tad je spojili dijagonalu zida s južnim dijelom. Gospođa MŠ je non-stop to gledala i poslikavala. Radnik je rekao da ga uznemirava s tim slikanjem, da šta ga stalno ima slikati. 8. studenog prošle godine, radnici su izvodili radove na šalovanju zida i spajanje istog s južnom dijagonalom, u vrtu su bile dvije kćeri i ona i još tri radnika i gospođa MŠ je uzela crijevo i po svima nama pustila vodu. Ima fotografija moje kćeri O koja je skroz mokra jer je bila najbliže. Nije točno da je bilo koji radnik bio na krovu konobe, htjela nas je prekinuti u radu a drugi dan su radnici došli i dovršili šalovanje. Gospođa MŠ stanuje na katu, s njom se ne može razgovarati , nada da ću sa suvlasnikom koji živi u prizemlju uspjeti razgovarati jer ispred njegovih vrata se treba raditi i sanirati zid. Želi ući u nekretninu tužiteljice i drugog suvlasnika i izvršiti sanaciju i razriješiti ovaj problem, no bez prisustva tužiteljice. Zna da je ovaj sporni zid stari zid i da njega treba sanirati odozdola. Problem je jer su stijene u temelju. Tužena na upit tužiteljice navodi da je svakako ona suglasna s tim da treba sanirati ovaj zid i želi ga sanirati, problem je samo što su ona i tužiteljica u svađi i što tužiteljica provodi samovlast.

Svjedok VŠ u iskazu navodi da su njegovi roditelji ĐŠ i GŠ suvlasnici kuće, a u naravi vlasnici stana u prizemlju, a gđa MŠ stana na prvome katu i suterenskog stana. Ovdje konkretnog na adresi P. [adresa] živio je početkom 2000.-ih jedno par godina, no većinom se ovaj stan iznajmljivao. Što se tiče ovog spornog potpornog zida postoje problemi otkada se urušio, to je bilo 2017., to ima čak poslikano i na mobitelu. Što se tiče te 2017 taj problem je riješen, zid je saniran. Sanirali su ga građevinski radnici koje je angažirala tužena HŠ. To je bilo tijekom srpnja 2017. i problem je saniran u roku od tjedan dana. Kasnijih problema sa ovim dijelom saniranog zida nije bilo. Koliko je meni poznato drugih problema u cijeloj dužini zida nije bilo, tu ne živim pa mi ti problemi nisu poznati. Konkretno stan u prizemlju se obnavlja i ponovno će ići u najam. Kada je dolazio uvijek je imao čisti prolaz, a o samoj kvaliteti toga zida neka se očituje građevinski vještak ili neka osoba koja je za to kompetentnija od njega. Kada je došlo do problema sa zidom 2017. sa gđom MŠ je razgovarao o cijelom tom zidu i zaključeno je da treba isti u cijelosti sanirati, to je prenio i gđi HŠ i ona se sa time suglasila. Vezano uz tu 2017. njemu je bilo bitno da se zid sanira, a nekakve privatne stvari između tužiteljice i tužene nisu mu bile bitne. Osobno ne vodi brigu o raslinju koje se nalazi na ovome zidu, gđa MŠ dijelom vodi brigu o tome no ne zna točno o kojem raslinju.

Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka građevinske struke RŠ proizlazi da je na temelju činjenica utvrđenih očevidom na licu mjesta, koje su navedene u nalazu, te analize dokumentacije priležeće spisu utvrđeno da duljina predmetnog potpornog kamenog zida u naravi nije cca 30 metara kako je to navedeno u zadaći vještaku, nego cca 25,50 m - duljina vidljivog dijela zida je cca 19,50 m mjereno od ogradnog zida na ulazu u dvorište do pomoćne građevine - dvorišne kućice, a duljina zida iza dvorišne kućice je cca 6 m mjereno od sjevernog ruba kućice do južnoj ruba k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova.

Radove na sanaciji postojećeg kamenog zida moguće je izvesti u skladu sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20), bez građevinske dozvole, a u skladu sa glavnim projektom. Prije izrade glavnog projekta potrebno je izraditi geodetski elaborat (snimak postojećeg stanja), a budući da se predmetna lokacija nalazi unutar povijesne graditeljske cjeline prema Prostornom planu uređenja Grada Rijeke (SN PGŽ 31/03, 26/05, 14/13, Službene novine Grada Rijeke 03/17, 21/19, 22/19), potrebno je kod Konzervatorskog odjela u Rijeci, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, provjeriti da li je za planirani zahvat u prostoru nužno ishoditi posebne uvjete zaštite kulturnog dobra. Ukoliko je nužno ishoditi posebne uvjete, glavni projekt treba izraditi u skladu sa tim uvjetima, te nakon toga ishoditi potvrdu Konzervatorskog odjela da je glavni projekt izrađen u skladu sa posebnim uvjetima koje je Konzervatorski odjel utvrdio.

