Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Petrinji

Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

Poslovni broj: Pn-35/2023-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužiteljice ZH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Petri Vuljak Žugaj, odvjetnici iz Petrinje, protiv tuženika OH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Eugenu Duku, odvjetniku iz Kutine, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 28. siječnja 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnice tužiteljice, te punomoćnika tuženika, na ročištu za donošenje i objavu presude dana 14. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ZH koji glasi:

„Nalaže se tuženiku GH, OIB [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici ZH, OIB [osobni identifikacijski broj], plati imovinsku štetu u iznosu od 5.877,42 eura sa zakonskom zateznom kamatom na ovaj iznos koje teku od 13.11.2019. godine pa sve do naplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3-postotna poena, a od 1.01.2023. godine do 29.12.2023. godine za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3-postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referente stope, za 3-potstona poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i da naknadi parnični trošak, a sve to u roku od 15 dana.“

II Nalaže se tužiteljici ZH da tuženiku OH naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.177,61 eura u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu u iznosu od 419,89 eura zahtjev tuženika za naknadu troškova odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ZH podnijela je ovome sudu tužbu protiv tuženika OH, radi naknade štete. U tužbi je navela kako je tuženik početkom studenog 2018. godine iz šume u vlasništvu tužiteljice neovlašteno otuđio ukupno četiri stabla drvne mase (hrast). Na taj način tužiteljici je nanesena imovinska šteta zbog krađe imovine u njenom vlasništvu. Tužiteljica je vlasnica šume koja je upisana kao čest. kat. br. 592 u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je izvršila procjenu vrijednosti otuđene drvne mase iz koje proizlazi da se radi o tržišnoj vrijednosti od 29.472,87 kuna što čini nastalu štetu zbog protupravne radnje tuženika. Slijedom navedenog predložila je da Sud udovolji njenom tužbenom zahtjevu.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik OH naveo je kako su sporni navodi tužiteljice da bi tuženik otuđio iz tužiteljičine šuma stabla hrasta. Tužitelj nije posjekao stabla hrasta tužiteljice. Slučajno je tužiteljicu sreo na putu kada je izvlačio stabla iz svoje šume koja se nalazi na području iste katastarske općine na kojoj se nalazi i šuma tužiteljice (k. o. [katastarska općina]). Obzirom da tužiteljica osim pretpostavki nije dostavila niti jedan dokaz, a nije niti pokrenula ni kazneni postupak protiv tuženika kao osumnjičenika za sječu hrastovih stabala, tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti i predlaže ga odbiti.

3. Podneskom od dana 3. studenog 2024. tužiteljica je nakon provedenog vještačenja specificirala tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

4. Tijekom dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (str. 2 spisa), prijepis posjedovnog lista (str. 3 spisa), izračun šumske štete (str. 4-5 spisa), proveden je dokaz očevidom na licu mjesta (str. 20-21 spisa), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivice Hapčića (str. 28-37 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka MH (str. 50-57 spisa), šumarsko vještačenje (str. 73-78 spisa), saslušani su vještak MH i svjedok ĆH (str. 84-85 spisa), saslušana je tužiteljica i tuženik (str. 140-143 spisa), dopunski je saslušan svjedok ĆH (str. 147-148 spisa), proveden je dokaz očevidom na licu mjesta (str. 153-157 spisa), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Saše Vranića (str. 160-173 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Alana Đozića (str. 178-190 spisa) te u očitovanje stalnog sudsko vještaka (str. 207-208 spisa).

5. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), Sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice ZH neosnovanim u cijelosti.

6. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

7. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) (čl. 1046. ZOO-a).

8. Između stranaka je sporno da li je tužiteljici ZH nastala šteta sječom četiri stabla hrasta u njenoj šumi, sporno je da li je štetnu radnju sječe hrastovih stabala počinio tuženik OH te stoga i bio odgovoran za nastalu štetu tužiteljice.

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je vlasnica nekretnine koju čini čest kat. br. 592 šuma Panjevi sa 22250 m², upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tužiteljica ZH.

10. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 187 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tužiteljica i posjednica nekretnine koju čini čest kat. br. 592 šuma sa 22248 m².

11. Uvidom u izračun štete Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe od dana 12. studenog 2018. utvrđeno je da je, na zahtjev tužiteljice ZH za izračun šumske štete nastale u k. o. [katastarska općina] na čestici 592, izvršen obračun iste te je ukupna vrijednost drvne mase posječenih stabala 11.789,15 kn. Ukoliko se primjeni šumsko-odštetni cjenik, vrijednost šumske štete je 29.472,87 kn.