Konkretni radovi koje je potrebno izvesti na sanaciji zida: - pažljivo ručno rušenje postojećeg zida sa sortiranjem, čišćenjem i deponiranjem postojećeg kamena za ponovnu ugradnju – odnosi se na dio zida duljine cca 19,50 m, od ulaza u dvorište do vrtne kućice; prije rušenja zida potrebno je zaštititi stabla koja se nalaze uz postojeći zid, kako se ne bi uništila uslijed izvođenja radova; panj na sjevernom dijelu zida i raslinje koje raste iz zida potrebno je ukloniti; - pažljivo ručno uklanjanje naknadno izgrađenog kamenog zida s jednim licem, koji je izgrađen 2020. godine na vrhu postojećeg zida iza vrtne kućice, u duljini cca 6 m, sa svim potrebnim predradnjama koje osiguravaju sigurno uklanjanje zida (zaštita krova kućice, uklanjanje materijala iza zida), te sanacijom vrha postojećeg (starog) zida i sanacijom ili djelomičnim uklanjanjem ostatka zida koji nije predmet ovog spora (jugozapadno od kućice); - iskop terena (strojno/ručno) sjeverno od zida (u dvorištu zgrade k.br. 30) u širini od cca 1 m od linije sjevernog ruba zida i duljine cca 19.50 m za izvedbu stražnje strane zida; iskop za temelj zida treba izvesti do čvrste stijene na kojoj će se temeljiti novi zid, odnosno do kompaktne podloge na dijelu gdje nema stijene; - nakon rušenja postojećeg zida moći će se utvrditi da li je potrebno ukloniti postojeće stepenice na ulazu u dvorište zgrade k.br. 30 ili ih je moguće zadržati, ovisno o stanju temeljnog tla ispod stepenica i stanju samih stepenica; - izrada armiranobetonskih temeljnih stopa i traka (ovisno o konfiguraciji temeljnog tla) u skladu sa glavnim projektom; temelji se armiraju sukladno statičkom proračunu, a iz temelja se izvode ankeri na koje će se nastaviti armatura stražnje (betonske) strane novog zida; - izrada kombiniranog kameno-betonskog potpornog zida sa jednim licem duljine cca 19,50 m (od ulaza u dvorište do dvorišne kućice) - kameni dio zida gradi se od postojećeg kamena iz starog zida koji se povezuje cementnim mortom, a stražnji dio zida armiran je armaturnom mrežom koja se nastavlja na ankere iz temelja i betonira se u jednostranoj oplati; dio zida iznad kote terena dvorišta zgrade k.br. 30, uključujući i vrh zida iza dvorišne kućice kojeg je nakon uklanjanja dograđenog zida potrebno sanirati, izvodi se kao zidani kameni zid sa dva lica i betonskom kapom; - zbog visinske razlike između dvorišta zgrada k.br. 28 i 30, iz sigurnosnih razloga potrebno je glavnim projektom predvidjeti i izvesti zaštitnu ogradu na novoizgrađenom potpornom zidu; - potporni zidovi ovog tipa (djelomično betonski) u praksi se smatraju vodonepropusnima, pa se u cilju smanjenja hidrostatskog tlaka vode na zid i odvodnje procjedne i podzemne vode iz terena iza zida, sa stražnje strane zida u nivou temelja izvodi drenaža koja se sastoji od perforirane drenažne cijevi položene na betonski rigol u padu, drenažnog sloja od drobljenog kamenog materijala krupnije frakcije (>32 mm, tzv. batuda) i geotekstila; na izvedenu drenažu iza zida nasipava se kameni materijal i miješani materijal iz iskopa; oborinsku vodu iz drenaže potrebno je odvesti u upojni bunar koji se izvodi na pogodnom mjestu na čestici; kao drugi dio drenaže za odvođenje viška vode iz drenažnog sloja, na dnu zida neposredno iznad temelja izvode se procjednice ili barbakane na svakih cca 2 m uzduž zida; rješenje za odvodnju procjedne i podzemne vode iza zida potrebno je definirati u glavnom projektu;

Sve navedene radove potrebno je izvesti u skladu sa glavnim projektom i pod stručnim nadzorom ovlaštenog inženjera građevine. Prije početka radova nužno je izvršiti sve predradnje za sigurno izvođenje radova (izraditi zaštitnu ogradu gradilišta, zaštititi predmete i biljke u dvorištu, osigurati prilaz gradilištu sa javne površine i dr.) Glede sanacije predmetnog potpornog zida u dijelu koji se nalazi neposredno iza pomoćnog objekta tužiteljice moguće je izvršiti, ali smatra da je takav zahvat nepotreban budući da je tehnički i financijski vrlo zahtjevan za izvedbu zbog položaja kućice i nedostupnosti zida, te iz razloga što postojeći zid iza kućice u izvornoj visini nije sporan, već je sporan dograđeni dio zida na postojećem zidu (što je vidljivo iz sudskog spisa). Mišljenja je da je iza pomoćne građevine nužno ukloniti dograđeni dio zida i zid vratiti u izvorne visinske gabarite prije dogradnje. Sanaciju predmetnog potpornog zida u dijelu koji se nalazi neposredno iza pomoćnog objekta tužiteljice moglo bi se izvesti na način da se teren sjeveroistočno od zida otkopa, rušenje zida izvede za stražnje (sjeveroistočne) strane i umjesto kamenog zida izgradi armiranobetonski potporni zid sa odgovarajućim temeljem. Zbog nemogućnosti podupiranja oplate zida sa jugozapadne strane (prema zidu kućice), za betoniranje novog zida trebalo bi izvesti podupiranje i učvršćivanje (sidrenje) oplate sjeveroistočno od zida što znatno otežava i poskupljuje radove. Opravdanost ovakvog načina sanacije upitna je i zbog ugožene stabilnosti kamenog zida koji se nalazi sjeveroistočno od kućice u dvorištu zgrade k.br. 30. Drugi način sanacije sa uklanjanjem dijela kućice moguć je, ali smatra da je tehnički i financijski prezahtjevan i neopravdan, te obzirom na okolnosti teško izvediv.

Trošak sanacije zida iza kućice bio bi bitno veći od troška sanacije ostatka zida zbog složenosti postupka sanacije koji je opisan u odgovoru na prethodno pitanje.

Mišljenja je da se sanacija predmetnog potpornog zida-suhozida može izvesti sa 3 do 4 djelatnika u vremenskom roku od 60 do 90 kalendarskih dana, a za izvođenje radova trebalo bi izbjeći period godine sa velikom količinom padalina (kasna jesen i zima), tj. radove izvoditi u proljeće, ljeto ili eventualno ranu jesen (od ožujka do listopada). Za sanaciju predmetnog zida potreban radni i manipulativni prostor jugozapadno od zida u dvorištu zgrade k.br. 28, širine cca 1,5 do 2 m, koji bi bio ograđen odgovarajućom gradilišnom ogradom paralelno sa zidom po cijeloj dužini zida, na način da se uz zgradu k.br. 28 ostavi slobodan prolaz u širini od 1 m. Na priloženim fotografijama površina na kojoj bi se izvodili radovi nalazi se lijevo od crvene linije.

Prema položaju kućice u odnosu na potporni zid i prema vidljivom dijelu zida iza sjevernog dijela kućice, mišljenja je da je prvo izgrađen potporni kameni zid, a nakon toga pomoćna zgrada tužiteljice. Nesporno je da je pomoćna zgrada tužiteljice izgrađena prije 15. veljače 1968. što je vidljivo na zračnoj snimci iz 1968. godine. Armiranobetonski temelji novog potpornog kamenog zida s jednim licem, zbog konfiguracije temeljnog tla, mogu se izvesti kao kombinacija kaskadnih temeljnih traka i temeljnih stopa. Temelji bi bili armirani sukladno statičkom proračunu, a iz temelja bi se izveli vertikalni ankeri na koje bi se nastavila armatura stražnje (betonske) strane novog zida. Dimenzije temelja i način armiranja potrebno je definirati glavnim projektom.

U podnesku od 14. rujna 2021. tužiteljica ističe kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka RŠ no prigovara dijelu nalaza koji se odnosi na potrebu za sanacijom dijela zida koji se nalazi iza pomoćne zgrade tužiteljice te predlaže da vještak dopuni svoj nalaz i mišljenje na način da se očituje je li potrebna sanacija dijela zida koji se nalazi iza pomoćne zgrade tužiteljice ne ulazeći pritom u pitanje financijske opravdanosti tog zahtjeva.

Tužena u podnesku od 15. rujna 2021. navodi kako osporava nalaz i mišljenje u cijelosti te ističe da je u srpnju 2021. iznad istočnog dijela zida a iza objekta tužiteljice susjeda IŠ nadogradila predmetni potporni zid za tri reda krupnog kamena. Također ističe kako je tužena nadogradila zid iza objekta tužiteljice za onoliko za koliko je tužiteljica povisila visinu svog objekta. Na mjestu pomoćnog objekta nekada je bila drvarnica a sada da je to stambeni objekt te mu je tužiteljica promijenila namjenu a nadogradnju predmetnog zida od strane tužene da je napravljena svojevrsna prepreka štetnim emisijama koje dolaze s nekretnine tužiteljice konkretno dima iz tog pomoćnog objekta kojeg tužiteljica iznajmljuje kao stambeni objekt te sada ima podstanarku. Također vještak je prije izrade nalaza trebao provjeriti status zida te utvrditi hoće li Konzervatorski odjel u Rijeci dozvoliti izvođenje radova po nalazu. Predlaže se vještaka pozvati na ročište da obrazloži nalaz.