12. U svom iskazu tužiteljice ZH navela je, kada se dogodio taj događaj, saznala je, došla u šumu, i vidjela posječene hrastove izvučene u blizini ceste. Otišli su u šumu i vidjeli što se dogodilo. Pozvan je DH geodet iz [adresa], on je vidio i utvrdio da su panjevi obilježeni farbom i zabijeni kolčići. Došao je poslije i Anto Rajić i sve potvrdio da je 1,5 do 4 m to udaljeno od međe u njenoj šumi. Rekla je tada tuženiku da ostavi hrastove do ujutro kada će ponovno dovesti geodeta. On je isti dan došao k njoj kući da se s njom pogađa, da pristane da joj plati i da ne idu dalje. Nije htio izaći van iz njene kuće, držao ju kao taoca i razgovarao na telefon, nije joj dao izaći van. Hrastovi su za to vrijeme prevezeni pokraj njene kuće. Kada mu je to javljeno da je otišlo i da je na sigurnom, on je otišao iz njene kuće. Rekao joj je "ti ne možeš dobiti sud, ja imam 400.000 eura". Kada je čuo, kada su mu javili telefonom, da su trupci tko zna gdje, otišao je. Sutra ujutro je otišla u šumu i nije našla nigdje ništa. Mogla je tada pozvati policiju koja bi tuženiku zaplijenila strojeve ali nije se sjetila. Kada su se tuženik i ona našli, dovezao ju je ĆH, tuženik joj je davao 1.000,00 eura, jer je bio svjestan da je to njeno. Nije htjela uzeti pa je dao novac ĆH, kojem je rekla da taj novac vrati tuženiku. Ističe da je jedan hrast bio puno veći od ostalih. Ovo sve što je navela potvrdili su iz Savjetodavne službe. Voljela bi doći na očevid ali ne zna hoće li moći. Njena šuma međi sa šumom ĆH i BH i tuženik je otišao k njima u Beograd kupiti tu šumu od njih, ali ne zbog njihove šume, jer je njihova već sva rasprodana, već zbog njene šume. U šumi je zatekla 5-6 ljudi, strojeve tuženika. Te ljudi nikad nije vidjela i ne zna ih poimence. Za sječu je saznala tako što joj je javila jedna žena koja ju je nazvala iz auta i rekla da joj sijeku šumu. Tuženik je bio u šumi kada je bila i ona i tada joj je davao novac. Nije protiv tuženika podnijela kaznenu prijavu radi krađe u šumi i protupravnog oduzimanja slobode. Od 2018. godine pa do očevida na licu mjesta provedenog po sudu u spornoj šumi sječeno je još stabala ali to nema veze s ovim. Ta stabla sjekao je ĆH, ali to ne traži i to nema veze s ovim što traži od tuženika. To je bilo 2018. godine ali kasnije. Ne sjeća se da li je prvi put u šumi zatekla tuženika, bilo je tamo više ljudi, on je došao. Da, njega je zatekla u šumi. Čiji bi bili strojevi koje je zatekla u šumi nego od tuženika, nije unajmio druge, a na njima nije ništa pisalo. Tuženik je bio na licu mjesta kada su sječeni panjevi. Tuženik je te panjeve posjekao prije nego što je njoj nudio novac ali je to vjerojatno bilo isti dan. Panjeve je u svojoj šumi našla posječene. Nije vidjela da bi u tom trenutku netko na njima nešto radio. Ne zna i nije ju zanimalo kakav je dogovor tuženik imao s Z, a ne zna niti danas tko je vlasnik te šume. Vlasnica je nekretnine na kojoj su posječeni hrastovi, a bila je i tada. Nije vidjela hrastove kada su odvezeni jer je bila zatočena. Ne zna tko je odvezao stabla niti kojim sredstvom, pa nisu valjda sa sanitetom već kamionom, nisu ih šlajslali, odvezli su ih. Tuženika je u šumi vidjela kada su posječena stabla, već minut poslije joj je davao novac idući niz šumu, dok nisu došli do trupaca koji su stajali kraj puta. Tu joj je davao 1.000,00 eura.