Na ročištu održanome 29. studenog 2021. vještak očitujući se na primjedbe a vezano za primjedbu da vještak nije u nalazu obrazložio zašto je potrebno ukloniti naknadno izgrađeni kameni zid s jednim licem koje se nalazi na vrhu zida iza vrtne kućice, odnosno je li isti izgrađen protivno pravilima struke i ugrožava li stabilnost predmetnog potpornog zida ili se radi o estetskim mjerilima navodim da se ne radi o estetskim mjerilima nego o pitanju stabilnosti potpornog zida. Nadalje nije točno da sje u nalazu naveo da je cijeli objekt tužiteljice sagrađen prije 15.02.1968., iz zračnih snimaka vidljivo da je pomoćni objekt tužiteljice sagrađen prije 15.02.1968 ali nije u svom nalazu komentirao niti tadašnje gabarite pomoćnog objekta niti sadašnje. Niti je komentirao namjenu tog objekta. Na daljnju primjedbu da je tužena nadogradila zid iza objekta tužiteljice upravo za onoliko za koliko je tužiteljica povisila visinu tog objekta vještak moli da se tužena očituje na koju to točno visinu tužiteljičinog objekta se misli da li visinu krova li visinu dimnjaka tužena navodi krova, vještak navodi da ovo nema veze s njegovim nalazom, da nije bitno za koliko je tužena podigla svoj zid, i da li je to u vezi s time što je tužiteljica podigla krov na pomoćnom objektu. Vještak ističe da je predmet njegova vještačenja bio međni zid a ne ništa što bi se nalazilo u okućnici kućnog broja 28 – tužiteljice. Također niti štetne imisije nisu bilo njegov zadatak. Navodi da je u svom nalazu napisao da prije pristupanja sanaciji zida treba zatražiti mišljenje i konzervatorskog odjela kako je već napisao u svom nalazu. Što se tiče visine nadograđenog zida on je viši od krova objekta tužiteljice i to za nekakvih metar, metar i pol od krune postojećeg suhozida kako je napisao u svom nalazu i mišljenju. Što se tiče koridora tužiteljica mora imati metar širine za prolazak mjereno od njezine kuće tako da kada se taj koridor gleda od zida on će biti različite širine jer kuća nije ravna već ima stepenište pa sam zato naveo ovih metar i po, do dva metra. Nadalje navodi je prije izrade projekta sanacije zida potrebno od konzervatorskog odjela zatražiti posebne uvjete za taj zahvat ukoliko je to potrebno a prilog podnesku tužene dokazuje da to nije potrebno. U očitovanje konzervatorskog odjela je izričito navedeno da se predmetni suhozid nalazi u zaštićenoj zoni međutim isti nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro kao niti zgrada na toj parceli te je prilikom njegove sanacije potrebno poštivati postojeće stanje sanirati ga istom tehnikom kako je izvorno izgrađen , zid je potrebo presložiti te kamenje povezati na siti način kako je izvorno i napravljen po potrebi angažirati statičara radi utvrđenja statičke stabilnosti. na zadnjoj strani podneska se samo razlaže o dopis konzervatorskog odjela kojeg sam naprijed u usmenom očitovanju iskomentirao, a što se tiče ove tvrdnje da se tuženoj nalaže izvođenje nemoguće činidbe navodi da to nije točno nego je pogrešno protumačen u tom smislu nalaz. Navodi kako nije potrebna sanacija dijela predmetnog zida koji se nalazi iza pomoćne zgrade tužiteljice. Navodi kako su konzervatori u dopisu naveli da je potrebno angažirati i statičara koji će utvrditi statičku stabilnost te po potrebi će se ukoliko stabilnost bude upitna u zid morati postaviti armirano betonski elementi dakle da stražnja strana zida bude armirano betonska i temelji da budu armirano betonski. Vještak navodi kako nije ovlašteni inženjer statičar. Radove koje je opisao u svom nalazu i mišljenu možda neće biti svi potrebni za sanaciju ovog potpornog zida naime glavni projektant prije izrade glavnog projekta sanacije zida obratiti će se konzervatorskom odjelu koji će izdati svome mišljenje te će projektant uz sudjelovanje statičara napraviti glavni projekt sanacije samog zida koji projekt možda i neće sadržavati sve radove koje ja u nalazu predložio jer će to ovisiti i o očitovanju samog statičara dakle tek po očitovanju statičara radi se glavni projekt dakle statičar je sastavni dio izrade glavnog projekta. Tužiteljica podneskom od 13. siječnja 2022. navodi da vještak RŠ nije statičar a da izradu glavnoga projekta sanacije zida potrebno napraviti po glavnome projektantu uz sudjelovanje statičara te se potrebno obratiti i Konzervatorskom odjelu te bi tek tada bili ispunjeni uvjeti za točno i decidirano utvrđenje radova za sanaciju predmetnog potpornog zida, naime sam vještak navodi da bez glavnog projekta koji će biti usuglašen s mišljenjem konzervatorskog odjela i bez sudjelovanja ovlaštenog statičara u izradi glavnog projekta nije moguće pristupiti sanaciji predmetnog potpornog zida jer njegovo vještačenje nije dostatno. Stoga tužiteljica a s obzirom da među strankama nema spora da je tužena u obvezi sanirati predmetni potporni zid predlaže se izraditi glavni projekt koji će biti sastavni dio presude i odrediti novo dopunsko vještačenje po vještaku građevinske struke i ovlaštenom statičaru s nalogom izrade glavnoga projekta sanacije predmetnog potpornog zida uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka RŠ.

Sud je usvojio navedeni prijedlog tužiteljice te odredio provođenje dokaza dopunskim vještačenje po vještaku RŠ radi izrade glavnoga projekta potpornoga zida.

Vještak RŠ se dopisom od 13. lipnja 2022. očitovao na način da nije u mogućnosti pristupiti izraditi izradi glavnoga projekta sanacije potpornoga zida jer nije ovlašten za projektiranje.

Podneskom od 15. lipnja 2022. tužiteljica navodi kako je uvidom u dopis vještaka RŠ, tužiteljica je utvrdila da isti zaista nije u mogućnosti izraditi glavni projekt sanacije predmetnog zida obzirom da nema ovlaštenje za projektiranje, stoga je o vlastitom trošku, a sukladno naputcima iz nalaza i mišljenja vještaka RŠ izrađenog u ovom postupku, ishodila glavni građevinski projekt sanacije potpornog zida. Slijedom svega iznijetoga tijekom ovog postupka kako nakon izrade nalaza i mišljenja nedvojbeno utvrđeno da nadograđeni dio zida 2020. godine tužena treba ukloniti (str. 18/20 Nalaza i mišljenja) i da je potrebna sanacija potpornog zida (str. 16. i 17/20 Nalaza i mišljenja) radi čega je izrađen glavni projekt potvrđen po ovlaštenom inženjeru građevinarstva, te kako su stranke su učinile nespornim u svojim iskazima da je predmetni potporni zid dužna sanirati tužena jer se radi o njenom zidu te stoga uređuje tužbeni zahtjev na način da se nalaže tuženoj HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da sanira potporni kameni zid koji se nalazi na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, a koji zid je označen crvenom bojom na kopiji gruntovnog plana GeoX iz prosinca 2015.godine, i to u duljini od cca 19,50 m mjereno od ogradnog zida na ulazu u dvorište do pomoćne građevine-dvorišne kućice u skladu sa Glavnim građevinskim projektom sanacije potpornog zida, broj projekta: 1852/1/22, lipanj 2022., AG PROJEKT d.o.o. izrađen po ovlaštenom inženjeru građevinarstva OŠ koji je sastavni dio ove presude, i da ukloni nadograđeni dio zida građenog 2020.godine po cijeloj duljini zida iza pomoćne građevine dvorišne kućice koja se nalazi na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova od cca 6 m mjereno od sjevernog ruba kućice do južnog ruba k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, u roku od 90 dana. Podneskom od 15. lipnja 2022 tužiteljica je preinačila tužbeni zahtjev sukladno nalazu vještaka i glavnom projektu , koju preinaka je sud dopustio rješenjem od 16. rujna 2022. koje rješenje je potvrđeno rješenjem ŽS Zagreb poslovni broj Gž- 4307/2022 od 6. lipnja 2023.

U ovom ponovljenom postupku provedeno je dopunsko vještačenje po vještaku građevinske struke RŠ iz kojeg proizlazi kako sanacija potpornog zida na način kako je to predloženo Glavnim građevinskim projektom sanacije potpornog zida, broj projekta: 1852/1/22, lipanj 2022., AG PROJEKT d.o.o. izrađenim po ovlaštenom inženjeru građevinarstva OŠ, u skladu je sa mišljenjem danim u Nalazu i mišljenju od 25.06.2021. godine i to je odgovarajući način da se izvedu radovi na navedenom zidu kako bi isti bio čvrste i stabilne konstrukcije, vodonepropustan i u skladu s pravilima struke i važećim propisima, uz napomenu da je oborinsku vodu iz drenaže potrebno odvesti u upojni bunar koji se izvodi na pogodnom mjestu na čestici, a ne odvesti izvan parcele kako je to navedeno u Glavnom projektu. Uzimajući u obzir očitovanje konzervatorskog odjela i statičku analizu dostavljenu uz podnesak od 19.05.2022.godine, mišljenja je da su radovi navedeni u Glavnom projektu sanacije potrebni kako bi se spriječio nastanak buduće štete i daljnje urušavanje zida. Radovi potrebni za sprječavanje nastanka buduće štete i urušavanja zida ne mogu se izvesti bez glavnog projekta potvrđenog po ovlaštenom projektantu, kao što je to Glavni projekt sanacije, sukladno čl. 4 Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23).