13. Tuženik OH u svom je iskazu naveo kako je iskaz tužiteljice neistinit u cijelosti. Posebno želi istaknuti da je dio o zatočenju tužiteljice nevjerojatan. Nije vlasnik nekretnina u predjelu gdje je tužiteljica imala šumu. Zna da je međaš sa šumom tužiteljice pok. BH, a koji je umro pred par godina. Išao je u [adresa] kod BH i od njega je kupio drvnu masu koju mu je on sam pokazao u svojoj šumi. Nije sam niti po čijem nalogu rušio stabla na samoj međi sa šumom tužiteljice. Tada nije bio prisutan, prisutni su bili njegov sin JH i UH koji su rušili drva u šumi njegova sina JH. Šuma njegova sina nalazi se dvije šume dalje od šume tužiteljice odnosno između tih šuma se nalazi šuma BH. Nije tužiteljici priznao da je sjekao stabla u njenoj šumi niti joj nudio 1.000,00 eura. Kada je njegov sin bio u šumi, došla je tužiteljica, i sin mu je javio da tužiteljica ima problem. S njom je došao ĆH koji je želio kupiti od tužiteljice, tako je naime sam rekao, što je poslije i učinio. Rekao je tada ĆH da, ukoliko će kupiti šumu od tužiteljice, mora si naći put kojim će iz šume izvoziti posječena stabla jer ih ne može voziti preko njegove šume odnosno njegova sina. Tada kada su se svi zatekli na licu mjesta i on je pitao tužiteljicu da li bi njemu prodala šumu ili drvnu masu iz svoje šume, jer je pravilo da se prodaja ponudi prvo međašima. Iako nisu bili međaši, šume su im blizu. Tužiteljica mu je odgovorila da neće njemu prodati. Oko mjesec dana poslije toga ĆH rušio je stabla u šumi tužiteljice, a rušio je i na području gdje se nalazi međa između šuma tužiteljice i Arbutina. On je imao punomoć od BH da posiječe drvnu masu u njegovoj šumi, a ne sjeća se što je pisalo da s tom drvnom masom treba učiniti. Nije nikoga angažirao da sječe tu drvnu masu. Šta bi se sjeklo u šumi BH kada je tužiteljica rekla da tamo nema ništa. ĆH je sjekao stabla u šumi tužiteljice i sva je ta stabla prevlačio preko šume njegova sina iako mu je izričito to zabranio te je napravio ogromnu štetu u toj šumi. Zbog toga je i došlo do ovog spora jer je sa ĆH imao verbalni konflikt. Nije bio nikada u kući tužiteljice. Nije nudio novac tužiteljici. Na licu mjesta, kada je došao u šumu svoga sina, bio je zatečen jedan traktor njegova sina kojim je radio u svojoj šumi. Isti taj dan poslijepodne, u šumi je bila policija koja je sačinila zapisnik. Nema saznanja tko je pozvao policiju. U šumi Arbutine, niti on niti njegov sin nisu sjekli drva.

14. Očevidom na licu mjesta, koji je uz geodetsko i poljoprivredno vještačenje određen rješenjem Suda, a koji očevid je održan dana 13. studenog 2020., utvrđeno je kako je sudsku komisiju na lice mjesta vodio stalni sudski vještak geodet Ivica Hapčić te je bila prisutna punomoćnica tužiteljice i tuženik. Pozvana je tužiteljica točno pokazati četiri panja koja su predmet ovog postupka te je konstatirano da je sudska komisija pronašla jedan panj koji je zabilježen brojem 1, koji stalni sudski vještaci snimaju radi vještačenja, a za koji tužiteljica navodi da bi mogao biti, ali ne mora, ovisi da li je na međi ili nije. Dolaskom do drugog panja, tužiteljica navodi "neka bude taj, ovisno gdje je međa". Konstatirano je da stalni sudski vještaci snimaju panj koji se označava brojem 2. Na posebno pitanje Suda, tužiteljica ZH nije bila u stanju pokazati preostala dva panja.

15. Stalni sudski vještak Ivica Hapčić sačinio je dana 17. studenog 2020. nalaz i mišljenje nakon provedenog očevida na licu mjesta iz kojeg proizlazi da je predmet vještačenja bila identifikacija nekretnina radi nastale štete u šumi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] šuma Panjevi površine 22250 m² upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] u vlasništvu ZH iz [adresa]. Vještak je naveo kako na početku uviđaja tužiteljica ZH nije znala pokazati svoju šumu zbog visokog trnja, kupina i promjene vegetacije u šumi, već je tražila da ju dovedemo do međe između njezine katastarske čestice [katastarska čestica] i susjedne čestice koja je u vlasništvu PH katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nakon toga tužiteljicu smo doveli do tražene međe, istu joj pokazali na terenu, ali zbog već navedenog visokog trnja i vegetacije tužiteljica je pokazala samo dva panja kojih je položaj snimio. Iz navedenog geodetskog snimka vidljivo je da se snimljeni panj broj 1 nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] šuma površine 2917 m² upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu PH iz [adresa]. Snimljeni panj broj 2 nalazi se na katastarskoj čestici [katastarska čestica] šuma Panjevi površine 22250 m² upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu ZH iz [adresa].

16. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka MH kojim je procijenjena količina i vrijednost posječene drvne mase, od dana 19. studenog 2020., proizlazi opis stanja na dan očevida. Na licu mjesta pokazana mu je površina čestice na kojoj je izvršena sječa stabala za koju tužiteljica ZH tvrdi da je u njenom vlasništvu. Na granici sa susjednom, također posječenom površinom, tužiteljica je unutar teško prohodne i kupinom zarasle površine, pokazala panjeve za koje smatra da pripadaju otuđenim stablima, a koje je evidentirao prema redoslijedu pronalaženja i obilježio brojevima 1 i 2 crvenom bojom. Usporedo je vještak geodetske struke snimao poziciju panjeva radi određivanja pripadnosti katastarskoj čestici. Prema vrsti drva i dimenzijama pripadajućih posječenih stabala, kao i izgledu predmetne sastojine, procijenio je da je predmetna šumom obrasla površina predstavljala zrelu sjemensku sastojinu hrasta kitnjaka i običnog graba, u razdoblju oplodnih sječa, u kojoj je provedena sječa. Zbog stanja panjeva izloženih propadanju nije bilo moguće utvrditi postojanje zatesa i otiska doznačnog čekića. Iz zaključka vještaka proizlazi kako su na licu mjesta pokazana i izmjerena dva panja hrasta kitnjaka. Procijenjena posječena bruto drvna masa za dva pokazana panja iznosi 15,80 m³. Na temelju nalaza vještaka geodetske struke vještak je utvrdio da se panj oznake 2 procijenjene bruto drvne mase 10,15 m³ nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu ZH. Procijenjena tržišna vrijednost posječene drvne mase pripadajućeg panja oznake 2 za paritet prodaje na panju prema procijenjenoj sortimentnoj strukturi iznosi 6.831,50 kn bez PDV-a.

17. Uvidom u šumarsko vještačenje provedeno po vještaku MH od dana 17. studenog 2018., a koje je izrađeno po zahtjevu tužiteljice ZH osobno, vještak je naveo kako mu je na terenu svjedok ĆH iz [adresa] pokazao mjesto izvršene sječe unutar granica čestice u vlasništvu gospođe ZH, koje su prethodno geodetski utvrđene i vidno obilježene od strane ureda ovlaštenog inženjera geodezije DH iz [adresa]. Nakon što je pregledao pokazane panjeve posječenih stabala ukupno je evidentirao i izmjerio četiri panja hrasta kitnjaka. Po izgledu i stanju panjeva razvidno je da se radi o svježe posječenim panjevima. Nakon provedene sječe, u šumi su ostali panjevi posječenih stabala, a svi sortimenti su odvezeni, a površina sječe je progaljena. Na panjevima nije primjetan otisak doznačnog čekića. Vještak je utvrdio da bruto količina posječene drvne mase iznosi 20,96 m³, tržišna vrijednost ukupno posječene drvne mase iznosi 12.488,94 kn bez PDV-a, a vrijednost šumske štete iznosi 24.977,88 kn bez PDV-a.

18. Iz iskaza stalnog sudskog vještaka MH proizlazi kako je u studenom 2018. godine, na zahtjev tužiteljice ZH, a u prisutnosti ĆH, izvršio očevid na zemljištu u vlasništvu tužiteljice koje mu je kao takvo pokazao. Pokazana su mu četiri panja hrasta koja su se nalazila unutar privremeno obilježenog prostora, i to crtama narančastim sprejom na živom drvetu i kolčićima obojenih crvenom bojom zabijenih u tlo te mu je rečeno kako je prostor unutar tako obilježenog vlasništvo tužiteljice. Navedena četiri panja nalazila su se unutar tako obilježenog prostora. Također mu je rečeno da je to obilježio izvjesni geodet DH. ĆH mu je tada rekao kako je on u kontaktu s tužiteljicom radi kupnje drveta iz njene šume. Njegova uloga je tada bila procjena šumske štete počinje u šumi tužiteljice, te su pokazana četiri panja navodno bila predmetnom te šumske štete. ĆH mu je pokazao te panjeve. Elaborat je napravio i predao ga ĆH, a koji ga je onda valjda uručio tužiteljici. Budući da je od 2018. godine pa do 2020. godine, kada je odlukom suda određen sudskim vještakom u ovom predmetu, proteklo dvije godine i sporno područje je zaraslo u visoku travu i kupine, očekivao je od tužiteljice da ona pokaže sporne panjeve koji su predmetnom vještačenja. Tužiteljica je na očevidu tom prilikom pokazala samo dva panja, od kojih je za jedan panj utvrđeno da se ne nalazi na nekretnini tužiteljice, ali i uspoređivanjem tog panja sa svojim preliminarnim vještačenjem iz 2018. godine, utvrdio je da se niti ne radi o panju koji mu je pokazan kao jedan od navedena četiri 2018. godine.