Tuženik u podnesku od 29. listopada 2023. očitujući se na dopunski nalaz vještaka navodi kako vještak daje mišljenje o glavnom projektu koji je izrađen od strane projektanta. Taj glavni projekt je napravljen izvan sudskog postupka pa ne može biti predmet rasprave, pogotovo o njemu ne može davati mišljenje vještak koji nije projektant.

Tuženiku sada nije jasno je li vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina ovlašten donijeti glavni projekt, jer ako to nije, onda nije ovlašten ni ocjenjivati je li taj projekt ispravan ili nije. U svakom slučaju, nedostaci tog glavnog projekta sprječavaju mogućnost da on bude sastavni dio tužbenog zahtjeva. Bez provođenja adekvatnog vještačenja u ovom predmetu privatni nalaz u vidu glavnog projekta nema nikakvu dokaznog snagu da bi se temeljem njega donosila presuda. Predlaže da se vještak očituje je li ovlašten samostalno izraditi glavni projekt ili je to ovlašten samo projektant, te je li ovlašteni projektant za izradu glavnog projekta dužan izaći na lice mjesta kako bi izradio projekt u skladu s pravilima struke.

Očitujući se na pitanja tužene vještak RŠ navodi kako poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru. Budući da ja nije član Hrvatske komore inženjera građevinarstva, nije ovlašten obavljati poslove projektiranja, već je to ovlašten obavljati ovlašteni inženjer građevinarstva član Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Poslovi projektiranja građevina regulirani su Zakonom o gradnji, Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina. U navedenoj regulativi nije izričito navedeno da je projektant za izradu glavnog projekta dužan izaći na lice mjesta kako bi izradio projekt u skladu s pravilima struke. Međutim, u praksi je uobičajeno da projektant u fazi pripreme za izradu glavnog projekta obavi očevid na lokaciji (građevini) za potrebe izrade glavnog projekta ili za potrebe izrade elaborata čija izrada prethodi izradi glavnog projekta (čl. 69 st. 2 Zakona o gradnji).

Tužiteljica je po provedenom dopunskom vještačenju precizirala tužbeni zahtjev kako slijedi:"Nalaže se tuženoj HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da sanira potporni kameni zid koji se nalazi na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, a koji zid je označen crvenom bojom na kopiji gruntovnog plana GeoX iz prosinca 2015.godine, i to u duljini od cca 19,50 m mjereno od ogradnog zida na ulazu u dvorište do pomoćne građevine-dvorišne kućice u skladu sa Glavnim građevinskim projektom sanacije potpornog zida , broj projekta: 1852/1/22, lipanj 2022., AG PROJEKT d.o.o. izrađen po ovlaštenom inženjeru građevinarstva OŠ koji je sastavni dio ove presude, uz napomenu da je oborinsku vodu niz drenaže potrebno odvesti u upojni bunar koji se izvodi na pogodnom mjestu na navedenim nekretninama i da ukloni nadograđeni dio zida građenog 2020.godine po cijeloj duljini zida iza pomoćne građevine dvorišne kućice koja se nalazi na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova od cca 6 m mjereno od sjevernog ruba kućice do južnog ruba k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, u roku od 90 dana." Navodeći kako je ranije postojeći tužbeni zahtjev nadopunila u dijelu koji se odnosi na oborinsku vodu sukladno dopunu nalaza i mišljenja vještaka RŠ.

Tuženik se tužbenom zahtjevu preciziranom na ročištu 13. prosinca 2024., navodeći da se radi o preinaci.

Ovaj sud je mišljenja kako preinake nema jer je tužiteljičin tužbeni zahtjev preciziran na ročištu od 13. prosinca 2024. istovjetan tužbenom zahtjevu iz podneska od 15. lipnja 2022. koja preinaka je pravomoćno dopuštena uz dopunu "napomenu da je oborinsku vodu niz drenaže potrebno odvesti u upojni bunar koji se izvodi na pogodnom mjestu na navedenim nekretninama", a koja dopuna je vezana za glavni projekt koji je sastavni dio preciziranog tužbenog zahtjeva i odnosi se samo na drugačiji način odvodnje oborinske vode od one predložene u glavnom projektu, dakle zahtjev ni na koji način nije povišen ili proširen pa preinake nema.

Tužena nadalje ponovno ističe kako je dopunski nalaz napravila osoba koja nije ovlaštena jer se radi o poslovima projektiranja koje obavlja ovlašteni inženjer a to vještak RŠ nije pa je vještačenje napravljeno u suprotnosti s čl. 252 st. 2 ZPP-a.

Glede upute suda drugog stupnja i navoda istog kako je sud odluku temeljio na pribavljenom Glavnom projektu koji je izrađen po nalogu tužiteljice izvan postupka vještačenja i u čijoj izradi tuženica kao vlasnica spornog potpornog zida nije sudjelovala niti je o istom u postupku mogla raspravljati, donošenjem takve presude počinjena je apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka pa je takva presuda za sada nepravilna i nezakonita, valja navesti kako je u ponovljenom postupku na tužiteljici bilo da predloži, a što nije učinila, provođenje dokaza novim građevinskim vještačenjem po vještaku građevinske struke koji je ovlašteni projektant radi izrade glavnog projekta sanacije zida koji projekt je po mišljenju vještaka RŠ nužno izraditi, a taj glavni projekt mora biti usuglašen s mišljenjem konzervatorskog odjela i bez sudjelovanja ovlaštenog statičara u izradi glavnog projekta nije moguće pristupiti sanaciji predmetnog potpornog zida jer njegovo vještačenje nije dostatno. Tužiteljica u ponovljenom postupku nije predložila nioti saslušanje ovlaštenog projektanta OŠ koji je izradio glavni projekt, koji je sastavni dio tužbenog zahtjeva, kojim saslušanjem bi bilo zadovoljeno načelo kontradiktornosti postupka i tuženoj bilo omogućeno postavljanje pitanja i iznašanja primjedbi na isti. Tužiteljica je predložila dopunsko vještačenje po vještaku Tiboru Trmišaku koji je u ovom postupku izradio nalaz i mišljenje vezano za sanaciju predmetnog zida čiji nalaz i mišljenje bez glavnog projekta nije dostatno da se sanaciji može pristupiti.

Iz provedenog dokaznog postupka neprijeporno proizlazi da je potporni zid koji se nalazi na nekretnini tužene nužno sanirati da bi se spriječio nastanak štete na nekretnini tužiteljice ili opasnost po život i zdravlje tužiteljice suvlasnika obitelji R te trećih osoba. Fotografije koje prileže sudskom spisu također ukazuju na nužnost popravka potpornog zida. Nadalje iz iskaza stranaka utvrđeno je da je predmetni potporni zid tijekom 2017. došlo do odrona kamenja na nekretninu tužiteljice, da je tužena privremeno sanirala nastalo oštećenje o svom trošku na zahtjev vlasnika nekretnine na koju je odron kamenja došao, tužiteljice i suvlasnika nekretnine obitelji GŠ, no da navedeni potporni zid treba sanirati na način da sanacija istog bude trajno rješenje te da nema više opasnosti za nekretninu tužiteljice i osobe koje budu boravile na istoj iskaze stranaka u tom dijelu a potvrđene iskazom svjedoka GŠ sud cijeni istinitim i logičnom, dok ostale dijelove iskaza stranaka sud neće posebno tumačiti-ocjenjivati jer nisu nužni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari već govore o međusobnim lošim odnosima parničnih stranaka koji traju dulji niz godina.

Iz nalaza stalnog sudskog vještaka građevinske struke RŠ proizlazi da je isti vizualnim pregledom utvrdio je da je zid većim dijelom dotrajao, da je na sjevernom dijelu urušen i narušenog stabiliteta, da je neravan u horizontalnom i vertikalnom smjeru, te da je u prošlosti u više navrata mjestimično saniran i stabiliziran, što je vidljivo po vrsti, obliku i načinu slaganja kamena. Na južnom dijelu zida vidljiva su mjesta sanacije i učvršćivanja na način da je kamenje presloženo i reške zapunjene cementnim mortom ili betonom. Nadalje sanacija istog je nužna a što nije sporno između stranaka. Vještak je u nalazu detaljno opisano koje je radove točno potrebno izvesti uz napomenu da je potrebno izraditi glavni projekt sanacije zida i to uz možebitno sudjelovanje statičara, te uzeti u obzir a s obzirom da se lokacija nalazi unutar povijesne graditeljske cjeline grada Rijeke provjeriti kod Konzervatorskog odjela u Rijeci, Uprave za zaštitu kulturne baštine da li je za planirani zahvat u prostoru je nužno ishoditi posebne uvjete zaštite kulturnog dobra. Nadalje vezano za dograđeni dio zida koji je tužena učinila 2020. tijekom trajanja ovog postupka a to niti ne spori u iskazu, a dograđeni dio zida se nalazi iza pomoćnog objekta tužiteljice, vještak ističe da je mišljenja je da je iza pomoćne građevine nužno ukloniti dograđeni dio zida i zid vratiti u izvorne visinske gabarite prije dogradnje.

Osnovni nalaz i mišljenje vještaka RŠ sud u cijelosti prihvaća kao objektivan te izrađen sukladno pravilima struke, vještak je svojim usmenim obrazlaganjem nalaza i mišljenja u potpunosti otklonio sve primjedbe stranaka. No isti nije dostatan za usvajanje tužbenog zahtjeva tužiteljice u dijelu sanacije potpornog zida iz razloga koji će dalje biti obrazloženi.