19. Svjedok ĆH u svom je iskazu naveo kako se s tužiteljicom poznavao od prije jer su dogovarali rad u njezinoj šumi. 2019. godine jedne večeri nazvala ga je i rekla da je netko sjekao njenu šumu. Istoga dana su se odvezli u šumu, i zatekli tamo radnike pa su pretpostavili da je netko prešao granicu svojeg zemljišta sijekući šumu. Rekli su radnicima da zovu gazdu i tom prilikom došao je tuženik OH. Tužiteljica je s njim razgovarala o četiri posječena stabla. On je prvo tvrdio da nije prešao granicu svojeg zemljišta, rekao je da je to u njegovoj šumi. Tada su dogovorili da se trupci ne mogu nikuda odvoziti dok se ne utvrdi čiji su posječeni, ali su ih ipak odvezli. Policiju nisu tada htjeli zvati dok geodet ponovno ne utvrdi među. Kada je geodet došao na snimanje radi utvrđenja međe, tuženik nije došao. Radilo se o četiri posječena panja hrasta. Bio je prisutan kada je geodet utvrđivao među. Tuženik je došao istoga dana, ali kasnije i razgovarao s tužiteljicom da će platiti štetu, ali tužiteljica nije bila zadovoljna iznosom, jer je tuženik nudio premalo. Oni su se posvađali i nisu se dogovorili oko visine štete. Nakon što je utvrđena međa na licu mjesta došao je i vještak Anto Rajić radi procijene štete i SH iz državne savjetodavne službe. Kada je geodet označavao među čestice označio ju je drvenim kolčićima crveno obojenim. Sporna četiri panja bila su od međe udaljena najbliže metar i pol, pa do četiri metra.

20. Dopunski saslušan, svjedok ĆH je naveo kako u cijelosti ostaje kod svog već danog iskaza. Dodaje kako su radnici, ne zna o čijim radnicima se radilo, zatečeni u šumi, zvali su tuženika, čemu je bio prisutan. Kada je tuženik došao, tuženik i on su utvrdili kako su radnici prilikom sječe šume za koju je tuženik imao pravo sječe prešli malo među između te šume i šume tužiteljice. Tom prilikom posječena su četiri velika hrasta u šumi tužiteljice ZH. Budući da zna da se takve stvari događaju, sugerirao je da se tuženik dogovori s tužiteljicom oko plaćanja štete bez pozivanja policije i misli da se tada radilo oko 8-10 kubika tehnike, što je iznosilo oko 2.000,00 eura ili možda i više. Ističe, kako je uočio da su u šumi tužiteljice obilježena stabla sjekačima za sječu i to duboko u šumi tužiteljice. Tuženik je potom izvadio novac, pružio isti tužiteljici i rekao joj "Dao O da ti se djeca time liječila". Budući tužiteljica taj novac nije željela primiti, tuženik je isti dao njemu, a radilo se o 1.000,00 eura. Tužiteljica mu je rekla da mu vrati taj novac, što je i učinio. Čuo je kako je tuženik potom rekao tužiteljici da će navečer doći do nje. Dalje nije bio prisutan, pa ne zna što se događalo. Vidio je da je bilo sječe stabala u šumi na čestici do šume tužiteljice. Međa između ove dvije šume bila je vidljiva, između njih nalazila se prosjeka i sastav susjednih šuma bio je drugačiji. Šuma koju su sjekli radnici bila je sastavljena od tanjih hrastovih stabala, a od tužiteljice šuma je bila sastavljena od debljih furnirskih hrastovih stabala uglavnom. Tuženik je inzistirao da na lice mjesta izađe geodet, a onda se nije pojavio. O svemu tome je već iskazivao. U toj se šumi zatekao na poziv tužiteljice, a koju je pak obavijestila jedna gospođa, koja je uočila da se iz šume izvoze deblji hrastovi. Budući da u toj šumi više nema takvih stabala, tužiteljica ga je zvala da s njom ode pogledati njezinu šumu. Inače si ljudi takve stvari dojavljuju. Nije siguran, ali misli da se to sve odvijalo u rujnu ili listopadu 2018. godine. Par mjeseci kasnije također je sjekao stabla u šumi tužiteljice, a to je bilo i 2018. i 2019. godine, budući je trajalo dulje vrijeme. Također je osobno i mobitelom provjeravao među između šume tužiteljice i susjedne, drugi mjerni uređaj nije imao. Prvoga dana nakon što je utvrdio da su posječena stabla u šumi tužiteljice, ista nije označavao. Par dana nakon toga došao je s vještacima i označio je tako posječena stabla, odnosno vještaci su to označili sprejom narančaste i plave boje. Jedan vještak je bio privatnik, a drugi je bio iz Savjetodavne službe. Došavši prvi puta zatekao je 4-5 ljudi i jedan ili dva traktora koji su se vozili tuda, budući su već bili gotovi s radovima, odnosno pri kraju. Ti ljudi nisu sjedili na panjevima, a od alata imali su motorke, ali ne zna da li je to bilo baš u blizini sporna četiri panja. Tužiteljica i tuženik pokušali su pregovarati oko naknade sporne štete, ali nisu uspjeli budući je tužiteljica tražila puno više, oko 3.500,00 eura, a tuženik je nudio puno manje, 1.000,00 eura, pa su se posvađali. Pokušao ih je smiriti, ali tuženik je bio bahat, a tužiteljica se i uvrijedila na opasku tuženika. Pokušao je pomoći im da dogovore nekakav iznos, te misli da je predloženi iznos bio prilično povoljan za tuženika, s obzirom na količinu posječenog drveta, što su svi znali budući se time bave. Tuženik je prebrojao novac kada ga je vadio iz novčanika, pružio ga tužiteljici koja ga nije htjela uzeti, pa je pružio njemu. On ga je primio, ali i odmah vratio što je bila želja tužiteljice. Taj novac tuženik je nudio tužiteljici uz glavnu cestu na lageru, gdje su se nalazi posječeni hrastovi. Na tom mjestu su se dogovorili da se ti hrastovi neće odvoziti, a da će sutra doći s geodetom u 11,00 sati. Unatoč tome hrastovi su odvezeni te noći. Ne zna tko je te hrastove odvezao, budući nije vidio. Tužiteljica mu je rekla da je tuženik 2-3 puta došao do nje, ali osobno nije tome prisustvovao.

21. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka Sud smatra kako tužiteljica ZH nije dokazala svoje navode iz tužbe.

22. Iz nalaza i mišljenja te iskaza stalnog sudskog vještaka MH proizlazi da je, uspoređivanjem pokazanog panja za kojeg je utvrđeno da se nalazi na nekretnini tužiteljice sa svojim preliminarnim vještačenjem iz 2018. godine, utvrdio da se ne radi o panju koji mu je pokazan kao jedan od navedena četiri 2018. godine. Budući šumarsko vještačenje provedeno po vještaku MH od dana 17. studenog 2018. nije provedeno po nalogu Suda nego na zahtjev osobno tužiteljice prije pokretanja ovog parničnog postupka te koje vještačenje Sud nije mogućnosti podvrgnuti provjeri, Sud isto vještačenje smatra nevjerodostojnim jer nije utvrđeno da je nekretnina na kojoj je vještak utvrdio panjeve i izvršio njihovu procjenu upravo sporna čestica u vlasništvu tužiteljice, a niti da se radi spornim panjevima jer mu je iste pokazivala treća osoba (ĆH), a ne tužiteljica. Tim više što je sam vještak prilikom saslušavanja istaknuo kako niti jedan od panjeva stabala koja je on vještačio 17. studenog 2018. nije panj koji je tužiteljica pokazala na očevidu dana 13. studenog 2020..

23. Na očevidu na licu mjesta dana 26. veljače 2024. tužiteljica ZH je pokazala panjeve posječenih stabala, koji su označeni brojevima od 1 do 4 te koji se potom snimaju radi identifikacije nekretnine na kojoj se nalaze i provođenja šumarskog vještačenja. Na poseban upit Suda tužiteljici, prilikom dolaska na lice mjesta, da pokaže sporne panjeve, tužiteljica je uz prisutnost svoga brata LH (tužiteljica je osoba stara 81 godinu), navodi kako je prvi panj do kojeg je sudsku komisiju doveo brat tužiteljice "valjda taj". Ovaj panj je označen brojem 1 te na poseban upit Suda tko je ovaj panj označio sprejom crvene boje, tužiteljica navodi da je to učinio njen brat prije tjedan dana. Tužiteljica je pokazala drugi panj koji je označen brojem 2 i koji nije označen sprejom crvene boje. Tužiteljica je pokazala treći panj koji je označen brojem 3 i koji je isto kao panj broj 1 označen sprejom crvene boje. Konstatirano je da sudska komisija utvrđuje kako zapravo sve panjeve pokazane Sudu pronalazi brat tužiteljice LH. Na poseban upit tužiteljici da pokaže četvrti panj, tužiteljica navodi da ne može hodati pa stoga taj panj traži njen brat. Konstatira se da tužiteljica pokazuje četvrti panj, koji je zapravo prije toga pronašao njen brat LH i taj se panj označava brojem 4. Konstatirano je da stalni sudski vještaci vrše pregled pokazanih panjeva i njihovo snimanje radi izvoda i mišljenja.

24. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak dr. sc. Saša Vranić, dipl. ing. geod., od dana 11. ožujka 2024., naveo je kako je geodetskom izmjerom na očevidu održanom 26. veljače 2024. identificirana predmetna katastarska čestica prema važećem katastarskom planu. Vlasnica je okvirno znala položaj predmetne čestice, ali na terenu nisu zatečene bilo kakve trajne međne oznake. Položaj i oblik predmetne čestice prikazan je na skici izmjere koja je prilog ovom nalazu. Također, na predmetnoj čestici izmjereno je četiri panja koji su na skici izmjere označeni brojevima od 1 do 4. Usporedbom izmjerenih pozicija panjeva s katastarskim planom, utvrđeno je kako se sva četiri panja (označeni na skici izmjere brojevima od 1 do 4) nalaze u istočnom dijelu predmetne katastarske čestice. Dodatno je po nalogu Suda, iz spisa preuzet nalaz geodetskog vještaka Ivice Hapčića izrađen 17.11.2020. (predmet: Pn-120/2019) te su preuzete pozicije dva panja koje su tamo navedene. U ovom nalazu su ti panjevi označeni točkama P1 i P2. Panj P2 se nalazi u južnom dijelu predmetne katastarske čestice, dok se panj P1 nalazi u sjevernom dijelu susjedne čestice 580, koja je u vlasništvu BH, [adresa]. Dakle, panjevi koje je g. Hapčić snimio i iskazao u svom nalazu 2020. godine ne podudaraju se s panjevima koji su snimljeni na očevidu održanom 26.2.2024. godine.

25. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Alana Đozića, dipl. ing., od dana 13. ožujka 2024. proizlazi da je tržišna vrijednost posječenih hrastova kitnjaka na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a koje je pokazala tužiteljica na dan očevida 26.02.2024. na licu mjesta i koje je crveno označio stalni sudski vještak za geodeziju u svojoj geodetskoj skici, obračunata kroz prosječni udio tehničkog i ogrjevnog drveta uz otpad prema važećem Cjeniku glavnih šumskih proizvoda, a temeljem mjernih parametara, jednoulaznih tablica (tarife) i tablice pada promjera (odnos promjera panja i prsnog promjera) te iznosi: TC = 5.877,42 €. Ukoliko se želi primijeniti Šumsko odštetni cjenik (NN 37/15), tada vještak navodi primjerenim koristiti faktor 2, a sukladno članku 10. točka 3. istog. Predmetni panjevi ovog vještva nisu sastavni dio vještva vještaka MH od 19.11.2020., niti su panjevi iz vještva vještaka MH od 19.11.2020. sastavni dio ovog vještva.

26. Sud smatra nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka Ivice Hapčića, Saše Vranića, MH i Alana Đozića vjerodostojnima i izrađenima po pravilima struke te ih tužiteljica ni na koji način nije uspjela dovesti u pitanje. Svi vještaci su svoje nalaze i mišljenja izradili na temelju raspoloživih činjenica koje im je prezentirala tužiteljica na licu mjesta. Slijedom navedenog, Sud je na ovim nalazima stalnih sudskih vještaka temeljio svoju odluku.

27. Iz provedenih dokaza proizlazi da je na očevidu dana 13. studenog 2020. pozvana tužiteljica točno pokazati četiri panja koja su predmet ovog postupka te je sudska komisija pronašla dva panja za koje tužiteljica nije sa sigurnošću tvrdila da se radi o spornim panjevima posječenih stabala za koja potražuje naknadu štete. Tužiteljica ZH nije bila u stanju pokazati preostala dva panja.

28. Nadalje, na očevidu na licu mjesta dana 26. veljače 2024. sve pobrojane i evidentirane panjeve srušenih stabala je pronašao brat tužiteljice LH da bi ih potom sudskoj komisiji pokazala tužiteljica. Iz navedenog proizlazi kako tužiteljica ne zna poziciju spornih panjeva posječenih stabala za koja potražuje naknadu štete.

29. Također iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Saše Vranića proizlazi kako se panjevi koje je snimio i iskazao u svom nalazu od dana 24. studenog 2020. stalni sudski vještak Ivica Hapčić, na očevidu dana 13. studenog 2020., ne podudaraju s panjevima koji su snimljeni na očevidu održanom 26. veljače 2024.. Dakle, niti jedan od četiri panja srušenih stabala pokazana na održanom očevidu dana 26. veljače 2024. ne odgovaraju panjevima snimljenima na očevidu dana 13. studenog 2020..

30. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Alana Đozića, dipl. ing. od 13. ožujka 2024. proizlazi kako panjevi evidentirani na očevidu održanom dana 26. veljače 2024. nisu proizvod sječe hrastova u istom intervalu. Hrast kitnjak panja broj 1 posječen je najranije i to prije cca 8-10 godina dok su hrastovi kitnjaci panjeva broj 2 i 4 posječeni u približno isto vrijeme prije > 5 godina. Hrast kitnjak panja broj 3 ukazuje na vrijeme sječe unazad 3-5 godina. Dakle, niti za ove panjeve utvrđene na očevidu dana 26. veljače 2024. nije dokazano da se radi upravo o panjevima posječenih stabala 2018. godine u štetnom događaju koji navodi tužiteljica.

31. Zaključak je Suda kako provedenim očevidom na licu mjesta dana 13. studenog 2020. tužiteljica nije dokazala postojanje četiri panja na svojoj nekretnini koju čini čest kat. br. 592 šuma Panjevi sa 22250 m², upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, na očevidu tužiteljica je pronašla i pokaza dva panja, a za koja je geodetskim vještačenjem utvrđeno da se jedan od ta dva panja uopće ne nalazi na nekretnini tužiteljice već na katastarskoj čestici [katastarska čestica] šuma površine 2917 m² upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu PH iz [adresa], a drugi se nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] šuma Panjevi površine 22250 m² upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu ZH. Panjevi srušenih stabala evidentirani na očevidu dana 13. studenog 2020., ne podudaraju s panjevima koji su snimljeni na očevidu održanom 26. veljače 2024., a niti jedan od panjeva stabala koja je Anto Rajić vještačio 17. studenog 2018. nije panj koji je tužiteljica pokazala na očevidu dana 13. studenog 2020. .

32. Nadalje, niti saslušani svjedok ĆH nije dokazao navode tužiteljice. Naime, u svom je iskazu naveo kako ga je 2019. godine, jedne večeri, nazvala tužiteljica i rekla da je netko sjekao njenu šumu. Istoga dana su se odvezli u šumu, i zatekli tamo radnike. Tužiteljica u tužbi tvrdi da su iz njene šume neovlašteno otuđena četiri stabla hrasta početkom studenog 2018. godine, a svjedok dopunski saslušan navodi kako misli da se to sve odvijalo u rujnu ili listopadu 2018. godine. Nadalje, svjedok je prvotno naveo kako se s tužiteljicom poznavao od prije jer su dogovarali rad u njezinoj šumi, a u dopunskom iskazu je naveo kako je on osobno sjekao stabla u šumi tužiteljice i 2018. i 2019. godine, što je trajalo dulje vrijeme. Slijedom navedenog, Sud nije poklonio vjeru iskazu svjedoka ĆH budući da oba njegova iskaza nisu istovjetna, a pokazalo se kako je osobno bio involviran u sporni događaj jer je i sam sjekao stabla u šumi tužiteljice i to u istom razdoblju.

33. Slijedom svega navedenog, a temeljem provedenog dokaznog postupka, Sud smatra kako tužiteljica nije dokazala da je pretrpjela štetu koju u tužbi navodi budući da nije dokazala postojanje četiri srušena stabla hrasta, zatim nije dokazala da bi eventualna šteta nastala štetnom radnjom upravo tuženika OH jer niti jedan od provedenih dokaza ne upućuje na takav zaključak te da je upravo tuženik stoga odgovoran za eventualnu nastalu štetu tužiteljici.

34. Sud nije udovoljio prijedlogu tužiteljice za provođenje dokaza dopunskim vještačenjem po vještaku šumarske struke na okolnost opisa terena, položaja i najvećeg panja na terenu, starosti sječe odnosno starosti utvrđenih panjeva kao i na okolnost visine štete jer smatra kako je provedenim očevidima na licu mjesta u dva navrata te vještačenjima od strane četiri različita sudska vještaka u cijelosti razjašnjena sporna situacija, a okolnosti na koje tužiteljica predlaže novo vještačenje su u potpunosti irelevantni za rješenje ovog spora. Naime, Sud smatra kako nije vjerojatno da će tužiteljica nakon više od šest godina dokazati predmet nastale štete jer do sada u tri navrata utvrđeni su potpuno različiti panjevi srušenih stabala, za koja tužiteljica ničim nije dokazala da bi ih srušio upravo tuženik. U cijelom navedenom razdoblju u šumi tužiteljice, kao i u okolnim šumama, rušila su se stabla, a u šumi tužiteljice ih je rušio i sam saslušani svjedok. Stoga, Sud smatra kako tužiteljica ničim nije dokazala da bi u utuženom razdoblju počinjena štetna radnja u njenoj šumi, a koju bi eventualno počinio tuženik.

35. Zbog svega navedenog, tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadu štete Sud smatra neosnovanim u cijelosti i kao takvog ga je valjalo odbiti.

36. O troškovima parničnog postupka Sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22) kojim je propisano da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Sud je tuženiku priznao troškove odvjetničke nagrade za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura temeljem Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa), za zastupanja na ročištima 30.10.2023., 15.01.2024., 26.02.2024., 21.11.2024. i 28.01.2025. u iznosu od 200,00 eura za svako ročište i na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr. 9.1. i 3. Tarife. Tuženiku su priznati i odvjetnički troškovi za sastav podnesaka od 08.04.2024. i 26.11.2024. u iznosu od 200,00 eura za svaki podnesak temeljem Tbr. 8.1. Tarife te sudska pristojba na odgovor na tužbu u iznosu od 52,61 eura. Sud nije tuženiku priznao trošak koji se odnosi na naknadu putnih troškova odvjetnika iz [adresa] u [adresa], kao niti izbivanje odvjetnika iz pisarnice jer smatra kako ovi troškovi nisu bili potrebni radi vođenja parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a. Ukupni trošak tuženika, s PDV-om, iznosi 2.177,61 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova valjalo odbiti.

U Petrinji, 14. ožujka 2025.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljica po punomoćnici Petri Vuljak Žugaj, odvjetnici iz Petrinje

2. Tuženik po punomoćniku Eugenu Duku, odvjetniku iz Kutine