Vještak RŠ u dopuni nalaza i mišljenja izrađenom u ponovljenom postupku navodi kako je glavni projekt izražen po projektantu OŠ u skladu je sa mišljenjem danim u Nalazu i mišljenju od 25.06.2021. godine i to je odgovarajući način da se izvedu radovi na navedenom zidu kako bi isti bio čvrste i stabilne konstrukcije, vodonepropustan i u skladu s pravilima struke i važećim propisima, uz napomenu da je oborinsku vodu iz drenaže potrebno odvesti u upojni bunar koji se izvodi na pogodnom mjestu na čestici, a ne odvesti izvan parcele kako je to navedeno u Glavnom projektu. Uzimajući u obzir očitovanje konzervatorskog odjela i statičku analizu dostavljenu uz podnesak od 19.05.2022.godine, mišljenja je da su radovi navedeni u Glavnom projektu sanacije potrebni kako bi se spriječio nastanak buduće štete i daljnje urušavanje zida. Radovi potrebni za sprječavanje nastanka buduće štete i urušavanja zida ne mogu se izvesti bez glavnog projekta potvrđenog po ovlaštenom projektantu, kao što je to Glavni projekt sanacije, sukladno čl. 4 Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. No navodi kako nije član Hrvatske komore inženjera građevinarstva, nije ovlašten obavljati poslove projektiranja, već je to ovlašten obavljati ovlašteni inženjer građevinarstva član Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Poslovi projektiranja građevina regulirani su Zakonom o gradnji, Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina. Stoga i po mišljenju ovoga suda glavni projekt izrađen po projektanu PŠ o načinu sanacije potpornog kamenog zida koji je izrađen privatno po tužiteljici u situaciji kada tužiteljica, a da bi se ispoštovalo načelo kontradiktornosti nije predložilo saslušanje istog kao svjedoka da bi se utvrdilo je li vještak pristupio licu mjesta prije izrade glavnog projekta te da se tuženoj omogući ispitivanjem istog iznijeti i eventualne primjedbe, ne može predstavljati valjani dokaz na temelju kojeg se može donijeti odluka u ovoji pravnoj stvari o načinu sanacije potpornog kamenog zida. To što je vještak RŠ u dopuni svog nalaza i mišljenja naveo da glavni projekt izražen po projektantu OŠ u skladu je sa mišljenjem danim u Nalazu i mišljenju od 25.06.2021. godine i to je odgovarajući način da se izvedu radovi na navedenom zidu kako bi isti bio čvrste i stabilne konstrukcije, vodonepropustan i u skladu s pravilima struke i važećim propisima ne pojačava njegovu dokaznu snagu poglavito zbog situacije što vještak RŠ nije ovlašteni projektant.

Stoga je dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na sanaciju potpornog kameni zid koji se nalazi na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sušak koja odgovara novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, a koji zid je označen crvenom bojom na kopiji gruntovnog plana GeoX iz prosinca 2015.godine, i to u duljini od cca 19,50 m mjereno od ogradnog zida na ulazu u dvorište do pomoćne građevine- dvorišne kućice u skladu sa Glavnim građevinskim projektom sanacije potpornog zida, broj projekta: 1852/1/22, lipanj 2022., AG PROJEKT d.o.o. izrađen po ovlaštenom inženjeru građevinarstva OŠ koji je sastavni dio ove presude, neosnovan pa je odlučeno kao u točki II izreke.

No osnovan je dio tužbenog zahtjeva koji tužiteljica traži uklanjanje nadograđenog potpornog zida iza pomoćnog objekta tužiteljice -fotografije na str 11

-13 nalaza i mišljenja vještaka, te fotografija na listu 35 spisa budući je vještak RŠ u svom pisanom nalazu i mišljenju i kod usmenog obrazlaganja izričito rekao da je mišljenja da je iza pomoćne građevine tužiteljice nužno ukloniti dograđeni dio zida, koji je nesporno tužena dogradila i zid vratiti u izvorne visinske gabarite prije dogradnje i to iz razloga jer je u pitanju stabilnost navedenog zida, a sve pozivom na odredbu čl. 111 ZV-a te čl. 1047 ZOO-a stoga je odlučeno kao u točki 1 izreke ove presude.

Dokazne prijedloge za saslušanjem svjedoka predloženih u tužbi po tužiteljici i po tuženoj predloženih u odgovoru na tužbu i na pripremnom ročištu sud je odbio iz razloga suvišnosti jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno, a iskazi svjedoka ni na koji način ne mogu utjecati na to je li nužno sanirati predmetni potporni zid i koje je radove za sanaciju istog potrebno učiniti.

Ostali navodi parničnih stranaka nisu posebno obrazlagani budući nisu bili važni za presuđenje u ovoj pravnoj stvari.

Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 4 i 155 ZPP-a, te uzimajući u obzir djelomičan uspjeh stranaka u sporu, sve okolnosti slučaja i odnose između stranaka kao susjeda, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak postupka. Slijedom toga odlučeno je kao u točki III izreke presude.

U Rijeci 14. ožujka 2025.

S u d a c

Katarina Bajčić Ivančević

PRAVNI LIJEK:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika